Smatrajući da je koronavirus pod kontrolom, Njemačka i Norveška započele su u ponedjeljak postepeni izlazak iz izolacije, spor i delikatan proces za Evropu koja je u karantinu već sedmicama, još zahvaćena pandemijom, ali i nestrpljiva ponovno pokrenuti privredu.
Evropski kontinent platio je najteži danak bolesti, zabilježivši gotovo dvije trećine smrtnih slučajeva od ukupno 164.000 umrlih u svijetu.
Italija je najteže pogođena s 23.600 umrlih, a slijede Španija s 20.453, Francuska s 19.718 i Britanija sa 16.060, po zadnjim podacima prikupljenim na osnovi službenih izvora.
Sa 135.000 potvrđeno zaraženih i oko 4.000 umrlih, vlasti u Njemačkoj smatraju da je pandemija „pod kontrolom” i da se njome može „upravljati”, pa su u ponedjeljak ujutro dopustile otvaranje trgovina površine manje od 800 metara kvadratnih.
Trgovine s hranom, knjižare, prodavaonice automobila, trgovine s odjećom i cvjećarnice moći će tako ponovo primati kupce. No konačna odluka je na 16 njemačkih saveznih država koje će mjere popuštanja provoditi ritmom koji smatraju primjerenim, pa su tako mnoge trgovine u Berlinu u ponedjeljak bile zatvorene.
Frizerski saloni otvaraju se tek od 4. maja. Kulturne ustanove, barovi, restorani, osim za dostavu, dječija igrališta i sportski tereni ostat će zatvoreni.
Velika okupljanja ljudi kao što su koncerti i sportska takmičenja zabranjeni su najmanje do 31. augusta.
Situacija je i dalje „delikatna”, upozorila je njemačka kancelarka Angela Merkel, najavljujući prvu fazu postepenog ukidanja restrikcija uvedenih prije mjesec.
Plan koji provodi Njemačka pažljivo se prati u cijeloj Evropi, a neke države spremaju se započeti s ublažavanjem mjera kako se pojavljuju naznake da je širenje bolesti obuzdano.
Izazov je veliki: treba ponovo postepeno pokrenuti privredne aktivnosti, obuzdati nestrpljivost građana zatvorenih u njihovim domovima, čak rizike od socijalne eksplozije, te istodobno spriječiti moguće ponovno širenje virusa i zaštititi zdravstvene sisteme od preopterećenja.
„Nećemo tako skoro moći živjeti kako smo živjeli prije. Distanca i zaštitne mjere ostat će pravilo i mjerilo našeg svakodnevnog života”, upozorio je Armin Laschet, predsjednik vlade Sjeverne Rajne-Vestfalije.
Osnovne i srednje škole u Njemačkoj otvorit će se tako tek od 4. maja.
Mjere socijalne distance u javnim prostorima i dalje ostaju na snazi, a nošenje maski „snažno se preporučuje”.
Susjedna Austrija dopustila je u utorak oprezno otvaranje malih trgovina i javnih parkova, pozivajući ipak građane da ograniče kretanje te zadržavši stroge upute o nošenju maski i poštivanju distance.
Norveška je u ponedjeljak počela otvarati jaslice, prvi korak u sporom i postepenom ukidanju ograničenja uvedenih sredinom marta.
Neki roditelji ipak su zabrinuti i, kao u Danskoj koja je neke škole otvorila u srijedu, na Facebooku su pokrenuli kampanju „Moje dijete ne treba biti pokusni kunić za Covid-19”.
„Pohađanje jaslica bezopasno je”, uvjerava vlada. Zabrana boravka u vikendicama također treba biti ukinuta.
Francuska, Španija i Italija, koje bilježe pad broja oboljelih i umrlih, nakon što su ti podaci sedmicama rasli, pripremaju se također za prve mjere ublažavanja ograničenja.
„Morat ćemo naučiti živjeti s virusom”, upozorio je u nedjelju francuski premijer Edouard Philippe.
Francuska vlada, kritizirana zbog kašnjenja u uvođenju šireg testiranja i obveznog nošenja maski, radi na jako ukidanju mjera od 11. maja, iako ponovo otvaranje škola otvara puno pitanja.
Kada je riječ o Italiji, prve mjere ublažavanja izolacije neće biti uvedene prije 3. maja, odlučile su vlasti. Ali preduzeća će malo-pomalo nastaviti s radom, iako djelomično i uz velike mjere opreza.
„Vratili smo se!”, objavio je na Instagramu poznati rimski sladoledar Giolitti, koji od utorka ponovno dostavlja svoje proizvode.
U Španiji, šef Centra za koordinaciju u vanrednim zdravstvenim situacijama, Fernando Simon, objavio je u nedjelju da je prvi put od 22. marta broj umrlih od Covida-19 u jednom danu pao ispod 500, na 410.
Improvizirana mrtvačnica u klizalištu u Madridu, simbol pošasti koja je glavni grad zavila u crno, zatvorit će se u srijedu, a od 27. aprila djeca, koja su bila strogo zatvorena u kućama od 14. marta, moći će izići na zrak.
S druge strane, u Britaniji karantin uveden 23. marta produžen je u četvrtak za najmanje tri sedmice i vlada još ne planira izlaznu strategiju.
U Japanu, koji nakon Kine i Indije sada ima najveći broj zaraženih u Aziji, ljekari zvone na uzbunu budući da je broj zaraženih ovaj vikend premašio 10.000, bez obzira na uvođenje vanrednog stanja.
Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pandemija je daleko od obuzdane na planetarnom nivou, posebno imajući u vidu brojke koje su „konstantne ili rastu” u Britaniji i na istoku Evrope.
U Sjedinjenim Državama, gdje predsjednik Donald Trump, koji zagovara brzo ponovno pokretanje privrede, odmjerava snage s nekoliko demokratskih guvernera, guverner države New York, epicentra epidemije u zemlji, rekao je u nedjelju da je pandemija prvi put krenula „silaznom putanjom”.
„Nastavak tog pada ovisit će o onome šta budemo radili”, istaknuo je Andrew Cuomo, koji je produžio mjere izolacije do 15. maja.
Iako su su se u državi New York pojavile neke naznake poboljšanja, općeniti bilans u SAD-u nastavlja brzo rasti.
Prag od 40.000 umrlih prijeđen je u nedjelju, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.
U Izraelu, vlada je odobrila ublažavanje nekih restrikcija od nedjelje, u sklopu „odgovornog i postepenog plana”.
U Kini, škole u pokrajini Hubei, odakle je krenula epidemija novog koronavirusa, tačnije iz grada Wuhana, otvorit će se 6. maja. Bolest je tamo očito obuzdana nakon potpunog karantina koji je trajao više od dva mjeseca, i aktivnosti su zadnjih dana postepeno nastavljene, što komunistički režim slavi kao svoju „pobjedu”.
U Australiji, vlasti su otvorile tri plaže, pa su se kupači i surferi ponovno mogli baciti u more.
Nakon Uskrsa i Pesaha, muslimanski svijet priprema se za nezapamćeno sumoran ramazan. Bliski istok je u općem karantinu, od Saudijske Arabije sve do Maroka, preko Egipta, Libanona i Sirije.
„Boli nas srce”, rekao je mujezin Velike džamije u Meki, svetom gradu islama, koji je pust.
