Što bi se računalo kao "crvena linija" za druge države, maho zapadne, da vojno priteknu u pomoć Ukrajini, odnosno upute svoje trupe i pomognu u borbi protiv Rusa?
To pitanje se postavlja još od početka ruske invazije na susjednu državu u februaru prošle godine.
Vojni stručnjak i penzionisani vicemaršal zrakoplovstva Sean Bell odgovorio na ovo pitanje u analizi za Sky News:
Ukrajina nije članica NATO-a
"Iako Ukrajina nije članica NATO-a, međunarodna zajednica priznaje da bi ruski uspjeh u pokoravanju Ukrajine potkopao evropsku sigurnost. Kao rezultat toga, Zapad je pružio ogromnu humanitarnu, finansijsku i vojnu podršku Ukrajini kako bi joj pomogao u borbi protiv te ničim izazvane agresije.
Do danas, međunarodna zajednica nije bila voljna angažirati borce u ovom sukobu. Iako je zapadno visokotehnološko oružje Ukrajini osiguralo prednost na vojnom polju, ovo ostaje bitka između Ukrajine i Rusije.
Učešće zapadnih boraca riskirala bi eskalaciju rata u širi međunarodni sukob.
Za mnoge komentatore i vojne analitičare, bez obzira na ishod bitke na terenu, Rusija je izgubila ovaj rat. Rusija bi mogla okončati sukob s više sovojene teritorije, ali ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio postići svoje strateške ciljeve.
Ugroženi odnosi
Želio je zaustaviti širenje NATO-a, Njegovi su postupci izazvali upravo suprotnu reakciju. Također je želio Rusiju ponovno učiniti velikom. Međutim, sukob je razotkrio slabosti ruskog vojnog stroja, a i odnosi Rusije s Kinom su ugroženi.
Nadalje, prije invazije, ruska potencijalna prijetnja pokretala je pretpostavke međunarodne odbrane. Rusija je bila velesila i vjerovatno se očekivalo da će pokoriti Ukrajinu u nekoliko dana i bez značajnijeg otpora.
Ali, nisu uspjeli. Rusija je vojno (i ekonomski) oslabljena svojom ilegalnom invazijom, koja ima dugoročne implikacije na međunarodnu sigurnost, a bez da se međunarodna zajednica izravnije uključila.
U tom kontekstu, teško je zamisliti niz okolnosti u kojima bi Zapad želio eskalirati sukob.
Dakle, čak i ako bi Putin pribjegao oružju za masovno uništenje, malo je vjerovatno da bi Zapad pokušao angažirati borce. Umjesto toga, takve bi akcije učvrstile zapadnu odlučnost da dugoročno podupire Ukrajinu i dodale bi se rastućem popisu ratnih zločina koje je počinio predsjednik Putin za koje će u dogledno vrijeme odgovarati", zaključio je analitičar.