NATO i Evropska unija suočeni su s nervozom nakon što se čelnica krajnje desnice Marine Le Pen u nedjelju kvalificirala u drugi krug francuskih predsjedničkih izbora kako bi izazvala Emmanuela Macrona 24. aprila.
Projekcije anketne tvrtke Ipsos pokazuju da je francuski predsjednik osvojio 28,4 posto glasova na kraju prvog kruga glasovanja. Njegova suparnica Le Pen, dugogodišnja obožavateljica ruskog predsjednika Vladimira Putina, prema istim projekcijama osvojila je 23,4 posto glasova. To je treće pojavljivanje Le Penove — i njen najbolji rezultat ikad — u prvom krugu predsjedničkih izbora, piše Politico.
Iako ankete pokazuju da bi Macron trebao zadržati mjesto predsjednika za dvije sedmice, on je na putu za daleko neizvjesniji duel u drugom krugu nego na izborima 2017., kada se također suočio s Le Pen.
Ta predviđanja anketa znače da će sve oči, kako u Evropi tako i u Washingtonu, biti uprte u preokrete kampanje u narednim danima, dok saveznici pokušavaju odmjeriti hoće li Pariz ostati pouzdan partner u ratu protiv Putinovih snaga u Ukrajini. Debata 20. aprila vjerovatno će biti odlučujući susret u kojem će Le Pen pokušati projicirati uglađeniji imidž od njene klimave izvedbe protiv Macrona prije pet godina.
Kada je riječ o NATO-u, Le Pen je izazvala uzbunu izjavom da želi povući jedinu nuklearnu silu EU-a iz integrirane zapovjedne strukture saveza "kako ne bi više bila uhvaćena u sukobe koji nisu naši". Taj stav izaziva posebnu zabrinutost jer - unatoč njenoj osudi invazije na Ukrajinu - Le Pen dugo uživa u ugodnim odnosima s Kremljom i prima stranačke zajmove od ruske banke.
Uspije li pobijediti Macrona u drugom krugu, također bi nanijela potencijalno kobnu štetu funkcioniranju Evropske unije. Dok je njena stranka, Nacionalni skup, odustala od svog prijedloga za izlazak iz EU-a, schengenske zone slobodnog kretanja i eura, Le Pen je uglavnom ostala euroskeptik, s planovima za smanjenje doprinosa Francuske EU-u i promicanje koalicije s državama kao što su Mađarska i Poljska, kojima upravljaju političari istomišljenici.
Postoje i prijedlozi u platformi Le Penove kampanje koji su u suprotnosti s načelima slobodnog kretanja EU-a, što je izazvalo optužbe da su njezini planovi za Francusku Frexit po svemu osim po imenu. Le Pen, na primjer, želi povećati broj graničnog osoblja i ponovno uvesti provjere robe koja ulazi u Francusku kako bi se borila protiv prevara. Također želi ponovno pregovarati o sporazumu o schengenskom prostoru, koji je ocijenila "neprimjenjivim", i zamijeniti ga pojednostavljenim provjerama za građane EU-a.
“Naredne dvije sedmice odlučujuće su za našu zemlju i za Evropu”, rekao je Macron stranačkim navijačima koji su vijorili zastave.
Ohrabreni rezultatima, Le Penine pristaše u nedjelju navečer skandirale su "Pobijedit ćemo" i pjevale Marseljezu. U obraćanju svojim pristašama, snažno je zaigrala na pitanjima identiteta, suvereniteta i troškova života te je obećala da će biti "predsjednica za sve Francuze".
Rezultati učvršćuju ideju da je Francuska krenula dalje od tradicionalne podjele lijevo-desno koja je dominirala poslijeratnom politikom, te prema borbi protiv imigracijskih nacionalista, koje predstavlja Le Pen, protiv proeuropskih progresivnih ljudi koji su otvoreni globalizaciji.
Mnogo će sada ovisiti o tome koji kandidat može dobiti podršku Jean-Luca Mélenchona s krajnje lijeve strane, koji je u prvom krugu bio treći s projiciranim glasovima od nešto više od 22 posto. Čini se da su njegovi birači podijeljeni oko toga koga će podržati u drugom krugu glasovanja. Prema nedavnim anketama Ipsosa, polovica Mélenchonovih glasača neodlučena je između Le Pen i Macrona, dok druga polovica preferira Macrona.
Sam Mélenchon pozvao je birače da ne glasaju u korist Le Pen u drugom krugu, ali nije podržao Macrona.“[Moramo] birati između dva zla koja su za nas strašna i koja nisu iste prirode ”, rekao je Mélenchon u svom govoru o ustupcima. “Svako od vas će se suočiti sa svojom savješću”, rekao je, kasnije ponovivši nekoliko puta: “Ne smijemo dati niti jedan glas Marine Le Pen.”
Manje nevoljko, nekoliko drugih suparnika odmah je bacilo svoju težinu iza Macrona u drugom krugu, uključujući Valérie Pécresse iz konzervativnih Les Républicains, gradonačelnice Pariza Anne Hidalgo iz socijalista i Yannick Jadot iz Zelenih.
Nikad bliže
Ovi su izbori najbliži da porodica Le Pen dobije priliku voditi Francusku.
Davne 2002. godine, sadašnji predsjednik Jacques Chirac lako je nokautirao Le Peninog oca, Jean-Marie Le Pen, s 82 posto glasova u sučeljavanju koje je predstavljeno kao borba za očuvanje francuskih vrijednosti. Sama Le Pen je 2017. izgubila od Macrona s blizu 34 posto glasova, što je puno veći udio od svog oca.
Ovaj put, POLITICO-ova Anketa anketa sugerira da bi 24. aprila mogla dobiti čak 47 posto glasova.
Napetost oko francuske predsjedničke utrke porasla je za nekoliko stepeni u posljednjim danima kampanje jer je postalo jasno da Le Pen predstavlja stvarnu opasnost za Macrona.
Le Pen je mjesecima vodila kampanju, obilazeći sela i male gradove u kampanji s niskim standardom života, te je pokušala doprijeti do običnih Francuza, a njena rana usredotočenost na pitanja troškova života pokazala se pravodobnom jer su inflacija i sve veći troškovi goriva pogodili francuski budžet.
Oblikujući se kao zagovornica siromašnih i potlačenih protiv elita, Le Pen obećava da će "vratiti njihov novac Francuzima" nizom velikodušnih prijedloga, uključujući smanjenje poreza na dohodak za mlade odrasle osobe i smanjenje PDV-a na gorivo, mjeru koja je posebno privlačna onima koji su podržali proteste Žutih prsluka 2018. i 2019. protiv poreza na gorivo. Njen izazov bit će uvjeriti birače, posebno konzervativne, da su njeni ekonomski prijedlozi održivi.
U međuvremenu se smatralo da je Macron zauzeo visok pristup izborima, proglasio je svoju kandidaturu tek prošlog mjeseca i odbijao debatu sa suparničkim kandidatima. Također je optužen da je pokušao izvući politički kapital iz svojih diplomatskih napora da zaustavi rat u Ukrajini, a pratila su ga i otkrića da je njegova vlada potrošila milione na honorare konzultantskih kompanija.
Nastojeći otrgnuti neke Le Penove glasače koji su je podržavali u njezinoj ekonomskoj politici, Macron je u nedjelju navečer obećao da će riješiti probleme troškova života koje je ona uvelike učinila svojima. "Jedini plan kupovne moći je naš!" proglasio je.
Macronovi pristaše nadaju se da će, unatoč ovim nedavnim uznemirenjima, francuski glasači priznati njegov uspjeh u upravljanju pandemijom COVID-19 i pokretanju ekonomskog oporavka Francuske.
Le Penin najbolji neprijatelj
Gledajući naprijed u drugi krug glasovanja, jedno od ključnih pitanja je je li Le Pen uspjela proširiti svoju privlačnost izvan baze moći Nacionalnog relija.
Posljednjih godina Le Pen je nastojala svoju stranku učiniti mainstreamom i povremeno ublažiti svoju zapaljivu retoriku o imigraciji, u nastojanju da privuče tradicionalnije konzervativne birače.
Također je nastojala učiniti sebe privlačnijom ljevičarskim glasačima potičući pomicanje dobi za penzionisanje i smanjenje PDV-a na osnovne namirnice.
Pomno će se pratiti i reakcije u taboru njenog krajnje desnog rivala Erica Zemmoura. Nekada se smatrala ozbiljnom prijetnjom za nju na desnici, Zemmour je prikupila samo nekih 7 posto glasova, prema projekciji Ipsosa.
Zemmour nije imao dvojbi oko igranja na imigracijsku kartu kada je svojim pristašama govorio da stanu iza Le Pen.
"Le Pen se suočava s [Macronom], čovjekom koji je pustio 2 miliona imigranata u Francusku i koji nije rekao ni riječi o sigurnosti, imigraciji tokom svoje kampanje i koji će proći gore ako bude izabran", rekao je Zemmour svojim pristašama u Parizu . "Zato pozivam svoje birače da glasaju za Marine Le Pen."
