Evropa se suočava s ozbiljnim umorom od Donalda Trumpa.
Prošlo je samo pet sedmica otkako je američki predsjednik šokirao Zapad pozivom Vladimiru Putinu da pokrene proces za koji tvrdi da će donijeti “KRAJ ovom strašnom ratu.”
U odgovoru, lideri EU-a su bijesno zahtijevali centralnu ulogu za Evropu u pregovorima i izjavili da ne smije biti razgovora "o Ukrajini bez Ukrajine." Međutim, ti zahtjevi nisu naišli na odjek.
Gotovo svakodnevno stizala su nova neprijatna iznenađenja – od toga da Trump i njegov zamjenik javno kritiziraju ukrajinskog "diktatora" predsjednika Zelenskog u Ovalnom uredu, do osude EU-a zbog odnosa prema desničarskim partijama, a zatim i najave novih tarifa na aluminij i čelik, piše CNN.
Na kraju su SAD i Ukrajina donekle popravile svoj narušeni odnos, dogovorivši pregovore u Saudijskoj Arabiji i plan za 30-dnevni prekid vatre, koji bi pauzirao sva borbena djelovanja na kopnu, moru i u zraku. Jedini uslov za Ukrajinu bio je da Rusija pristane na isti dogovor.
Ali kada je Trump ove sedmice ponovo razgovarao s Putinom kako bi insistirao na primirju, ruski predsjednik je praktično odbio prijedlog.
Umjesto toga, Putin je iznio niz, činilo se, nemogućih uslova, uz minimalno obećanje da neće napadati "energetsku infrastrukturu." Potom je odmah pokrenuo novi talas bombardovanja ukrajinskih gradova, koristeći stotine dronova i projektila. Iz Bijele kuće nije se čula ni riječ kritike.
Sljedećeg dana, Trump je razgovarao sa Zelenskim u, kako je opisao, "veoma dobrom telefonskom pozivu" koji je trajao oko sat vremena. "Na pravom smo putu," izjavio je.
U četvrtak, Zelenskij je putem videopoziva obavijestio lidere EU-a, dok su se okupljali u Briselu kako bi razgovarali o tome kako dodatno podržati Ukrajinu (i sebe) dok SAD smanjuje svoju sigurnosnu posvećenost regionu.
Zelenski im je rekao da su razgovori s Trumpom protekli dobro, ali je kasnije bijesno odbacio Putinove zahtjeve da Ukrajina postane neutralna i smanji svoje vojne kapacitete.
"Sve je poprilično haotično, to svi znamo," rekao je švedski premijer Ulf Kristersson novinarima na marginama samita u Briselu.
Sukobi oko ribe
Samit Evropskog vijeća pokazao je koliko su lideri EU sada zapeo u ćorsokaku.
Isključeni iz stvarne akcije između Trumpa, Putina i Zelenskog, našli su se zarobljeni u sopstvenim, ponekad bizarnim distrakcijama, dok se muče da postignu napredak u podršci Ukrajini ili sopstvenom naoružavanju.
Zvanični zaključci samita naglašavaju potrebu za "hitnim" povećanjem domaće odbrambene proizvodnje. Lideri su također pozvali na "dalji rad na odgovarajućim opcijama finansiranja." Ali nisu svi ubijeđeni u plan da se strukturira novi program zajmova od 150 milijardi eura za podršku odbrambenim investicijama država članica u evropski proizvedenu vojnu opremu.
Španija, na primjer, želi redefinisati "odbranu" kako bi ta sredstva mogla koristiti za rješavanje problema rastućeg nivoa mora i ilegalne migracije. Jedan od prijedloga visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Kaje Kallase, da zemlje dobrovoljno doniraju do 40 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini ove godine, gotovo je propao.
Trenutni EU plan zajma isključuje mogućnost kupovine američkog naoružanja, ali i britanske vojne opreme, s obzirom na to da Velika Britanija više nije članica Unije. To je birokratska komplikacija koja mnogima izgleda bespotrebno, posebno sada kada London i Pariz zajedno rade na planu mirovne misije u Ukrajini.
Zvaničnici u Briselu smatraju da bi rješenje bilo da britanski premijer Keir Starmer potpiše sveobuhvatni sporazum o odbrani i sigurnosti s EU na planiranom samitu u maju. Obje strane to žele.
Ali za neke u EU postoji još jedna prepreka: pojedini diplomati iz obalnih država insistiraju da bi taj dogovor trebao uključivati i nova pravila o ribolovnim pravima.
Dakle, budućnost evropske vojne saradnje mogla bi se ponovo zaglaviti u klasičnoj brexitovskoj raspravi – ovaj put o ribi.
"Ako," a ne "kada" dođe do primirja
U privatnim razgovorima, diplomate i zvaničnici EU govore da se u Briselu osjetio novi, sumoran talas "realizma."
Evropljani sada shvataju da nikada neće biti dio mirovnih pregovora koje Trump planira, a čini se i da neće moći nadomjestiti vojnu pomoć koju su SAD pružale Ukrajini, bez obzira na želje Kaje Kallase.
Kako je rekao Kristersson, švedski premijer: "Jasno je da EU nije 'ta stvar' kada je riječ o odbrani. Šira Evropa možda jeste."
U Velikoj Britaniji, premijer Starmer sastao se s vojnim planerima koji rade na dizajniranju potencijalne mirovne misije sastavljene od vojnika iz Britanije, Francuske i drugih zemalja, kako bi se garantovala sigurnost Ukrajine nakon potencijalnog dogovora. Ali čak ni on nije siguran u uspjeh te ideje, često ponavljajući riječ "ako" u svojim izjavama.
"Nadamo se da će doći do sporazuma," rekao je Starmer. "Ali ono što znam jeste da, ako bude sporazuma, planiranje mora početi sada. Ne možemo čekati da dogovor bude postignut. Svjestan sam da bi sporazum mogao dolaziti u fazama."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovo će okupiti lidere sljedeće sedmice na novom samitu "koalicije voljnih", u slučaju da jednog dana budu potrebni mirovni trupe.
U međuvremenu, u Washingtonu, Trump ostaje smiren dok Putin nastavlja bombardovati Ukrajinu.
