Uprkos brojnim donacijama pristiglim u našu zemlju nakon agresije i zbog njihovog netransparentnog trošenja za koje niko nije do danas n odgovarao i „polagao račune“, mnogi raseljeni u BiH i godinama nakon rata nisu uspjeli ponovo izgraditi svoje razrušene i uništene domove. Iz tog razloga mnogi su po raznim kolektivnim smještajima i u tuđim kućama, a neki i u drugim zemljama čekali da se vrate u svoje domove.
Za mnoge je spas i nada u povratak na prijeratna ognjišta ili useljenje u nove stanove koji će postati njihov dom bio Regionalni stambeni program čija je implementacija počela 2013. godine, a program je okončan prošle godine.
Riječ je o programu pokrenutom u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.
Izgrađeno 890 stanova i 1.888 kuća
Nakon 10 godina njegove implementacije, program je okončan osiguranjem trajnog smještaja za više od 11.300 porodica ili oko 36.000 osoba u četiri zemlje, čime je okončana raseljenička agonija duža od tri decenije.
I to zahvaljujući donatorima koji su za ovaj projekt izdvojili ukupno oko 560 miliona KM.
Evropska unija je najveći donator ovog programa sa učešćem od 458 miliona KM, u sve četiri zemlje nakon čega slijede Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Norveška, Švicarska, Italija, Danska, Turska, kao i nekoliko drugih zemalja.
I u BiH gdje se proteklih godina vrijedno radilo na stvaranju novih ili obnovi starih domova za oko 2.800 porodica ili oko 9.000 raseljenih osoba Evropska unija uložila je najviše sredstava.
Kroz Državni projekt stambenog zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini u okviru Regionalnog stambenog programa (DPSZ/RSP) Evropska unija je svojim donacijama obnovila i izgradila 2.778 stambenih jedinica. I to 890 stanova i 1.888 kuća u koje se uselilo ukupno oko 9.000 najugroženijih izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u BiH.
.
Od oko 150 miliona koliko su procijenjeni troškovi realizacije ovog programa u BiH, Evropska unija pokrila je njih čak 80 posto ili oko 123 miliona KM.
Obnova i izgradnja tekli su sukcesivno, vlasti u Bosni i Hercegovini obavezale su se osigurati uglavnom kroz dodjelu građevinskog zemljišta, te oslobađanje korisnika, odnosno vlasnika troškova priključaka na primarnu i sekundarnu infrastrukturu, kao i troškova izdavanja raznih dozvola.
Troškove izgradnje do faze kada su mogli korisnicima predati ključ u ruke od njihovih starih-novih domova preuzeli su donatori, prvenstveno EU.
Izgradnja i obnova tekli su sukcesivno proteklih desetak godina, a izgrađeni obnovljeni domovi donijeli su konačnu sreću i smiraj hiljadama ljudi, od Une do Drine. Pri odabiru korisnika koji su dobili nove i obnovljene domove, vodilo se računa da budu zastupljeni oni iz svih krajeva naše zemlje.
Na području FBiH je je bilo obuhvaćeno ovim programom 1.215 domaćinstava ili 3.771 osoba, 1.531 domaćinstvo ili 4.909 osoba na području RS i 32 domaćinstva ili 94 osobe na području Brčko distrikta BiH.
U neke od stanova i kuća raseljeni se još uvijek useljavaju.
Devet porodica u Ključu među posljednjima koji su uz pomoć EU dobili kuće
Tako je prošlog mjeseca, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Johann Sattler, uručio ključeve kuća za devet interno raseljenih i povratničkih porodica u Ključu.
Sattler je tada podsjetio:
„Regionalni program stambenog zbrinjavanja je osigurao 2.800 kuća i stanova za porodice u Bosni i Hercegovini, pružajući im osjećaj stabilnosti i sigurnosti, kao i nadu u bolju budućnost. Ovo su visokokvalitetne kuće izgrađene po visokim standardima gradnje i energetske efikasnosti. EU je dosljedno istinski prijatelj građanima Bosne i Hercegovine, te lojalan partner u promociji mira, stabilnosti i društveno-ekonomskog razvoja“, rekao je Sattler.
Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Johann Sattler, inače je po okončanju ovog programa istakao značaj njegove realizacije i za buduće živote korisnika.
„Osim što su ove porodice dobile ‘četiri nova zida’ – kuće i stanove koji su napravljeni po najvišim standardima – za ove porodice je to često značilo ključ za novi život gdje ponovo mogu da učestvuju u ekonomskom, socijalnom i kulturnom životu njihovih zajednica”, rekao je ambasador Sattler.
Jedna od korisnica koja je nedavno dobila ključeve svog novog doma u Ključu, Sabina Halilović, istakla je veliki značaj ovog programa za sve korisnike.
„Godinama živimo kao podstanari i jako smo sretni što smo napokon riješili svoje stambeno pitanje. Želim da zahvalim svima koji su učestvovali u realizaciji ovog programa, te i zaželim svima koji su u sličnoj situaciji kao ja da i oni riješe svoje stambeno pitanje“.
Ukupna vrijednost novoizgrađene stambene zgrade u Ključu je oko 922.000 KM, od čega je Evropska unija osigurala 848.000 KM, a Općina Ključ 74.000 KM.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je bilo vodeća institucija u Bosni i Hercegovini u smislu realizacije Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, a realizacija potprojekata bila je povjerena Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica.
Dizdar: EU je ključni partner BiH
Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar rekao je ovaj program pokazatelj kako se na konkretan način pomaže ljudima.
„Drago mi je da možemo širom BiH u ovakve objekte smjestiti naše najugroženije sugrađane. Ovi projekti najbolje pokazuje ko su ključni partneri i prijatelji BiH, a to je Evropska unija. U ovim objektima se nije štedjelo na kvaliteti, i ovaj projekt je rezultat naše iznimne saradnje, podrške i povjerenja“, kazao je ministar Dizdar.
Prilikom posjete Bosni i Hercegovini, u jesen prošle godine, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prisustvovala je svečanoj primopredaji 27 stanova koji su izgrađeni u okviru Regionalnog stambenog programa u Vogošći kod Sarajeva. Nakon svečanosti, predsjednica von der Leyen imala je priliku da razgovara s nekoliko porodica koje su korisnice programa.
„U proteklih 10 godina, Regionalni stambeni program je obezbijedio dom za skoro 36.000 ljudi - izbjeglica i raseljenih lica iz ratova 1990-ih. EU s ponosom podržava program od prvog dana. Danas je 27 porodica dobilo novi dom. Veoma dirljiv trenutak“, rekla je tada predsjednica EK Ursula von der Leyen.
Evropska unija je proteklih godina, osim što je izdvajala novac za program stambenog zbrinjavanja raseljenih, kontinuirano i pratila njegovu realizaciju i vodila računa o tome da svaki put kada je neki objekat bio završen, njeni predstavnici su nastojali da korisnici što prije dobiju ključeve svojih novih-starih domova.
Tako je i 2019. godine bila organizirana svečana ceremonija obilježavanja izgradnje hiljadite stambene jedinice u Bosni i Hercegovini sagrađene u okviru Regionalnog stambenog programa, u Grabovici kod Mostara. Ključeve je tada dobila šesteročlana porodica Rajić koja već petu godinu, zahvaljujući EU, nakon godina provedenih u neuslovnom smještaju, uživa u toplini svoga doma.
Od projekta stambenog zbrinjavanja raseljenih, koristi su imali i domaći dobavljači kojima je prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH na ime izvršenih usluga i radova, isplaćeno 113 miliona KM.
Za sve potprojekte provedena je verifikacija i provjera troškova od nezavisne eksterne revizije čime su oni uspješno finansijski zatvoreni, a stroga kontrola utroška sredstava bio je uvjet Evropske unije i drugih donatora, zahvaljujući čemu je projekt i realiziran.
Zbog onih koji nisu blagovremeno izvršili usluge i radove došlo je do obustave plaćanja oko 7,7 miliona KM.
Po istom osnovu, naplaćeni su prihodi od ugovornih kazni od izvođača u ukupnom iznosu od oko pola miliona KM.
Na domaćim vlastima da riješe problem ostalih raseljenih
„Na zahtjev Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH (MFT) izdalo je 475 potvrda DPSZ MFT za oslobađanje PDV-a u ukupnoj vrijednosti od oko 21,3 miliona KM, i to 21,2 miliona KM po osnovu ugovora koji se odnose na nabavku usluga i radova za provođenje potprojekata.
Po završetku projekta, preostala sredstva deponovana na posebnim izvanbudžetskim računima otvorenim kod Centralne banke BiH uvećana za prihode od naplaćenih garancija po osnovu ugovorne u iznosu od kazne u iznosu od 545.950 KM vraćena su na račun RSP Fonda kod CEB, a odobreni grantovi po svim potprojektima u ukupnom iznosu od 13,85 mil. KM ostali su neiskorišteni i vraćeni su donatorima", navodi se u izvještaju tog ministarstva u koji je Raport imao uvid.
Nažalost, po zatvaranju projekta, dvije zgrade sa po 15 stanova i 234 porodične kuće nisu završene, od čega radovi na 138 stambenih jedinica nisu ni otpočeli, dok na 112 stambenih jedinica nisu u potpunosti dovršeni.
Delegacija Evropske unije u BiH pozvala je vlasti u našoj zemlji da iznađu rješenja i za preostale raseljene i da im omoguće useljenje u njihove prijašnje ili u nove domove i život dostojan čovjeka.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice sada iz budžeta traži dodatna sredstva kako bi riješilo problem i preostalih raseljenih koji još čekaju na ključeve od svojih domova.
„Procijenjeno je da je za pokretanje tenderskih procedura za radove potrebno osigurati oko 10 miliona KM (3,3 miliona KM za nedovršene objekte i 6,7 miliona KM za obnovu i izgradnju porodičnih kuća na kojima radovi nisu otpočeli). Tretirajući ove potrebe kao prioritet, Ministarstvo je neophodnih 10 miliona KM uključilo u svoj budžetski zahtjev za 2024. godinu iznad gornje granice limita. Paralelno, Ministarstvo predvodi i druge inicijative sa ciljem osiguranja sredstava, kao što je mogućnost korištenja prihoda od naplaćenih penala, kreditno zaduženje, finanisiranje iz budžeta ostalih nivoa vlasti i ostalih izvora“, navode iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Ako se zna koliko je bh. vlastima potrebno i volje i sposobnosti da bilo šta učine za „običnog“ građanina i koliko im je vremena potrebno da primjerice zbrinu jednu ugroženu porodicu, onda činjenica da je Evropska unija omogućila da u BiH devet hiljada ljudi - 9.000, slovom i brojem napokon uđe u svoje domove itekako zaslužuje da se na nju ponovo podsjeti.
U vremenu kada se uveliko govori o otvaranju pregovora BiH za članstvo u EU, onda ove podatke još jednom treba iznijeti i bh. političare podsjetiti koliko je za bh. građane značajna pomoć i podrška EU. I ona se ne ogleda samo u ovom projektu, nego i u mnogim drugim segmentima naših života, koji bh. političari i vlasti u našoj zemlji često zaboravljaju ili neke od takvih projekata pokušavaju pripisati sebi.
Tako je bilo i situacija kada su neki političari uručivali ključeve od kuća i stanova obnovljenih ili sagrađenih u okviru Regionalnog stambenog programa, uglavnom novcem EU, „zaboravili“ reći ko je bio finansijer tih projekata, što je sramotno i nedopustivo.
