I pored prošlosedmičnog upozorenja koje smo javno uputili o neopravdanosti i pogubnosti nastavka prakse podjele, cijepanja i „trojčenja“ institucija Bosne i Hercegovine, na današnju sjednicu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uvršten je u dnevni red Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine (u daljenjem tekstu: Prijedlog pravilnika).
Pravilnikom se prvodi plan podjele Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) na tri dijela jer je istim predviđeno osnivanje dvije nove i to samostalne unutrašnje organizacione jedinice u Mostaru i Banjoj Luci.
Osnivanje novih odjeljenja
Za početak, te dvije nove samostalne unutrašnje organizacione jedinice imale bi ukupno osam zaposlenih, po četiri u oba odjeljenja. Vjerovatno bi se taj broj veoma brzo i značajno povećao, kao što je slučaj sa Regulatornom agencijom za komunikacije Bosne i Heregovine.
Predloženo osnivanje novih odjeljenja Agencije u Mostaru i Banjoj Luci je u suprotnosti sa Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojom je utvrđeno da je sjedište Agencije u Sarajevu (”Sl. glasnik BiH” broj 16/02).
Pored toga, članom 28. Odluke o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije organa uprave Bosne i Hercegovine organizacione jedinice izvan sjedišta organa uprave mogu se osnovati samo onda ako je to predviđeno zakonom ili propisom Vijeća ministara ili ako to zahtijeva posebna priroda pojedinih poslova. U obrazloženju Prijedloga pravilnika nije pojašnjeno šta se smatra “posebnom prirodom pojedinih poslova” u ovom slučaju, niti se iz predloženog člana 4. može zaključiti da bi odjeljenja u Mostaru i Banjoj Luci radila bilo kakve poslove koje Agencija već ne radi u Sarajevu niti da se radi o “posebnoj prirodi pojedinih poslova”.
Trošenje dodatnih budžetskih sredstava
Naravno, za osnivanje dva nova, gore navedena odjeljenja trebalo bi izdvojiti značajna budžetska sredstva i to nekoliko stotina hiljada konvertibilnih maraka godišnje: za iznajmljivanje ili kupovinu uredskog prostora, za opremanje prostora kancelarijskim namještajem i materijalom, tekuće troškove, plate zaposlenih itd.. S obzirom na već ukazano, trošenje dodatnih budžetskih sredstava na nova zapošljavanja 8 službenika i ostale troškove, je potpuno neopravdano.
Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, kojom od prošle godine rukovodi direktorica imenovana na prijedlog HDZ-a, je izuzetno važna državna institucija.
Zakonom o Agenciji za državnu službu BiH utvrđena je njena osnovna funkcija da na zahtjev institucija realizira proces zapošljavanja državnih službenika, a Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (član 2. st. 1.) i Zakon u upravi (član 7.) obavezuju je da poštuje odredbe o nacionalnoj strukturi državnih službenika i u Agenciji i u svim ostalim institucijama na nivou države.
Kršenje zakona
Međutim, i Agencija krši navedene zakone jer je nacionalna struktura državnih službenika u njoj sljedeća: 5 Bošnjaka, 6 Hrvata, 8 Srba i 2 Ostalih. Prevedeno na jednostavan jezik, trenutno je u Agenciji zaposleno samo 24% Bošnjaka državnih službenika, odnosno manje je od jedne četvrtine, a moralo ih biti 50%.
Ovakvo stanje je Agencija neuspješno pokušala opravdati, pa je broju državnih službenika dodala i zaposlenike sa srednjom stručnom spremom. U Agenciji je ukupno zaposleno 8 Bošnjaka, 9 Srba, 7 Hrvata, te 2 Ostalih, državnih službenika i zaposlenika. Vidljivo je da su, i u ovom slučaju ukupno zaposlenijh u Agenciji, podaci poražavajući za Bošnjake, samo ih je 31 %, što je daleko od 50% kako propisuje član 7. Zakona o upravi, gdje nedostaju 4 Bošnjaka.
Još više je poražavajući podatak iz Agencije gdje tvrde da je u Bosni i Hercegovni, po pitanju državnih službenika zaposlenih u državnim institucijama, ostvaren cilj iz člana 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, koji utvrđuje da struktura državnih službenika okvirno odražava strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva, jer je zaposleno 43% Bošnjaka, 36% Srba, 19% Hrvata i Ostalih 2%.
Dakle, prema Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine cilj je ostvaren kada je Bošnjaka manje za 290, Srba više za 190 i Hrvata više za 140, i u isto vrijeme nije bitno što je to u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine.
Pretvaranje institucija BiH u čisto etničke
Osim toga, suprotno zdravnom razumu je mišljenje Agencije koje je dao njen prethodni direktor i koje se provodi u praksi posljednjih desetak godina, a to je da se nacionalna struktura državnih službenika odnosi na državnu službu u cjelini, a ne na pojedine institucije. Rezultat toga je da je u šest institucija Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru zaposleno svega 28% Bošnjaka odnosno manje od trećine, dok je u institucijama sa sjedištem u Banjoj Luci zaposleno manje od 20% Bošnjaka.
Ako se nastavi provoditi navedeno suludo mišljenje ranijeg direktora Agencije, a sve ukazuje na to da hoće, opravdano je upozorenje da je sljedeći korak pretvaranje institucija Bosne i Hercegovine u čisto etničke.
Nažalost, zabilježeni trend zapošljavanje je upravo takav pa je npr. u Ministarstvu finansija trenutno zaposleno 46% Srba, u Ministarstvu pravde zaposleno je 37% Hrvata, a u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice trenutno je zaposleno 56% Bošnjaka.
Podvala i podjela
Umjesto da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine hitno preispita dosadašnji rad Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, jer su rezultati njenog rada katastrofalni, pristupa se neopravdanoj i neprihvatljivoj podjeli na tri dijela, gdje će HDZ i SNSD u cjelosti preuzeti vođenje politike zapošljavanja i kadroviranja i institucijama Bosne i Hercegovine.
Podjela institucija Bosne i Hercegovine na tri dijela nikako ne smije biti pod plaštom „kompromisa“ već se to mora prepoznati kao podvala koja će imati dalekosežne posljedice.
Da li će ministri Trojke pristati na ovu podvalu i podjelu vidjet ćemo nakon glasanja na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH.