Kijev očajnički traži pomoć, ali dobivanje sporazuma s EU-om znači da se morao smekšati stav Francuske, Njemačke i Mađarske, koje se protive sporazumu.
Višemjesečni zastoj oko finansiranja zemalja EU-a za vojnu pomoć Ukrajini prekinut je u srijedu nakon što su ambasadori pristali poduprijeti novi paket od 5 milijardi eura.
Dogovorom se stvara Fond za pomoć Ukrajini, dio izvanproračunskog fonda EU-a za europski mir (EPF) koji se koristi za djelomičnu naknadu zemljama članicama za oružje koje isporučuju Ukrajini, piše Politico.
"Uspjeli smo", tvitao je prvi diplomata EU-a Josep Borrell. "Poruka je jasna: podržat ćemo Ukrajinu svime što je potrebno da prevlada."
Sporazumom od srijede EPF iznosi 17 milijardi eura, od čega je 11 milijardi eura dodijeljeno Ukrajini, a ostatak ide drugim regijama poput Afrike. Do sada je EPF isplatio 6,1 milijardu eura za pomoć Ukrajini.
Očekuje se da će Fond za pomoć Ukrajini sljedeće godine dobiti još 5 milijardi eura.
Novac je očajnički potreban Kijevu, posebno s obzirom na to da je američka pomoć blokirana stranačkim prepirkama u Washingtonu, ali bili su potrebne sedmice pregovora da bi Francuska, Njemačka i Mađarska pristale.
Berlin je želio da se izravna pomoć Ukrajini oduzme od doprinosa EPF-u, što je imalo političkog smisla za Njemačku jer je daleko najveći EU donator vojne opreme Kijevu. Njemačku je također ljutilo što su zemlje donirale staru opremu Ukrajini, a zatim iz fonda izdvajale punu vrijednost potpuno novog zamjenskog kompleta.
Njemački zahtjev izazvao je šok u Bruxellesu. Budući da je Berlin najveći finansijer EPF-u (doprinosi su određeni prema veličini BDP-a), mnogi su se diplomati zabrinuli da bi to uklonilo njemačke uplate EPF-u i potencijalno značilo kraj vojne pomoći EU-a Ukrajini.
Na kraju je Berlin, koji je imao potporu Češke, djelomično odustao od zahtjeva. Umjesto da traži 100-postotni rabat, pristat će na razinu ispod 50 posto, sudeći prema izjavama dvojice diplomata.
