U Memorijalnom centru u Potočarima danas je održana konferencija “Srebrenica – kolektivno pamćenje”, koja je organizirana zajedno sa Svjetskim jevrejskim kongresom i Udruženjem “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”.
Tim povodom je direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić održao historijski govor u kojem se izvinio za zločine koje su počinili Bošnjaci u Drugom svjetskom ratu kao pripadnici Handžar divizije.
"Prije osamdeset godina jedan dio mojih sunarodnika stavio se u službu njemačke nacističke ideologije i naudio vama, vašem narodu, vašim očevima i majkama, djedovima i bakama. Ja vam se zbog toga izvinjavam i nadam se da ćete u vašim srcima naći mjesta za oprost", kazao je, između ostalog, Suljagić.
A povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici koja se kao i svake godine obilježava 11. jula, datuma koji za sve Bošnjake i one koji se tako osjećaju, u BiH i po cijelom svijetu, predstavlja jednu veliku bol, tragediju i sjećanje na ratni zločin počinjen tokom agresije na našu zemlju, razgovarali smo sa direktorom Memorijalnog centra (MC) Srebrenica Emirom Suljagićem.
Suljagić na početku našeg razgovora ističe da se nada da će obilježavanje 28. godišnjice genocida u Srebrenici proteći u miru, dostojanstveno i kako treba da protekne jer je riječ o dženazi i komemoraciji.
"Program je ove godine posvećen pamćenju Srebrenice, nestalima - onima koji se još uvijek formalno-pravno vode kao nestali iako mi znamo šta je njihova sudbina. Želimo da podignemo profil tog pitanja, želimo da ukažemo da se skoro 30 godina nakon Srebrenice ne mogu pronaći svi. Mi još uvijek tražimo 1.000 ljudi, taj proces se mora restartovati jer ovo je nedopustivo", kaže Suljagić.
MC Srebrenica je ozbiljna institucija
Na pitanje kako je zadovoljan urađenim poslom i koliko je zacrtanih ciljeva uspio ostvariti nakon preuzimanja funkcije direktora MC Srebrenica, pa sve do danas, odgovara:
"Mislim da je previše fokusa na meni. Memorijalni centar ima Upravni odbor koji ima zaista široke ovlasti. U tom Odboru da nije bilo ljudi koji se nisu slagali sa mnom, odnosno sa ljudima koji rade u Centru, od toga ništa ne bi bilo. Dobra je stvar da mi sa ljudima koji zakonski upravljaju institucijom Memorijalnog centra, dijelimo viziju Memroijalnog centra i njegove budućnosti.
Što se mene, i službenika MC tiče, mi smo imali mnogo različitih ciljeva kad smo prvi put sjeli da razgovaramo te 2019., mislim da smo ih sve u velikom dijelu ili skoro u potpunosti ispunili. Mogu reći da smo petogodišnju strategiju sproveli za tri i po godine, i u tom smislu naravno da sam zadovoljan. Memorijalni centar je kad sam ja tamo stigao, bio potpuno jedna drugačija vrsta institucije, a danas je to ozbiljna platfroma i institucija, usuđujem se reći jedina posvećena memorijalizaciji i podizanju svijesti i prevenciji nasilja nad nama u budućnosti", kaže Suljagić.
Ističe da je najponosniji na ljude koji rade u Memorijalnom centru, na to kako rade i na sebi i koliko ulažu napora i strasti u to što rade, te navodi kako postoji objašnjenje za to.
"Dominanatna većina nas smo ljudi koji su preživjeli pad Srebrenice, a oni koji nisu bili tamo kada je pala Srebrenica, izgubili su nekog kada je padala. Nama to nije samo posao, ali to ne znači da mi svoj posao i ono što nam jeste posao ne radimo dobro, čak naprotiv", govori.
Nove tehnologije za pronalazak žrtava
Mnoge porodice ni danas nisu pronašle svoje voljene zbog masovnih grobnica koje su premještane, a oni koji su i pronašli poneku kost, ne odlučuju se za ukop u nadi da će pronaći nešto više posmrtnih ostataka svojih najmilijih.
"Znam kako sam se ja osjećao dok nisam pronašao oca, pa onda kako sam se osjećao kad sam ga pronašao i konačno pokopao. Moje lično mišljenje je, a ono ne mora biti relevantno, da se sada učini što više može, postoje nove tehnologije i mi moramo naći načine da plaćamo korištenje tih novih tehnologija da bismo pronašli sve ljude koji su tako nepravedno ubijeni. To je bazično pravo, ne tražimo mi ništa što nama ne pripada kao građanima Bosne i Hercegovine, odnosno ljudima koji još uvijek čekaju nekoga.
I to se mora uraditi, mora se uložiti više napora da se ta stvar riješi, nećemo mi dozvoliti da oni zauvijek i vječno ostanu ukopani u anonimnim grobnicama, šumama i jarugama. Ljudi koji kroz to prolaze, samo oni najbolje znaju kako im je", poručuje Suljagić.
Dodaje da će ove godine, na obilježavanju godišnjice od genocida u Srebrenici, govornici biti ozbiljni, od ozbiljnog formata te da vjeruje da će sve proteći u miru i skladu.
O Dodikovom psovanju genocida
Osvrnuli smo se i na psovanje genocida u Srebrenici od strane predsjednika bh. entieta RS Milorada Dodika tokom sastanka sa koalicionim partnerima u Konjicu.
Suljagić kaže da se ministru odbrane BiH Zukanu Helezu, koji se jedini od prisutnih suprotstavio Dodiku, lično zahvalio što "je stao u odbranu svih nas na tom sastanku".
Dodikovu izjavu nije htio komentarisati jer, kako kaže, ne želi da se spušta u blato, haljugu i kanalizaciju u kojoj Milorad Dodik želi da se mi valjamo zajedno s njim.
"Onda bi nas dobio na iskustvo, jer on ima mnogo više iskustva u valjanju u blatu nego mi. Nisam siguran da to želim, da honoriram te njegove riječi i mislim da je zapravo jedini realan komentar na sve to onako kako mu je uzvratio ministar odbrane gospodin Helez", mišljenja je Suljagić.
O tome što su Boračka udruženja TK objavila saopćenje u kojem navode da lideri Trojke (Elmedin Konaković, Edin Forto i Nermin Nikšić) nisu dobrodošli u Srebrenicu 11. jula, Suljagić kaže:
Ne shvata ih ozbiljno
"11. jula se održava dženaza, na nju se ni ne poziva ni ne odbija niko ko dođe. Ja sam odrastao u okruženju gdje su nemuslimani dolazili na dženazu muslimana i to nikada nije bio nikakav problem, a kamoli skandal.
Kad je riječ o MC Srebrenica i kad je riječ o ljudima koji ne negiraju genocid, mi tamo nećemo praviti razliku između bilo koga. Ti ljudi koji leže u mezarju u Potočarima su bili ljudi različitih pogleda na svijet, i različitih političkih i ideoloških uvjerenja i mi nemamo pravo da se na tom mjestu dijelimo po tim osnovama. Da se sutra pojave ljudi koji kažu da nisu poželjni Bakir Izetbegović i Edin Ramić, ja ni tu grupu ljudi neću shvatati ozbiljno kao ni ove što ne shvatam, jer MC Srebrenica je u vlasništvu svakog građanina Bosne i Hercegovine, čak i onih građana koji ne žele da taj memorijalni centar bude tu, čak i oni, htjeli ne htjeli, putem poreza učestvuju u finansiranju te institucije", poručuje Suljagić.
Navodi da je MC Srebrenica, otkako je on stigao na poziciju direktora, imao podršku svih nivoa vlasti, svih boja vlasti i svih javnih zvaničnika.
Naglašava kako ne želi da Memorijalni centar bude uvučen i uključen u političke debate u ovoj zemlji, jer kako kaže, naprosto im tamo nije mjesto.
"Meni ne pada napamet iz milion razloga, a prije svega etičkih, da MC učestvuje u političkim debatama. Odbijam svaki pokušaj da nas se uvuče u svakodnevnu politiku", kategoričan je Suljagić.
O knjizi "Geografija nestalih"
Suljagić je 6. jula u Mosatru održao promociju knjige "Geografija nestanka", te smo se u razgovoru osvrnuli i na taj dio.
"Knjiga je nastavak onoga što sam ja pisao u 'Razglednici iz groba' i u jednom manje poznatom rukopisu koji se ustvari mogu nazvati predlošcima za ovu knjigu. Pisao sam je u jednom čudnom trenutku u mom životu, završavao sam je u trenutku kad mi je majka umirala i zvaršio sam je prije nego je umrla. Ta knjiga je oproštaj i poklon mojoj majci i svim drugim ženama muslimankama njene generacije iz Istočne Bosne.
Knjiga govori o preživljavanju u ratu i poslije rata, govori o tome šta smo našli, kako smo otišli, o progonu, o historiji i njenom ukorijenjivanju u naše porodice. Žanrovski je hibridna, ne može se nazvati ni romanom ni zbirkom pripovijedaka."
Na pitanje da li je pogodna za mlađi uzrast, odgovora da nema ništa eksplicitno i da je može pročitati ko god želi.
"Želio sam da to podijelim sa svojim zemljacima i sugrađanima, da naša sudbina nije samo naša i da naše sudbine reflektuju jedno vrlo često tragično historijsko iskustvo jedne grupe ljudi koji žive u BiH i svijetu, zovu se Bošnjaci i ispovijedaju islam", zaključuje direktor MC Srebrenica Emir Suljagić u razgovoru za Raport.
