Prof. dr. Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog o temi uticaja vrućeg vremena na srce, naveo je da izlaganje visokoj toploti ne samo da povećava rizik od toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara već može i posebno opteretiti zdravlje srca.
Naveo je da takvo vrijeme opterećuje kardiovaskularni sistem i otežava rad srca, što može povećati šanse za srčani udar, srčane aritmije (nepravilan rad srca) i zatajenje srca.
"Interakcija visoke toplote i kardiovaskularnih bolesti doprinosi otprilike četvrtini smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom.
I što je temperatura viša, to je veća opasnost. Klimatske promjene nam daju više vrućine bez presedana koja može biti smrtonosna, posebno za ljude sa srčanim oboljenjima", naveo je Nurkić.
Kako tijelo oslobađa toplinu?
Ljudsko tijelo je dizajnirano da oslobađa dodatnu toplinu na dva glavna načina, od kojih svaki može utjecati na srce.
Prvi je radijacija - kada je vazduh oko vas hladniji od vašeg tijela, vi zračite dodatnu toplotu u vazduh, a ovaj proces zahtijeva preusmjeravanje krvotoka kako bi veći dio otišao u kožu.
Drugi način je isparavanje, kada znoj koji isparava pomaže ljudima da se ohlade tako što odnosi toplotu od kože.
"Kada je vazduh suh, ovo dobro funkcionira. Ali kada je vruće i vlažno, znoj samo stoji na koži dok se temperatura tijela povećava“, naveo je Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.
Pojasnio je da kada se temperatura zraka približi ili pređe tjelesnu, posebno pri visokoj vlažnosti, srce mora kucati brže i pumpati jače kako bi pomoglo tijelu da odbaci toplinu. Tokom vrućeg i vlažnog dana srce mora cirkulisati dva do četiri puta više krvi svake minute u poređenju sa hladnim danom.
"Neki lijekovi koji pomažu srcu, mogu povećati probleme u vrućim danima. Naprimjer, beta blokatori usporavaju rad srca i ometaju sposobnost srca da cirkulira krv dovoljno brzo za efikasnu razmjenu topline. Diuretici (tablete za izmokravanje) povećavaju izlučivanje urina i povećavaju rizik od dehidracije“, naglasio je Nurkić.
Kako možete zaštititi sebe i svoje srce kada temperature porastu?
Naglasio je da je posebno važno pokušati slijediti osnovne strategije da ostanete hladni.
Pratite vremensku prognozu za upozorenje o vrućini i ostanite kući tih dana.
Ako izađete napolje, večer i rano jutro su često najhladniji period.
Odmarajte se u hladu kad god je to moguće.
Kada ste napolju, pokušajte da popijete malo vode svakih 20 minuta. Nikad ne čekajte da ožednite da pijete.
Ako imate srčanu insuficijenciju, pitajte svog doktora koliko tečnosti treba da pijete dnevno, jer se tečnost može nakupiti i izazvati oticanje.
Ako uzimate diuretike, pitajte koliko treba da pijete tokom vrućeg vremena.
Izbjegavajte gazirane sokove i ograničite alkohol. Gazirani sokovi mogu usporiti prolaz vode iz probavnog sistema u krvotok. Prekomjeran unos alkohola može povećati rizik od toplotnog udara tokom vrućeg vremena.
Zaštitite svoju kožu. Opekotine od sunca utiču na sposobnost vašeg tijela da se ohladi i povećava dehidraciju.
Nosite šešir širokog oboda, naočale za sunce i laganu, svijetlu, široku odjeću.
Nanesite obilje kreme za sunčanje širokog spektra na svu izloženu kožu 30 minuta prije izlaska.
