Unatoč uvjerenju mnogih Evropljana i Amerikanaca današnja Rusija nije u čvrstom političkom zagrljaju predsjednika Vladimira Putina. Njegovu apsolutnu vlast ugrožava golema ruska birokratija koji nije mu nije bezuvjetno odana i koja ima vlastitu sebičnu logiku očuvanja svoje vlasti i svoga utjecaja. Na sličan način funkcionira i ruski parlament Duma čiji zastupnici poslušnost duguju stranačkim šefovima koji su ih stavili na izborne liste, a ne svojim biračima. U neposrednoj Putinovoj blizini su rusko Vijeće sigurnosti i rusko Državno vijeće koji su u stvari svojevrsni politički klubovi u kojima pripadnici različitih grupa ruske elite usklađuju svoje interese. Ispod ovoga zamršenog labirinta državne moći službenoga Kremlja su obični Rusi koji se dijele na dvije grupe - ratobornu stariju generaciju i proevropsku najmlađu generaciju. Ali, gdje je tu Putin?
Ovako situaciju u današnjoj Rusiji opisuje Ekatarina Šulman, ruska politološka ekspertica koja je jedno vrijeme radila za Putinovu administraciju i za ruski parlament poznat pod imenom Duma i koja je od početka ruske invazije na Ukrajinu disidentica čije su ekspertne analize ruske politike i ruskoga društva vrlo cijenjene u Evropi. Pri tome o je zanimljivo što ona ustrajno insistira tvrdnji da Vladimir Putin nije apsolutni gospodar Rusije nego autokrat čije su ruke u znatnoj mjeri vezane.
Vezane ruke
Putinove ruke su na prvom mjestu vezane golemim i sporim ruskim birokratskim aparatom koji vrlo često ne izvršava veliki broj njegovih naređenja. U pozadini takvog postupanja je nekompetentnost ali i lijenost i sebičnost ruskih birokrata svih razina koji godišnje konzumiraju 2,5% ruskog državnog proračuna i koje u stvarnosti ne može nadzirati ni Putin ni njegovi povjerljivi ljudi.
Uporedo s time ruski parlament Duma je neobična mješavina parlamentarne i totalitarne nedemokratske prakse jer njezinih 450 zastupnika predstavljaju svojevrsnu političko birokratsku berzu na kojoj zastupnici trguju političkim dionicama lokalnih moćnika, pojedinih ministara ali i politički idejama predsjednika Putina i njegovih povjerljivih ljudi.
Činjenica da se Duma bira sistemom stranačkih listi izabrani zastupnici u stvari ne predstavljaju narod nego stranačke šefove koji su na ovaj ili onaj način povezani sa službenim Kremljem. Sve u svemu Duma je s jedne strane puka politička predstava kojom skupine kremaljskih moćnika zabavljaju domaću, ali i stranu političku javnosti. U takvoj igri političkog inžinjeringa ruski partijski sistem stvara, formira i obrazuje elitu poslušnika koji prema potrebi djeluju kao pouzdani politički lideri ili izvršitelji strateških odluka službenoga Kremlja.
U ovakvoj situaciji ključnu ulogu imaju centri neformalne moći kakva su rusko Vijeće sigurnosti i Državno vijeće u kojima kremaljske elite usklađuju svoje interese, te ih podastiru predsjedniku Putinu na odobrenje. Pri tome posebno je važno Vijeće sigurnosti koje ima 13 stalnih članova s pravom glasa plus 18 članova bez prava glasa. Na čelu Vijeća sigurnosti je vrlo moćni bivši šef FSB-a Nikolaj Patrušev koji slovi za vrlo izglednoga Putinovoga nasljednika. Podpredsjednik toga vijeća je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev koji s vremena na vrijeme, u Putinovo ime, Ukrajincima, Europljanima i Amerikancima prijeti kako bi Rusija mogla posegnuti za nuklearnim oružjem.
U ovakvoj konstelaciji stvari je poznati vođa plaćeničke vojne grupe Wagner Jevgenij Pogožin sve donedavno je bio nešto kao vođa tjelesne garde i povjerljivi egzekutor koji je svojom pobunom razotkrio vrlo rasklimanu stvarnost današnje Rusije. Njegova nedavna pobuna pred ruskom i svjetskom javnošću je razotkrila je rusku stvarnost u kojoj ima sve manje mjesta za Putina i ljude oko njega. U pozadini te stvarnosti, smatra Ekaterina Šulman, posve je jasno ruski predsjednik Vladimir Putin, ruska elita i ruska administracija nisu u stanju voditi Rusiju. Čitavu stvar će zakomplicirati nelegalna aneksija dijelom okupiranih ukrajinskih oblasti što će stvoriti presedan za buduće nerede unutar Rusije, posebno na sjevernom Kavkazu koje bi se na prvi očitiji znak slabljenja vlasti službenoga Kremlja mogle izbiti pobune. Osim svega ovoga budućnost zemlje bi mogla oblikovati smjena generacija u ruskome društvu.
Smjena generacija
Naime, prema podacima koje donosi Ekatarina Šulman Rusiju do 2025. očekuje prirodna smjena generacija zbog čega će rusko javno mnijenje sve odbojnije gledati na apsolutnu vlast predsjednika Vladimira Putina ili nekoga njegovoga nasljednika. U tome smislu je ključno što je sadašnja vladajuća elita uglavnom rođena 1950.-ih i što u svojoj svijesti ima jasno izraženu viziju obnove grandiozne moći Sovjetskoga saveza koja nadahnjuje i pripadnike starije generacije u širim slojevima društva. Nasuprot tome u nadolazećoj deceniji na društvenu pozornicu će izaći pripadnici naraštaja rođenih u doba ruskoga demografskoga buma od 2004. do 2014. koji će biti vrlo neskloni stoljetnome ruskom autoritarnom nasljeđu.
Ova smjena generacija objašnjava tvrdokornu ratobornost i znatnog dijela starijih pripadnika ruske elite koji su svjesni da će njihovu viziju ruskoga imperijalizma zamijeniti vizija mlađih naraštaja koji su skloni evropsko-američkim kategorijama vladavina zakona i uređene države koja se brine za dobrobit svojih građana.
Koliko je to istina, svjedoči vizija „Rusija 2.0“ koju zagovara kremaljski akademik Dmitri Trenin. On, usprkos tome što u ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu vidi obnovitelja ruske državnosti i što podupire rusku invaziju na Ukrajinu on zagovara društvene reforme kojima bi se Ruska federacija pretvorila u modernu i učinkovitu globalnu silu. Ključan temelj tih reformi je uklanjanja prevlasti koruptivnih (čitaj lopovskih) elita oko predsjednika Putina. No, o tome opširnije neki drugi put.
Ko je Ekaterina Šulman?
Ekaterina Šulman je politološka ekspertica koja proučava ruski unutrašnju logiku ruskoga političkoga sustava u kojem je i sam učestvovala. Među ostalim predavala je na Predsjedničkoj akademiji ekonomije i javne uprave, a od decembra 2018. do oktobra 2019. je bila članica Putonovog Vijeća za civilno društvo i ljudska prava, a radila je i kao politički analitičarka ruskog parlamenta Dume.
Osim brojnih knjiga u kojima je analizira naličje političkoga sistema današnje Rusije Ekatarina Šulman redovito piše za prestižni američki dnevnik The New York Times. Globalno je poznata po svome Youtube kanalu https://www.youtube.com/@Ekaterina_Schulmann na kojem preko milion pretplatnika može vidjeti njene minuciozne analize ruskoga društva i koje objašnjavaju pozadinu mnogih mitova o ruskom društvu koji cirkuliraju i na zapadu i u Rusiji.
