Digitalna tranzicija BiH u punom kapacitetu još nije zaživjela, ali ovaj proces jedan je od uvjeta na evropskom putu naše zemlje koji će njene institucije morati što uspješnije savladati i dostići zadovoljavajući nivo.
Ipak, u odnosu na mnoge druge oblasti, digitalizacija doživljava značajniji napredak, a građani s nestrpljenjem očekuju da zažive svi aspekti ovog procesa koji bi olakšali obavljanje svih onih poslova vezanih za administrativne usluge koje su u BiH odavno poznate kao dugotrajna i iscrpljujuća obaveza ispred brojnih šaltera, u kojoj uvijek „fali još jedan papir“.
No, digitalizacija je kompleksan i skup proces i BiH ne bi mogla poduzeti niz neophodnih koraka bez pomoći Evropske unije, koja kroz razne projekte godinama podržava unapređenje digitalne transformacije svih segmenata bh. društva.
Posebno je važno što EU kroz finansijsku i stručnu pomoć podstiče istraživanje i inovacije, što je od ključne važnosti za korištenje visoko sofisticiranih tehnologija i vještina.
Bez pomoći EU sve bi bilo teže i sporije
Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH, samo su neke od bh. institucija koje su napravile ogroman pomak u digitalizaciji uz pomoć Evropske unije.
Rad ovih institucija odnosi se na usluge koje koristi veliki broj fizičkih i pravnih lica, o čemu ćemo detaljnije pisati u nastavku teksta, pa je stoga efekat postignut u digitalnoj tranziciji utoliko značajniji.
Pred Bosnom i Hercegovinom još je mnogo izazova koji se odnose na proces digitalizacije, a podršku u njihovom savladavanju EU daje kroz nekoliko projekata u našoj zemlji.
U posljednje vrijeme aktuelni su projekti EU4DigitalSME koji zajedno sa projektom ”Go Digital in Bosnia and Herzegovina“ čini dio programa Evropske unije EU4SMEs za digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća i koji EU finansira sa 14 miliona eura.
Nedavno je Bosna i Hercegovina potpisala i sporazum o učešću u EU programu Digitalna Evropa, što predstavlja značajan korak ka unapređenju uslova za rad i razvoj malih i srednjih preduzeća u oblasti digitalizacije.
Ovaj sporazum će omogućiti pravnim i fizičkim licima u Bosni i Hercegovini da apliciraju za bespovratna sredstva Evropske unije u oblasti digitalizacije i to pod istim uslovima pod kojim će se prijavljivati i aplikanti iz cijele Evrope.
Program Digitalna Evropa, s budžetom od 7,5 milijardi eura za period 2021.-2027., ima za cilj jačanje infrastrukture i kapaciteta u ključnim oblastima kao što su superračunarstvo, vještačka inteligencija, cyber sigurnost i digitalne vještine.
Sattler: Značajna prilika za BiH
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler, ranije je izjavio da Digitalna Evropa predstavlja ambicioznu viziju EU za budućnost u kojoj svaki građanin, svaka kompanija i sve javne usluge u Evropi mogu iskoristiti prednosti digitalnih tehnologija.
„Potpisivanje sporazuma o pridruživanju programu Digitalna Evropa pruža značajnu priliku za Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi svoju digitalnu transformaciju u gotovo svim sektorima ekonomije i društva, uključujući digitalizaciju javnih usluga.
Zadovoljstvo mi je što će Bosna i Hercegovina, kao zemlja čija je budućnost u EU, učestvovati u Programu koji će podsticati istraživanje i inovacije, što je od ključne važnosti za korištenje visoko sofisticiranih tehnologija i vještina, kao što su umjetna inteligencija i računarstvo visokih performansi. To je jedini način za osiguranje uspjeha u globalnom tržišnom natjecanju.
Digitalni inovacioni hubovi, koji su u Bosni i Hercegovini pilotirani zahvaljujući podršci EU, dobar su primjer pomoći malim i srednjim preduzećima u procesu digitalne transformacije.
EU ostaje posvećena podršci digitalnom napretku Bosne i Hercegovine i nastavit će saradnju sa vlastima kako bi se osiguralo da zemlja u potpunosti iskoristi prednosti programa Digitalna Evropa, kao i drugih mogućnosti finansiranja EU“, rekao je ambasador Sattler.
I u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH za Raport su kazali da najvažnije inicijative za unapređenje digitalne infrastrukture i usluga su vezane za ulazak BiH u program EU Digitalna Evropa, a da je Sporazum o pristupanju u procesu ratifikacije.
„U skladu sa Sporazumom, BiH ima pravo da učestvuje u programu retroaktivno, i to od početka 2024. godine. No, kao uvjet za apliciranje za sredstva u pojedinim oblastima Programa, a u skladu sa Javnim pozivima koje raspisuje EU, učesnici bi trebali biti “registovani” kao članovi EDIH-a, tj. Evropskog digitalnog haba za inovacije. Ministarstvo je u fazi pripreme Javnog poziva za izbor Digitalnih inovacijskih centara za Evropske digitalne inovacijske centre (European Digital Innovation Hub - EDIH), čija je svrha identifikacija i selekcija kandidata u Bosni i Hercegovini koji će odlučiti da učestvuju u javnim pozivima za sufinansiranje projekata i apliciraju na javni poziv u skladu sa procedurama Evropske komisije. Javni poziv predstavlja prvu fazu procesa, gdje je potrebno da države koje su pristupile programu Digitalna Evropa (DEP) naprave svoju predselekciju i da je dostave Evropskoj komisiji, koja će objaviti drugu fazu procesa. Druga faza procesa odvijat će se u skladu sa evropskim propisima“, naveli su iz MPK BiH za Raport.
Pravo prijave na projekat Digitalna Evropa
Dalje su naveli da će Ministarstvo izvršiti predselekciju kandidata koji će biti predloženi Evropskoj komisiji za daljnji postupak odabira i (su)financiranja Evropskih digitalnih inovacijskih centara.
„Pravo prijave na ograničeni poziv Europske komisije u okviru programa Digitalna Europa u kojem je moguće ostvariti 50 posto sufinanciranja, imat će samo oni kandidati iz Bosne i Hercegovine koji će biti predloženi od Ministarstva. EDIH je jedinstveni (samostalni) pravni subjekt ili konzorcij organizacija komplementarne specijalizacije i djelatnosti i neprofitnog karaktera koji pruža podršku poduzećima i drugim sudionicima u procesima digitalne transformacije. EDIH-ovi primarno trebaju pružati usluge u ključnim područjima programa Digitalna Europa: umjetnoj inteligenciji i/ili računarstvu visokih performansi. Međutim, dobili smo informaciju koja se tiče ovog procesa predselekcije EDIH-a da pozivi za odabir za dalju selekciju EDIH-a koju će da radi EU, neće biti aktuelan prije druge polovine naredne, 2025. godine", istakli su iz Ministarstva, dodajući da se pozivi za sufinansiranje projekata u okviru Programa Digitalna Europa se kontinuirano objavljuju na zvaničnom web sajtu EC-a.
Također, iz Ministarstva su naveli da je usvajanjem zakonske regulative u oblasti digitaliazcije ostvaren početni cilj da se omogući digitalni način poslovanja i razmjene dokumenata među svim zainteresovanim stranama. Međutim, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH priprema još pet strateških dokumenata u ovom segmentu, a za ostvarivanje potpune digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini, prioritetni preduslovi su između ostalog usvajanje Zakona o eIdentifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije u skladu sa EU Uredbom br. 2024/1183, kao i podzakonske akte vezane za ovaj novi Zakon.
„Bez usvajanja ovog zakona nije moguće izvršiti potpunu digitalnu transformaciju, niti obezbijediti interoperabilnost unutar Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodnu interoperabilnost i saradnju. Također, Bosna i Hercegovina je u fazi pripreme potpisivanja i odeđenih bilateralnih sporazuma o digitalnoj transformaciji sa zemljama EU“, istakli su iz Ministarstva prometa i komunikacija.
Iz Ministarstva su kao primjere dobre prakse u oblasti digitalizacije naveli i regionalnu saradnju, gdje je tokom provođenja aktivnosti iz MAP REA plana (Multi-annual Action Plan on Regional Economic Area in the Western Balkans), Evropska komisija 2018. godine na digitalnoj skupštini u Sofiji, pokrenula Digitalnu agendu za zapadni Balkan koja je dio sveobuhvatne strategije dubljeg povezivanja regije čija je budućnost u Evropskoj uniji.
Ogromna podrška EU digitalizaciji u IDDEEA-i
U Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH urađen je veliki napredak u digitalizaciji od koje će direktnu korist imati građani.
Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e za Raport kaže da je pomoć koju Evropska unija kontinuirano pruža ovoj Agenciji putem Delegacije EU u BiH izuzetno značajna.
Finansijska vrijednost pomoći samo u posljednjih nekoliko godina procjenjuje se na iznos od preko 10 miliona eura, od čega je 5,5 miliona eura uloženo u posljednje tri godine kroz IPA 2017 i IPA 2019 fondove.
Od 2015. godine, Evropska unija je iz pretpristupnih fondova izdvojila značajna sredstva za
jačanje kapaciteta IDDEEA, uključujući nabavku opreme za nadzor i kontrolu kvalitete,
servera, IT opreme, vozila i druge specijalizirane opreme. Uz veliku pomoć Delegacije EU, IDDEEA je značajno unaprijedila svoje tehničke i operativne kapacitete. Sve to utjecalo je i na uspješan proces digitalizacije u IDDEEA-i.
Posebno je značajno, kaže Badnjević, to što je IDDEEA, uz podršku EU, uspješno certificirana i upisana u registar ovjeritelja za izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata.
„Zahvaljujući pomoći EU, IDDEEA je 1. jula 2024.godine započela s izdavanjem certifikata za udaljeno digitalno potpisivanje sa kvalifikovanom potvrdom za građane Bosne i Hercegovine. Ovo predstavlja
značajan korak u digitalnoj transformaciji zemlje. U narednom periodu, kako drugi organi
vlasti i poslovna zajednica budu razvijali svoje usluge koje će omogućiti podnošenje
digitalno potpisanih zahtjeva, očekuju se ogromni benefiti za građane i poslovnu zajednicu.
Ovo će značajno olakšati pristup e-uslugama koje pružaju organi na svim nivoima vlasti u BiH, kao i uslugama poslovne zajednice, čime će se unaprijediti efikasnost, smanjiti administrativno opterećenje i poboljšati ukupno korisničko iskustvo u interakciji s javnim i privatnim sektorom. Razvijen je i Portal otvorenih podataka koji omogućava javnosti pristup relevantnim podacima i informacijama o radu IDDEEA-e. Portal nudi 40 različitih setova podataka i u prvih mjesec dana svoga rada imao je prosječno 1. 800 posjetilaca na dnevnoj osnovi. Uz to, izvršen je i redizajn web stranice IDDEEA-e (iddeea.gov.ba), što predstavlja važnu stavku za prezentaciju Agencije u digitalnom smislu prema korisnicima usluga i građanima. Nova web stranica je od velike važnosti za promociju e-servisa koje pruža Agencija, čime se dodatno unapređuje digitalna prisutnost i dostupnost informacija o uslugama IDDEEA-e. Zahvaljujući EU podršci, IDDEEA je u periodu od 01.01. do 26.12.2023. godine uspjela personalizirati i isporučiti impresivan broj dokumenata i to 345.403 ličnih karata, 292.706 građanskih pasoša/putovnica, 218.713 vozačkih dozvola, 11.303 kartice vozača kao i značajan broj drugih specijalnih dokumenata.
Kroz ove aktivnosti, IDDEEA igra ključnu ulogu u digitalizaciji i modernizaciji društva BiH, povećavajući efikasnost usluga i podržavajući tranziciju prema digitalnom društvu. IDDEEA svojim radom direktno doprinosi ispunjenju nekoliko ciljeva EU Digitalne strategije, kao i UN-ovih Održivih razvojnih ciljeva, posebno u područjima smanjenja nejednakosti, izgradnje snažnih institucija i partnerstva za postizanje ciljeva.
Jačanje digitalne infrastrukture podržava transparentnost i odgovornost u javnoj upravi, što je u skladu sa ciljevima EU postavljenim pred BiH a vezano za jačanje vladavine prava i dobrog upravljanja, te očekivanjima vezano za reformu i modernizaciju javne uprave u BiH“, zaključio je Badnjević za Raport.
Pomoć EU digitalizaciji Uprave za indirektno oporezivanje
Evropska unija je putem Delegacije EU u BiH pružila značajnu finansijsku i stručnu pomoć i Upravi za indirektno oporezivanje, potvrđeno je u UIOBiH za Raport.
„Finansijska vrijednost pomoći samo u oblasti digitalizacije procjenjuje se na iznos od 10 miliona eura. Od pomenute pomoći iz oblasti digitalizacije, najviše se ističu donirana sredstva za nabavku hardvera (računara i laptopa, servera, komunikacijskih uređaja i sl.), zatim razvoj carinskog i poreskog softvera, značajna podrška da Upravi za indirektno oporezivanje postane ovjerilac za izdavanje kvalifikovanih elektronskih potvrda, pružanje stručne tehničke pomoći kroz twinning projekte i slično.
Uz veliku pomoć Delegacije EU, Uprava za indirektno oporezivanje je izgradila sopstvenu PKI infrastrukturu (infrastrukturu za javne kriptografske ključeve i kvalifikovane elektronske potvrde), a od 21. maja 2021. Uprava za indirektno oporezivanje je postala prva državna institucija certifikovana u Bosni i Hercegovini za izdavanje kvalifikovanih elektronskih potvrda.
Na ovaj način su stvoreni neophodni tehnički preduslovi da poslovna zajednica (obveznici indirektnih poreza) obezbijede kvalifikovane elektronske potvrde za korištenje elektronskih usluga i servisa koje pruža ova Uprava, budući da kvalifikovani elektronski potpis ima pravnu snagu kao svojeručni potpis.
Prva elektronska usluga koja je ponuđena poslovnoj zajednici uz upotrebu digitalnog potpisa (kvalifikovanih elektronskih potvrda) u BiH je NCTS – novi kompjuterizovani tranzitni sistem i u upotrebi je od avgusta 2022. godine. Tako su carinski obveznici i špediteri postali prvi korisnici kvalifikovanog elektronskog potpisa u BiH na način da dokumentaciju u postupku elektronskog provoza roba ovjeravaju na novi način i dostavljaju Upravi za indirektno oporezivanje isključivo elektronskim putem.
Nakon toga, od polovine 2023. godine, Uprava za indirektno oporezivanje je omogućila obveznicima indirektnih poreza da poreske prijave podnose potpisane kvalifikovanim elektronskim potpisom za velike obveznike indirektnih poreza, dok je za ostale obveznike ta obaveza stupila na snagu od poreskog perioda januar 2024. godine“, naveli su iz UIO BiH za Raport.
Iz UIO BiH su istakli da je u narednom periodu planirano unapređenje elektronskih usluga i servisa koje pruža UIO vezano za carinski i poreski informacioni podsistem, a preduzimaju se i značajni koraci ka uvođenju bespapirnog poslovanja poslovne zajednice sa UIO.
„Cilj UIO je da u potpunosti pređe na bespapirno poslovanje sa obveznicima indirektnih poreza, koji uz posjedovanje kvalifikovanog elektronskog potpisa izdanog od strane UIO sva svoja prava i obaveze mogu ostvariti brže, jednostavnije i jeftinije, isključivo elektronskim putem“, zaključili su u UIO BiH.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Raport kažu da je evidentno da u privatnom sektoru, odnosno malim i srednjim preduzećima koja su usmjerena na izvoz, sve više osjećaju pritisak EU tržišta u smislu prilagođavanja novim trendovima koji se odnose na digitalnu i zelenu tranziciju.
Pomoć Evropske unije digitalizaciji malih i srednjih preduzeća
Iz VTK BiH kažu da preduzeća u Bosni i Hercegovini prepoznaju potrebu za digitalizacijom u smislu smanjenja troškova, efikasnijih proizvodnih i drugih procesa, a što direktno pozitivno utječe na konkurentnost kompanija, dok se u nekim sektorima digitalizacija vidi kao mogućnost za ublažavanje problema nedostatka radne snage.
Osnov za realizaciju digitalizacije u Bosni i Hercegovini, s ciljem unapređenja poslovanja i jačanja konkurentske prednosti bh. kompanija na domaćem i inostranom tržištu, postoji u 13 ekspertskih studija iz Edicije „Digitalna transformacija BiH“ u izdanju VTK/STK BiH, u kojima je data analiza postojećeg stanja i smjernice za prevazilaženje digitalnog raskoraka s pregledom rješenja u EU i svijetu.
No i iz VTK BiH ističu da digitalizacija zahtijeva značajna finansijska sredstva kako bi se ovi procesi pokrenuli, a do sada je Komora provela i niz projekata koje je između ostalih finansirala i Evropska unija.
„Ključno je educirati poslovnu zajednicu, jer digitalizacija i automatizacija proizvodnih procesa, prije svega, pomažu njima u obavljanju svakodnevnih poslovnih aktivnosti. Digitalizaciju trebamo promatrati kao priliku i šansu da povećamo konkurentnost na tržištu, stoga je jedna od pet smjernica u dugoročnom planu djelovanja VTK/STK BiH upravo digitalizacija.
Komora je posljednjih godina organizirala niz događaja i edukacija o temi digitalizacije bh. preduzeća i poslovanja, a ova tema je bila i dio različitih projektnih aktivnosti. Također, Komora je bila partner na realizaciji aktivnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Deutsche Geselschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, a koje su podržane kroz projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME“, koji finansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke.
Podršku aktivnostima VTK/STK BiH i samom značaju procesa digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini, pružila je i Vlada Bugarske kroz projekt „Digitalna transformacija“. Ovaj projekt je rezultirao pozitivnim trendovima kada je u pitanju i sama Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH obzirom da se intenzivno radi na digitalizaciji usluga s ciljem olakšanog poslovanja ali i bržeg, jednostavnijeg i efikasnijeg pristupa kompanijama.
„Ovo su samo neke od aktivnosti koje je Komora realizovala u skladu s nadležnostima i mogućnostima. U narednom periodu, donosioci odluka bi trebali staviti jači fokus na digitalizaciju društva i privrede i promovirati kulturu inovacija. Neophodno je poboljšati pristup fondovima za digitalizaciju u preduzećima, tj. javni sektor bi trebao imati posebne podsticaje za ovu svrhu u što većem iznosu kako bi olakšao kompanijama da se usklade sa zahtjevima EU tržišta i podstakao preduzeća da proaktivno digitaliziraju svoje operacije.
Pored podsticaja, javni sektor bi trebao da kreira posebne programe podrške za inovacije i digitalnu tranziciju koji mogu uključivati edukativne i promotivne aktivnosti, umrežavanje sa IT sektorom, akademskim institucijama, digitalnim inovacionim habovima, podršku za posjete specijaliziranim sajmovima i forumima kao i uvesti inovativne modele financiranja inovacija kao npr. inovacione vaučer šeme prema EU iskustvima“, ocijenili su za Raport u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
