Reforma zdravstva u BiH najavljuje se godinama, ali izuzev sporadičnih pomaka, učinkovitijih i vidljivijih promjena još uvijek nema. Političarima je još uvijek prioritet da u budžetima planiraju izdatke koji će njima omogućiti još lagodniji život na „državnim jaslama“, nego što će povećati iznose namijenjene pacijentima oboljelim od teških bolesti.
Nerijedak je slučaj da se pacijenti u BiH liječe uz pomoć donacija građana i preko nekoliko udruženja.
Upućeni u izdvajanja u oblasti zdravstva i potrebe koje taj sistem ima da bi pacijenti dobili optimalnu skrb, nerijetko kažu: „U kakvom bi tek stanju bila opremljenost zdravstvenog sistema da nema pomoći međunarodnih donatora?“
A, među onima koji posljednjih godina ulažu ogromna sredstva u bh. zdravstveni sistem je Evropska unija. Ne obazirući se na to što nas političari još nisu uveli ni u „predvorje“ EU kada su u pitanju pristupni pregovori, iz EU godinama stiže pomoć u BiH bez koje bi stanje u oblasti zdravstva bilo mnogo teže.
Prema podacima sa zvanične stranice Delegacije EU u BiH samo tokom pandemije virusa Covid-19 EU je BiH osigurala više od 95 miliona eura bespovratnih sredstava za ublažavanje krize i oporavak od pandemije u zdravstvenom i ekonomskom sektoru.
Čerkez: Koristimo svu pomoć od EU i od drugih organizacija
Od toga iznosa 7,6 miliona eura bilo je za zaštitnu i medicinsku opremu, 13,7 miliona eura za nabavku vakcina, opremu i materijale za imunizaciju, opremu hladnog lanca i vozila za transport vakcina i 75 miliona eura za socioekonomski oporavak i zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih.
Za potrebe bolnica i drugih javnih zdravstvenih ustanova širom Bosne i Hercegovine, Evropska unija isporučila je visokokvalitetnu medicinsku opremu koja uključuje respiratore, rendgen-aparate, ultrazvučne aparate, aparate za anesteziju, EKG monitore i drugu opremu, te više od 30 tona zaštitne medicinske opreme.
Goran Čerkez, pomoćnik ministra za javno zdravstvo u Federalnom ministarstvu zdravstva, za Raport kaže da je pomoć EU maksimalno iskorištena tokom pandemije, ali da se mnogi tada dobijeni resursi koriste i danas.
„Značajna pomoć koju smo dobili tokom pandemije Covid-19 od EU bila nam je od velike pomoći. Donirano je mnogo opreme i mi smo zahvaljujući tome značajno unaprijedili dijagnostičke kapacitete i danas možemo reći da imamo zadovoljavajuće kapacitete. Naročito kada govorimo o testiranju koje se ne odnosi samo na Covid nego i na druge bolesti koje se moraju testirati“, kaže Čerkez za Raport.
I dok pacijenti u BiH koji uglavnom moraju sami kupovati brojne medicinske potrepštine i lijekove, čak i kada budu hospitalizirani i nosioci su zdravstvenog osiguranja, što bi im trebalo garantirati i besplatan liječnički tretman, ne znaju gdje završava njihov novac, a vlasti o tome ne brinu, Evropska unija nastavila je s projektima pomoći za jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite u našoj zemlji.
Jedan od njih je „Podrška EU reformi zdravstvenog sektora u BiH – Ostvarivanje potencijala reforme zdravstvenog sistema usmjerenih na primarnu zdravstvenu zaštitu“, vrijedan 10 miliona eura koji implementira Ured Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, a finansira EU.
U projekt su uključeni svi sudionici institucija nadležnih za zdravstvo s područja cijele Bosne i Hercegovine.
Goran Čerkez, pomoćnik ministra za javno zdravstvo u Federalnom ministarstvu zdravstva kaže da se na nivou tog ministarstva u okviru tog, ali i drugih projekata koje EU implementira putem Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i UNDP-a, provode sve zacrtane aktivnosti.
On ističe da uz EU i drugih partnerskih organizacija i Federalno ministarstvo zdravstva pokušava reformirati domove zdravlja i u njih uvesti što više programa u u kontekstu javnog zdravlja i prevencije bolesti.
Ovaj projekt bi trebao doprinijeti i razvoju politika za povećanje zdravstvenih usluga za djecu, s posebnim fokusom na imunizaciju u dječijoj dobi, usluge ranog razvoja djece, ishranu i mentalno zdravlje.
„Radimo na pokušaju jačanja ili restrukturiranja primarne zdravstvene zaštite u smislu da smo fokusirani na razvoj ranog rasta i razvoja djece, odnosno rane detekcije smetnji kod djeteta kako bi što prije ustanovili problem kod djece. Radimo na programima imunizacije i moram reći da smo u toj oblasti napravili prilično veliki napredak kada je u pitanju infrastruktura. Obnovili smo kompletan hladni lanac koji je najsavremeniji, mi smo uradili kompletnu liniju frižidera i praćenje temperature u frižiderima što je jako važno. Sada pravimo jednu mapu puta u narednih desetak godina u kojem smjeru bi se kretali kako bi imunizaciju podigli na veći nivo, jer je evidentno da je nizak nivo imunizacije jedan od najvećih problema javnog zdravlja. I ne možemo tu govoriti smo o problemima antivaksera, moramo govoriti i o problemima koji su unutar zdravstvenog sektora i koji se moraju zajednički otklanjati. U okviru projekata radimo i s obrazovnim sektorom, posebno vrtićima, sada nam je cilj da dobijemo kantonalne pravilnike o ishrani da poboljšamo ishranu kod djece, ali da radimo i s roditeljima i s djecom da poboljšamo način ishrane djece i znanje o važnosti te ishrane“, pojašnjava Čerkez.
Poseban doprinos EU bi trebala dati u projektu koji Federalno ministarstvo zdravstva namjerava realizirati s ciljem prevencije najčešćih vrsta karcinoma kod žena i muškaraca u FBiH.
Već su okončane aktivnosti kod mapiranja u smislu raspoloživosti materijalno-tehničkih uvjeta za prevenciju karcinoma grlića maternice i dojke.
Čerkez ističe da to ministarstvo nije dobilo ni marke iz budžeta za prevenciju bolesti, pa je s EU započet program ukupne vrijednosti do 24 miliona KM, kako bi u naredne tri godine uspostavili skrining, odnosno detekciju karcinoma.
„Namjerama nam je i da sagledamo stvarne probleme, prije svega da utvrdimo zašto ljudi ne odlaze na preglede, nakon čega bi krenuli u aktivnosti koje se tiču skrininga. Mi smo razgovarali o dodjeli neka 20 do 24 miliona kako bi u naredne tri godine uspostavili kroz sistem taj skrining, odnosno detekciju karcinoma. Informisan sam da smo na pragu odobravanja prva tri miliona posredstvom Evropske komisije“ naglašava Čerkez.
Konkretnu i značajnu pomoć od EU dobili su i zavod za javno zdravstvo u FBIH i Institut za javno zdravstvo RS. Tako je ovim zavodima Evropska unija prošle godine uručila četiri nova terenska vozila za hladni lanac u vrijednosti od preko 250.000 eura čija je nabavka osigurana kroz raniji projekat „EU4Health“.
Nova vozila uveliko doprinose osiguravanju sigurnog transporta vakcina za sve vrste imunizacije od javnih zdravstvenih institucija ka ambulantama širom BiH.
Pristupanje programu EU4Health velika šansa za bh. zdravstvo
Kako bi osigurala kvalitetan hladni lanac za skladištenje svih vrsta vakcina za djecu i odrasle, Evropska unija je zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini do sada isporučila 253 hladnjaka za kontrolirano skladištenje vakcina, rashladne komore, ručne rashladne kutije, ličnu zaštitnu opremu i dodatnu opremu kroz projekt “EU4Health”, vrijedan 13,7 miliona eura.
U ovoj godini Evropska unija je omogućila BiH pristupanje programu EU4Health u punom kapacitetu koji je u ime naše zemlje nedavno u Briselu potpisala ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak.
Govoreći o ovom programu za Raport ministrica Bošnjak je istakla da je to velika prilika za zdravstvo u Bosni i Hercegovini.
„Potpisivanjem Sporazuma našoj državi smo omogućili sudjelovanje u pozivima za dodjelu grant sredstava Europske unije. Državama članicama Europske unije i pridruženim članicama u razdoblju od 2021. do 2027. bit će na raspolaganju 5,3 milijarde eura. Zaista, riječ je o do sada najvećem iznosu financijskih sredstava u odnosu na sve prethodne cikluse zdravstvenog programa Europske unije.
Program EU4Health ima dodatnu vrijednost Unije i dopunjuje politike država članica kako bi se poboljšalo zdravlje ljudi u cijeloj Uniji i kako bi se osigurao visok nivo zaštite zdravlja ljudi u svim politikama i aktivnostima Unije“, kaže ministrica Bošnjak.
Ministrica Bošnjak pojašnjava da program EU4Health nastoji adresirati zdravstvene izazove kako na nacionalnom nivou država članica tako i na nivou EU , uključujući zdravstvene prijetnje poput COVID-19 pandemije, koju smo svi prošli.
„Pandemija je ukazala na krhkost naših zdravstvenih sustava, a ovaj program će pomoći da oni budu jači, otporniji i pristupačniji. Na ovaj način se želi poslati jasna poruka da je javno zdravlje prioritet Europske unije i jedan je o glavnih instrumenata za izgradnju Europske zdravstvene unije. Program je uspostavljen Uredbom Europske unije 2021/522, a provodit će ga Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) i njegovi opći ciljevi se odnose na poboljšanje i promociju zdravlja, zaštita ljudi od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, jačanje zdravstvenih sustava poboljšanjem njihove otpornosti i resursne učinkovitosti, sprečavanje bolesti, posebno raka“, kaže
Prema riječima ministrice Bošnjak, program EU kojem je pristupila i BiH je velika prilika za sve naše zdravstvene ustanove da apliciraju za sredstva, kako bi poboljšali naše zdravstvene sisteme, a samim tim zdravlje naših građana.
„Mi ćemo svakako činiti mnogo da ovaj program što više promoviramo u Bosni i Hercegovini, organizirat ćemo info dane, uspostavit ćemo desk EU4Health gdje će potencijalnim aplikantima biti dostupne sve potrebne informacije. Samo u ovoj godini, svim državama koje sudjeluju u ovom programu, pa tako i subjektima iz Bosne i Hercegovine bit će na raspolaganju preko 752 milijuna eura. Kao što sam ranije spomenula, ukupan proračun za sedmogodišnji ciklus iznosi 5,3 milijarde eura. Oblici financijske potpore iz Programa rada za 2024. godinu obuhvaćaju akcijske grantove i operativne grantove koji se dodjeljuju putem otvorenih poziva za podnošenje prijedloga. Akcijski grantovi namijenjeni su za potporu aktivnostima za postizanja određenih ciljeva zdravstvene politike EU, dok su operativni grantovi potpora funkcioniranju tijela čiji je cilj dio i podrška politici Unije. Kad kažemo grantovi, moram reći da su to bespovratna sredstva Europske unije koja uključuju i određeni iznos sufinanciranja osiguran od strane institucija - aplikanata“, najavljuje ministrica Bošnjak.
Ministrica Bošnjak precizira da će kroz program za 2024. godinu biti podržani projektni prijedlozi vrijednosti od milion do 102 miliona eura, a za Raport je pojasnila ko sve može aplicirati za ova sredstva EU.
Ministrica Bošnjak: Pozivam zdravstvene ustanove da iskoriste benefite projekta
„Za sredstva mogu aplicirati subjekti iz javnog i privatnog sektora u području zdravstva u Bosni i Hercegovini. Važno je pratiti pozive i teme. Svaki poziv za dostavljanje aplikacija sadrži listu prihvatljivih subjekata koji mogu podnijeti aplikaciju. To mogu biti zdravstvene ustanove, stručna tijela u području javnog zdravstva, udruženja, fondacije i mreže zdravstvenih profesionalaca, obrazovne ustanove, istraživački instituti, socijalna poduzeća u području zdravstva i nevladine organizacije. Očekujem da će zdravstvene ustanove i drugi korisnici u svojim godišnjim planovima rada definirati prioritetna područja u kojima bi se implementirala sredstva iz programa EU4Health.
Kao veoma važnu informaciju, ministrica Bošnjak ističe to da zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini imaju na vrijeme spremne timove koji će raditi na izradi projekata, jer osim dobre ideje za sredstva iz evropskih fondova neophodno je ispuniti stroge formalno-pravne uvjete.
„Potencijalni aplikanti iz Bosne i Hercegovine trebaju pažljivo pratiti javne pozive, teme na koje se odnose pozivi, tražiti partnere iz BiH i ostalih zemalja članica EU, odnosno zemalja pridruženih članica Programa koji su također zainteresirani za apliciranje na određeni poziv ili su već počeli pisati projektne prijedloge za određeno područje. Ja se nadam da će naše zdravstvene ustanove prepoznati sve benefite koje nudi ovaj program i da ozbiljno prionu poslu i apliciraju za sredstva. Ja ih na to i pozivam. Na internetskoj stranici Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) do sada su objavljena dva kruga poziva za prijedloge projekata u okviru EU4Health programa za 2024. godinu“, ističe ministrica Bošnjak.
Ona je poručila i da je prvi poziv u okviru ovog programa objavljen krajem maja, odnosi se na teme kao što su: respiratorna zaštita nove generacije, podršku inovativnim proizvodnim tehnologijama i procesima u Evropskoj uniji za proizvodnju lijekova, podršku razvoju novih antivirusnih sredstava i poziv za Evropski centar za razvoj vakcina.
„Rok za podnošenje projektnih prijedloga za spomenute vrste poziva je 5. rujna 2024. godine. Drugi krug poziva je objavljen 20. lipnja, odnosi se na temu karcinoma i rok za podnošenje projektnih prijedloga je 10. listopada. Na internetskoj stranici HaDEA-e kao i na Funding and Tenders Portalu EU do kraja godine bit će objavljivani ostali pozivi koji se odnose na druge teme iz Programa za 2024. godinu“, zaključila je ministrica Bošnjak dodajući da je BiH kroz EU4Health dobila i priliku da se poveže sa evropskim mrežama za zdravstvo, istraživanje i inovacije, čime će se otvoriti nove mogućnosti za suradnju i zajedničke projekte.
