Set zakona koji trenutno razmatra NSRS treba da se povuče iz procedure, treba svima da bude jasno da država uključuje RS i da je zajednička budućnost Bosne i Hercegovine kao države i RS, jedna je od poruka članova Evropskog Parlamenta iz reda Zelenih/EFA-e i člana njemačkog Bundestaga nakon radne posjete Bosni i Hercegovini, koja je održana u svjetlu predstojećih izbora, opće demokratske situacije u zemlji i promijenjenih geopolitičkih realnosti na Zapadnom Balkanu nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Delegacija koju čine MEP Tineke Strik (NL) i Viola von Cramon (DE), kao i MP Boris Mijatović (DE) jučer i danas učestvovali su u razgovorima sa zvaničnim institucijama, političkim strankama, organizacijama civilnog društva i drugim akterima u Sarajevu, Banjaluci i Prijedoru. U Prijedoru su posjetiti Omarsku i odali počast žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.
Na kraju ove radne posjete Tineke Strik, Viola von Cramon i Boris Mijatović govorili su danas na zajedničkoj konferenciji za medije u prostorijama Delegacije Evropske Unije u Bosni i Hercegovini.
Zastupnica Strik kazala je na konferenciji za novinare da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju društvo u kojem će svi imati jednaka demokratska prava, gdje će svi osjećati zaštićeni od strane nezavisnog pravosuđa i nezavisnih medija.
“To je naš glavni cilj, da dođemo ovdje u Bosnu i Hercegovinu i pružimo podršku svima koji predstavljaju pozitivne reformske snage u Bosni i Hercegovini”, kazala je Strik.
Dodala je kako je jasno da se Bosna i Hercegovina nalazi u situaciji političke krize, te kako nema načina da se to kaže na ljepši način. Ona je ukazala na zakone koji se razmatraju u Narodnoj skupštini RS-a oko povačenja nadležnosti, te jasno poručila da je to “velika prijetnja za teritorijalni integritet i budućnost Bosne i Hercegovine kao države”.
Istakla je kako nerad državnih institucija predstavlja veliki problem u kontekstu onoga što su potrebe Bosne i Hercegovine i njenih građana.
“Tri zakona koja se tiču borbe protiv korupcije i dalje nisu usvojena na nivou Bosne i Hercegovine, što je očigledno prepreka i predstavlja veliku smetnju u kontekstu potrebe da se nastavi borba protiv korupcije”, poručila je Strik.
Ukazujući na trenutnu geopolitičku situaciju, uključujući invaziju Rusije na Ukrajinu, Strik je kazala da će Evropsko vijeće ovih dana razgovarati o statusu kandidature Ukrajine i Moldavije u EU.
“Jako je bitno da se tu ne zaboravi na zemlje Zapadnog Balkana. Mi se zalažemo za stvarnu, konkretnu, perspektivu građana Zapadnog Balkana koji je jako dugo čekaju da vide kredibilnu podršku od strane EU u tom procesu. To će im dati ekonomski prosperitet, više sloboda, bolju situaciju u oblasti vladavine prava i manju izloženost stranom uticaju zemalja poput Rusije i Kine. Potrebno je reći da se paralelno sa Ukrajinom i Moldavijom nastavljaju razgovori o situaciji u kojoj se nalaze Sjeverna Makedonija i Albanija. Upravo zbog toga ne smijemo da zaboravimo Bosnu i Hercegovinu”, kazala je Strik.
Strik je podvukla također kako ne mogu ignorisati političku krizu u Bosni i Hercegovini, te kako su upozorili političare da upravo oni predstavljaju prepreku i da usporavaju cijeli proces napretka BiH prema članstvu u EU.
“Mi smo im objasnili koliko je neophodno, u kolikoj mjeri mi želimo da EU odobri status kandidata ukoliko se ispune određeni konkretni uslovi koji su postavljeni pred Bosnu i Hercegovinu. Ovaj set zakona koji trenutno razmatra NSRS treba da se povuče iz procedure, treba svima da bude jasno da država uključuje RS i da je zajednička budućnost Bosne i Hercegovine kao države i RS, nešto što treba također svima biti jasno”, poručila je Strik, te dodala:
“Vidimo dosta toga što se ovdje odvija onako kako bi trebalo, ali se stvarno nadamo da će oktobarski izbori predstavljati jednu dodatnu mogućnost promjena, mogućnost prostora da se ne okreće stalno u prošlost koja dijeli društvo u Bosni i Hercegovini, već da se okrene prema budućnosti.”
Viola von Cramon-Taubadel, također iz Evropskog parlamenta, podvukla je kako bi voljeli što prije vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao dio EU.
“Radim na pitanjima koja se tiču Ukrajine već 27 godina i moram da kažem da sam bila iznenađena izjavama nekih koji donose odluke u Bosni i Hercegovini i koji sebe nazivaju neutralnim ali koji ne osjećaju potrebu da kažu nešto o tom ratu koji je inicirala Rusija, tom krvavom ratu”, kazala je Cramon-Taubadel, te nastavila:
„Neophodno da se zapita gdje vi (Bosna i Hercegovina, op.a.) stvarno stojite kada govorimo o ovom krvavom ratu koji je Rusija pokrenula jer želi jednostavno da ukine Ukrajinu, da je unište, da je nestane sa mape. Jučer smo bili u Banja Luci i razgovarali smo s nekim od predstavnika RS i malo je bilo šokantno čuti neke stvari.“
Cramon-Taubadel je dodala kako su spremi dati status kandidata Bosni i Hercegovini, naravno pod konkretnim uslovima.
Član Bundestaga Boris Mijatović također je kazao kako žele vidjeti zemlje regiona na putu prema EU-u, posebno istaknuvši Bosnu i Hercegovinu, čiji je integritet potrebno održati.
„Pokušavamo se više fokusirati na ovu regiju. Mi kao Evropa trenutno jesmo dosta ujedinjeni, jer smo pod prijetnjom ruske agresije, koja jednostavno ne može da dozvoli bilo kakve kalkulacije. Ne zna se gdje će se Putin zaustaviti, vjerovatno ni on sam to ne zna. Zbog toga moramo da se zauzmemo zajedno i odupremo agresiji. Trebamo da izrazimo solidarnost sa Ukrajinom i svim zemljama u blizini Ukrajine koje su također u ovom trenutka možda jesu pod prijetnjom“, naveo je Mijatović.
Mijatović je rekao i kako, nažalost, u Bosni i Hercegovini i dalje ne vidi dovoljnu volju da se pozabavi svojim problemima iz prošlosti.
Na pitanje novinara koliko je realno očekivati kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu, Strik je dogovorila kako je teško da se to očekuje:
“Vidjela sam samo nacrt zaključaka, ali taj dio koji se tiče Zapadnog Balkana još uvijek nije bio popunjen tako da se o tome još pregovara. Nadam se da će Zapadni Balkan biti pomenut u ovim zaključcima, ali moram reći da se bojim da će to vjerovatno biti neko apstraktno pominjanje zemalja Zapadnog Balkana. Ne očekujem da ćemo čuti neku konkretnu poruku, vjerovatno će se reći nešto u stilu da mora da se nastavi da se radi na daljem napretku.”
U vezi s incidentom u Prijedoru, koji su mediji već prenijeli, Strik je pojasnila kako su imali zakazan sastanak s načelnikom Prijedora, na kojem su trebale biti prisutne porodice žrtava rata iz tog grada u BiH. Prema njenim riječima, kada su tamo stigli rečeno im je da na sastanak mogu ući samo oni, bez porodica žrtava, što je, kako je kazala, za njih bilo neprihvatljivo i odbili su održati sastanak.
Na pitanje da prokomentarišu sastajanje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao jedinim političarem s područja Evrope koji je to učinio od početka invazije na Ukrajinu, te činjenicu da nije bilo reakcije Evropske komisije, Strik je odgovorila:
„Nama je žao što nije bilo reakcije, osuđujemo taj sastanak koji se desio. Osuđujemo takav bliski kontakt između gospodina Dodika i gospodina Putina. Također može da se vidi da i gospodin (op.a. lider HDZ BiH Dragan) Čović ima tu jednu upitnu poziciju. Upravo zbog toga mislimo da je jako bitno da EU, a i Komisija bude dosta jasna da bi se osiguralo da ne dođe do toga da još neko bude zaveden i ode na stranu na kojoj je gospodin Dodik.“
