Zemlje u Evropskoj uniji, ali i zemlje regiona poduzimaju drastične mjere kako bi sačuvali energiju, uz upozorenje da će doći do rekordnog porasta cijena energenata.
Do problema u snabdijevanju došlo je zbog posljedica ruske agresije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji, ali i zbog suše koja je ovoga ljeta pogodila veliki dio Evrope. S jedne strane imamo države koje poduzimaju rigorozne mjere, a sa druge strane Bosnu i Hercegovinu koja još uvijek izdaje samo smjernice, bez ijednog konkretnog koraka.
Prije nekoliko dana Vlada FBiH je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o donošenju Smjernica za smanjenje potrošnje energije i energenata u FBiH, kojom se upozorava na važnost promjene ponašanja i racionalnog korištenja energije i energenata.
Vlada je zadužila sve administrativne jedinice da izrade konkretne programe za slučaj potencijalne krize, kako bi bile provedene smjernice, informirana javnost i osigurano provođenje predloženih mjera.
Programi bi trebali obuhvatiti potrebe za energentima, rizike od smanjenja/prekida snabdijevanja iz različitih razloga, nedostajuće količine, mjere koje treba preduzeti za smanjenje posljedica i potrebna finansijska sredstva.
Kada je riječ o upravljanju energijom i mjerama koje mogu poduzeti građani, smjernice sadrže preporuke za efikasnu potrošnju energije za grijanje i hlađenje, zatim preporuke za pravilno prozračavanje prostora, te za efikasnu potrošnju energije za rasvjetu i uređaje za domaćinstvo, kao i u prijevozu, ali i dugoročne mjere energijske efikasnosti.
Uz ostalo, navedeno je da, ako se temperatura koja se održava u prostoru smanji za samo jedan stepen, godišnje se može uštedjeti približno pet posto energije za grijanje.
Jedno je sigurno da je pred nama jedna od energetski najtežih zima.
Visokopozicionirani političari u našoj zemlji se ne bave ovim pitanjem jer su sada previše fokusirani na predizbornu kampanju i prikupljanje političkih poena za što bolje rezultate na izborima u oktobru.
Šta nam slijedi poslije izbora i kakva nas zima očekuje o tome niko ne govori. Pa tako dok zemlje u regionu i Evropskoj uniji intenzivno rade na mjerama štednje, nadležne institucije u našoj zemlji sjede skrštenih ruku i govore kako će sve biti dobro.
Hrvatska
Kako bi napravili najbolju paralelu u nastavku vam donosimo mjere koje poduzimaju zemlje širom svijeta. Krenimo od zemalja u regionu. Naime, prema preporukama Evropske komisije Hrvatska je odlučila da u glavnom gradu izda se uputa da se u četiri zgrade gradske uprave temperatura hlađenja smanji, i to s 22 stepena na 25 stepeni, a uvodi se i noćni režim hlađenja od 18 do 5 sati, kad se klima ne pali ako temperatura ne dosegne 35 stepeni.
Također, kako prenosi mediji, Vlada Hrvatske bi trebala ovih dana predstaviti i paket mjera pomoći građanima i privredi i to sve uz ublažavanje rasta cijena energenata.
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković je upozorio građane da nema mjesta panici i da će mjere biti sveobuhvatne i da je svaka njihova intervencija na korist privrede.
"Na stranačkim tijelima iznesene su konture paketa mjera koji će biti pravedan, snažan i sveobuhvatan. Tiče se cijene struje i plina, koji će također limitirati rast cijena određenih proizvoda, omogućiti da hrvatski građani tokom jesenske i zimske sezone imaju dovoljno plina i struje te da to budu u stanju finansijski iznijeti. Nećemo licitirati o tome koliko će biti težak paket mjera, ali bit će sveobuhvatan", kazao je na konferenciji za medije Plenković.
Bolnice, škole, vrtići i javne institucije struju bi trebali plaćati kao i kućanstva, a razmatra se i uvođenje subvencionirane cijene struje za obrtnike i male poduzetnike. Očekuje se da će potpore ponovno primiti i poljoprivrednici i ribari, kao i pomoć lokalnim jedinicama kako ne bi došlo do povećanja cijene grijanja i za 50 posto. Subvencionira se i mikro, male i srednje poduzetnike, a Vlada je paketu mjera pomoći u februaru snizila PDV na plin i toplinsku energiju s 25 na pet posto dok bi se u rujnu manji PDV trebao odnositi i na brikete, pelet, sječku i ogrjevno drvo.
Srbija
Koliko ozbiljno shvataju situaciju u Srbiji pokazuju i mjere koje Aleksandar Vučić, predsjednik ove zemlje, svakodnevno saopštava.
Izdate su i preporuke za uštedu struje državnim službenicima, privredi i građanima. Među njima su racionalnija upotreba javne rasvjete, ograničenje rada dekorativne rasvjete na javnim objektima, postavljanje solarnih panela, prelazak sa grijanja na struju na drugi vid grijanja…
Srbija se tako, u susret zimi, pridružila globalnoj trci za uštedu energenata. U Srbiji dodatni faktor nestabilnosti predstavlja i loše poslovanje glavnog javnog preduzeća Elektroprivrede Srbije.
Aleksandar Vučić je na zanimljiv način objasnio koliko je potrebno da se štedi:
"U Predsjedništvu Srbije nije isključena samo dekorativna rasvjeta. Ugasio sam sva svjetla na spratu gdje mi se nalazi kabinet i isključio frižider", kazao je Vučić.
Međutim, jedna od planiranih mjera će biti veliki popusti na mjesečnim računima za struju za domaćinstva koja potroše manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Potrošače koji uštede struju u odnosu na isti mjesec prošle godine očekuju „drastični“ popusti. Vučić je, objašnjavajući ovu mjeru, kazao da je to mjera koju bi domaćinstva provodila na dobrovoljnoj bazi, i dodao da bi potrošač uštedio tako što bi mu račun bio, naprimjer, 3.000 dinara umjesto 4.000 dinara.
Vučić je rekao da Srbija, uključujući i industriju i građane, danas troši mnogo više struje nego prije nekoliko godina, a da je cijena proizvodnje električne energije veća nego cijena koju građani plaćaju.
Crna Gora
Kada govorimo o mjera koje uvela Crna Gora možemo da istaknemo da nadležni iz ove zemlje mjesecima upozoravaju kako je situacija delikatna te kako su restrikcije i poskupljenje struje jedina i najbolja opcija.
Između ostalog, istaknuto je kako Crna Gora ima trenutno dovoljno električne energije za septembar, međutim da će u narednim mjesecima situacija zavisiti od nekoliko faktora.
Rukovodilac sektora za korporativne komunikacije crnogorske Elektroprivrede, Tomaš Damjanović u izjavi za regionalne medije je kazao kako su restrikcije generalno posljedica globalne energetske krize, koja na sve utječe, pa i na ovu zemlju.
"Situacija na tržištu je delikatna i nezgodna za sve učesnike. Može se desiti da imate dovoljno novca da nabavite električnu energiju, ali da na tržištu nema dovoljno robe. Mi ćemo nastojati da ne dođemo u situaciju kao neke države u regionu, ali restrikcije su jedna od opcija. Potrebna nam je ispružena ruka i kupaca", kazao je Damjanović za Televiziju Crne Gore.
Njemačka
Jedna od ključnih zemalja u Evropskoj uniji je svakako Njemačka. Njemačka zbog galopirajuće energetske krize ograničava korištenje tople vode, prigušuje uličnu rasvjetu i zatvara bazene.
Enorman rast cijena plina uslijedio je nakon što je Rusija smanjila opskrbu plinom Njemačkoj i tako je gurnula u najgoru energetsku krizu od 1973. godine. Uvoznici plina i komunalna poduzeća bore se za opstanak dok računi potrošača vrtoglavo rastu.
Mjere, koje bi trebale biti na snazi do kraja februara sljedeće godine, predviđaju da se stubišta i hodnici više ne zagrijavaju, a na radnim mjestima koja iziskuju težak fizički rad prostorije bi se grijale na najviše 12 stepeni.
Iz tog pravila su izuzete medicinske ustanove, vrtići i škole. Trgovinama i poslovnim prostorima zabranjeno je dugotrajno otvaranje ulaznih vrata kako bi se spriječio gubitak topline, a privatnim kućanstvima grijanje bazena plinskim ili električnim grijalicama.
Vladine mjere o štednji energije se odnose i na rasvjetu poslovnih objekata. Svjetleće reklame kao i rasvjeta u izlozima neće smjeti biti uključene od 22 do 6 sati ujutro, uz izuzetak izloga u pješačkim podvožnjacima. Javne zgrade više neće smjeti koristiti vanjsku rasvjetu, uključujući i osvjetljavanje kulturnih spomenika, odlučila je vlada.
"Situacija na tržištu plina je napeta i nažalost, ne možemo jamčiti da se neće pogoršati. Moglo bi postati kritično i na to moramo biti spremni", izjavio je u ministar privrede Robert Habeck i dodao kako se on već sad kraće tušira. Također je apelirao na građane da štede energiju, a mnoge općine, kao i vlasnici nekretnina odmah su poslušali njegov savjet.
Mnogi stanovnici ponovno aktiviraju peći i kamine na drva, a porasla je i prodaja drva za ogrjev, drvenih peleta, ugljena, plinskih kanistera te patrona. U federaciji njemačkih stambenih poduzeća GdW kažu kako će rat u Ukrajini povisiti cijene energije za potrošače između 71 i 200 posto, čime će, u odnosu na 2021., dodatni godišnji troškovi porasti od 1000 do 2700 eura za jednočlano kućanstvo i do 3800 eura za četiri osobe.
Sjeverna Makedonija
U Sjevernoj Makedoniji počela je primjena mjera štednje električne energije, a uvedeno je i vanredno stanje za električnu i toplotnu energiju. Vlada je institucijama naredila da u idućih sedam mjeseci za 15 posto smanje potrošnju električne energije. Ne učine li to, najavljene su kazne za rukovoditelje tih institucija.
Domaćinstvima i kompanijama preporučuje se štednja energije, kako bi se izbjegli rizici od uvođenja restrikcija tokom zime.
Domaćinstva i mali potrošači se električnom energijom opskrbljuju iz domaćih proizvodnih kapaciteta i po fiksnim cijenama. Kompanije struju kupuju na slobodnom tržištu, po mnogo višim cijenama, što im, kako kažu, ugrožava likvidnost i konkurentnost na tržištu u odnosu na ostale kompanije u regiji.
Po uzoru na brojne evropske zemlje, Vlada Sjeverne Makedonije uvela je mjere štednje električne energije do 15 posto.
Mjere između ostalog predviđaju gašenje dekorativne rasvjete na fasadama javnih zgrada i spomenika kulture, gašenje sijalica kada postoji dovoljno dnevne svjetlosti, hlađenje klima uređajem na temperaturi ne nižoj od 27 stepeni, te grijanje na najviše 20 stepeni.
Također, mjere uključuju i gašenje računara nakon rada, redovnu zamjenu filtera na grijnim i klima uređajima, te zamjena prozora na institucijama energetski efikasnim rješenjima.
U kontekstu domaćinstava, iz vlade su preporučili građanima da pale bojlere samo kada postoji potreba za toplom vodom i po mogućnosti u periodu jeftine tarife. Savjetovali su razumnu upotrebu uređaja za grijanje, izolaciju stropova, vanjskih zidova i prozora.
"Ukoliko se ne postigne cilj od 15 posto uštede električne energije, Bekteši je najavio da će slijediti sankcije za lidere institucija u skladu s etičkim kodeksom. Svakog 15. u mjesecu, javno će se objavljivati računi za struju državnih institucija. Cilj nije samo da građani imaju uvid u potrošnju, već i da znaju da li su ispoštovane državne obaveze štednje", objavilo je Ministarstvo privrede ove države.
Finska
Nacionalna kampanja u Finskoj čiji je cilj ušteda energije uključila je i poziv Fincima da manje koriste saune, uz onaj da smanje grijanje za jedan stupanj Celzija i da se kraće tuširaju.
Kampanja pod nazivom "jedan stepen manje" trebala bi početi 10. oktobra, rekla je za AFP Kati Laakso, glasnogovornica državne agencije za promidžbu održive energije (Moriva).
U Finskoj, gde su ljudi već upozoreni da se pripreme na isključenja struje ove zime, kompanije planiraju da pređu na noćne smjene i rad vikendima, usljed rastućih cijena struje. Računi su viši na vrhuncu radnog vremena, što je dovelo do toga da manja i srednja preduzeća razmotre ovaj prelazak kako bi izbjegla smanjenje proizvodnje.
Kako je istakao Juha Keski Karhu, izvršni direktor energetske savjetničke kompanije “Vare”, mala firma koja godišnje koristi 500 megavat sati, mogla bi da uštedi do 42.900 po godini radeći noću i vikendima. Struja bi noću mogla da košta svega cent na sat, dok su dnevne cijene stotinu puta više, rekao je Karhu za YLE.
Druge mjere za uštedu energije koje se razmatraju uključuju ograničenje radnog vremena klizališta i bazena kao i ulične rasvjete tokom zime. Postoje spekulacije da bi vlada takođe mogla da smanji PDV na struju sa 24 na 10 odsto na šest mjeseci u pokušaju da obuzda rastuće cijene.
Francuska
Francuska je sredinom jula objavila plan "energetskog otrežnjenja". Agnes Pannier-Runacher, ministrica energetske tranzicije, upozorila je da vlasti namjeravaju zabraniti trgovinama da ostavljaju otvorena vrata dok rade klime i grijanje.
Također, u planu je zabrana rada svjetlećih reklama u svim gradovima između jedan i šest ujutro. Ta mjera već je uvedena u gradovima s manje od 800.000 stanovnika. Pariz očekuje novim planom smanjiti potrošnju energije za 10 posto u usporedbi s 2019. do 2024. godine. Francuska oko petine prirodnog plina uvozi iz Rusije.
Italija
Kao i Njemačka, Italija je veliki ovisnik o ruskom plinu s oko 40 posto uvezenog iz Moskve prošle godine. Također, nije donesen nikakav zajednički plan. Ministar ekološke tranzicije Roberto Cingolani izjavio je da neće biti drakonskih mjera smanjenja potrošnje, ali onda je vlada u julu objavila da izrađuje hitni plan štednje koji bi mogao uključivati ograničenje grijanja na 19 stepeni Celzija zimi i hlađenja na 27 ljeti, smanjenje ulične rasvjete noću i rano zatvaranje trgovina.
Italijanski plan je smanjiti potražnju za plinom za sedam posto do marta iduće godine, djelomično povećanjem proizvodnje energije na ugljen. Cingolani je uvjere da Italija neće imati problema do februara, čak i ako Rusija u potpunosti zatvori isporuku plina.
Austrija
Austrija je još krajem juna donijela odluku o štednji električne energije i to smanjenjem osvjetljenja na javnim zgradama.
Ubuduće će u glavnom gradu austrijske pokrajine Gornja Austrija javne zgrade i mostovi tokom noći samo do 23 sata biti osvjetljeni. Pored toga, donijeta je odluka da se nađu dalji potencijali za štednju i izradi krizni plan, kao što je upravljanje uličnom i parking rasvjetom u slučaju potrebe, saopštile su vlasti Linca.
U Austriji je takođe počela štednja vode u nekoliko opština, jer je zemlja suočena sa najgorom sušom.
Predsjednik Privredne komore Austrije Harald Marer izjavio je za radio "Oe1" da brojna preduzeća zbog visoke cijene energije razmišljaju da smanje proizvodnju. Istakao je da se radi o energetsko intenzivnim preduzećima u metalurgiji, papirnoj i hemijskoj industriji i dodao da cijene pogađaju i ona manja, poput pekara, stolarskih radnji i trgovina.
Marer je također je ocijenio da bi bilo važno da se cijena struje odvoji od cijene gasa.
Belgija
U Belgiji, mreža autoputeva koja je sa svojih 22 miliona uličnih svjetiljki toliko osvjetljena da se može jasno vidjeti iz svemira, mogla bi da se priguši prema planu uštede energije koji je predložila lokalna vlada. Prema tom planu, neka ulična svjetla u južnom regionu Valonija zamujenila bi se adaptivnom osvjetljenju koje može da se isključi ili priguši tokom noći.
Belgijski premijer Aleksandar De Kru je kazao da će "narednih 5 do 10 zima biti teške“ u Evropi.
"U nizu sektora zaista je teško nositi se sa tim visokim cijenama energije. Mi to pažljivo pratimo, ali moramo biti transparentni: naredni mjeseci će biti teški, zime koje dolaze", rekao je on za medije.
