Skoro trideset godina od završetka rata u BiH još postoji velika prijetnja od zaostalih mina. Među prvim inicijatorima koji su pokrenuli proces čišćenja površina zagađenim minama u našoj zemlji bila je Evropska unija koja je jedan od najvećih međunarodnih donatora programa protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini.
Od 1996. godine EU je finansirala projekte u vrijednosti od 46 miliona eura. Pomoć pokriva nekoliko stubova protuminskog djelovanja, kao što su pomoć žrtvama, napori na izgradnji kapaciteta, čišćenje mina i upozoravanje na mine. Kao dio napora EU, EUFOR Althea također podržava sektor protuminskog djelovanja u BiH kroz praćenje i mentorstvo protuminskog djelovanja i upozoravanja na mine za lokalno stanovništvo.
EU je godinama vodeći partner i donator BHMAC-a
Prema podacima koje je Raport dobio od Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) danas veličina sumnjive opasne površine na mine zaostale iz rata iznosi 838,29 km2 ili 1,63 posto u odnosu na ukupnu površinu.
Prema procjenama Centra i Oružanih snaga BiH, na području za koje se sumnja da je zagađeno minama živi više od 500.000 stanovnika, što našu zemlju i skoro 30 godina nakon rata svrstava u jednu od minski najugroženijih u Evropi i u svijetu i zato je ,kako ističu i u BHMAC-u pomoć EU u ovom segmentu izuzetno značajna.
„Evropska unija je već dugi niz godina partner i vodeći donator kada je riječ o finansiranju humanitarnog deminiranja i izgradnja kapaciteta. Prema godišnjim izvještajima BHMAC-a za period 2011-2023.godina, Europska unija je u proces deminiranja direktno uložila 21.757.460 BAM“, kazali su za Raport u Centru za uklanjanje mina.
Do sada je posredstvom različitih izvora finansiranja, oslobođeno i vraćeno na korištenje preko 3.330 km2 minski rizičnog područja, dok je pronađeno i uništeno preko 80.000 mina i 64.000 eksplozivnih ostataka iz rata.
„Centar za uklanjanje mina u BiH procjenjuje, da u BiH ima još 180.000 neeksplodiranih mina zaostalih iz proteklog rata. Tokom ove godine implementirano je devet projekata, dok je u progresu još 40 projekata protuminskog djelovanja“, kazali su u BHMAC-u za Raport.
Od 1992. godine, od mina i drugih eksplozivnih sredstava u Bosni i Hercegovini je stradalo 8.471 osoba. Tokom rata stradale su 6.690 osobe, dok je poslije rata stradala 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Među ukupno stradalima u poslijeratnom periodu, čak je 251 dijete, a prilikom opasnog i odgovornog posla deminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega njih 53 smrtno.
Na poslovima deminiranja u BiH u 2023. godini bile su akreditirane 24 organizacije, od čega 10 komercijalnih organizacija, devet nevladinih i pet vladinih organizacija, među kojima su Oružane snage BiH i entitetske uprave civilne zaštite, civilna zaštita kao i civilna zaštita Brčko distrikta.
U tim organizacijama angažirano je 1.048 lica koja posjeduju akreditaciju za obavljanje poslova protuminskog djelovanja i ovlaštenje za rad, a među kojima je oko 624 deminera i 104 medicinara.
Uprkos tome što demineri rade izuzetno opasan i odgovoran posao i skoro 30 godina nakon rata, bh. vlasti im nisu osigurale uvjete rada kakve bi trebali imati srazmjerno opasnosti posla koji obavljaju.
Sličan odnos je i prema preživjelim žrtvama mina u BiH o čijem se osnaživanju i integraciji u društvo vlast ne vodi dovoljno računa, zato su donacije iz EU za njih još značajnije.
Veliki doprinos EU humanitarnom deminiranju i FUCZ-u
Iz Federalne uprave civilne zaštite za Raport su pojasnili da je još 1998. godine pokrenut Program deminiranja u skladu sa Memorandumom o razumijevanju potpisanom između Delegacije Evropske komisije u BiH i Vlade Federacije BiH.
„Deminerski timovi FUCZ, od svog formiranja 1999. godine i njihovog izdvajanja iz Ministarstva odbrane BiH i formiranjem Federalne uprave civilne zaštite 2000. godine finansirani su u potpunosti od strane Evropske Unije (EU). EU je nastavila djelomično finansirati deminerske timove FUCZ sve do 2007. godine kada finansiranje programa deminiranja potpuno snosi Vlada Federacije BiH, a od 2010. godine svi pripadnici programa deminiranja postaju stalni uposlenici FUCZ čime je formirana trajna i stabilna struktura za deminiranje i uklanjanje NUS-a.
EU je i nakon 2007. godine, putem donacija i projekata, pa sve do danas, nastavila pružati podršku humanitarnom deminiranju u BiH pa tako i deminerskim kapacitetima FUCZ. Na taj način, obezbijeđena je vrijedna oprema i vozila koja se koristi u operacijama deminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojnih sredstava(NUS) što je uveliko pomoglo procesu smanjenja minsko sumnjive površine ali i učinilo efikasnijim rad deminerskih timova FUCZ-a", naveli su iz FUCZ-a za Raport.
Iz Uprave ističu i da je otklanjanjem minske opasnosti omogućen povratak raseljenog stanovništva, siguran pristup obradivim površinama i obnavljanje poljoprivredne djelatnosti, pristup prirodnim resursima, obnova i korištenje putne komunikacije i infrastrukture što je preduslov za održivi ekonomski rast i stvaranje uslova za dalja ulaganja U BiH posebno u oblasti turizma.
Značaj pomoći EU, kažu iz FUCZ-a ogleda se i tome što ona stimulira i druge donatore.
„Značajno je naglasiti učešće deminerskih timova Federalne uprave civilne zaštite u projektu podrške Evropske unije oslobađanju zemljišta na minski sumnjivim područjima u BiH. Projekat je započet u 2024. godini i u naredne tri godine u sklopu ovog projekta bi trebalo biti oslobođeno od mina oko 77 km2 površine. Osim toga, EU svojom podrškom potiče i druge donatore i njihovo finansiranje u procese humanitarnog deminiranja u BiH. FUCZ nastavlja aktivnosti u izvršavanju svoje misije koja se odnosi na uspostavljanje sigurnog okruženja za normalan i prosperitetan život svih građana BiH. Smanjenje zagađenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata nalazi se među tri osnovna strateška cilja FUCZ.
FUCZ je jedina organizacija akreditovana za provođenje protivminskih aktivnosti koja može vršiti spašavanje žrtava minskih nesreća, pa je raspored timova optimiziran zbog što bržeg dolaska najbližeg tima na lokaciju eventualne nesreće/incidenta. Od 2007. do danas timovi FUCZ realizovali su 134 operacije “brzog odgovora”, naveli su za Raport iz FUCZ-a.
Do kraja juna ove godine, timovi Federalne uprave civilne zaštite za uništavanje eksplozivnih sredstava imali su ukupno realizovanih 749 zadataka, pri čemu je uklonjeno i uništeno 517 protivpješadijskih mina, 10 protivtenkovskih mina,1.430 NUS-a,23.140 komada municije do 20 mm, 226 upaljača, te čak 55,33 kg eksploziva.
EU pomaže i deminerski tim Oružanih snaga BiH
I Oružane snage BiH dobijaju pomoć Evropske unije za aktivnosti deminiranja. Tako je primjerice krajem prošle godine, povodom Dana Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Evropska unija izvršila primopredaju 21 sanitetskog i transportnog vozila Deminerskom bataljonu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Ovo je prva isporuka od ukupno 68 vozila koja će Bosna i Hercegovina primiti kao dio pomoći vrijedne 10 miliona eura u okviru Evropskog mirovnog fonda za podršku ostvarenja cilja da Bosna i Hercegovina bude bez mina.
U julu 2022. godine, u okviru ove pomoći, izvršena je primopredaja 150 detektora metala.
Generalna direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske unije, Angelina Eichhorst, je tada izjavila:
„Evropska unija je u potpunosti posvećena podršci sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine. U tu svrhu smo izdvojili 20 miliona eura kao pomoć Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, uz pomoć pruženu za obezbjeđenje sigurnog okruženja kroz EUFOR-ovu operaciju ALTHEA", kazala je Eichorst.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, je tada naglasio važnost ove pomoći.
„Uz ovu vrijednu donaciju, naš Deminerski bataljon će raditi još snažnije da provede državnu Strategiju protivminskog djelovanja prema kojoj naša zemlja treba biti bez mina do 2025. godine. Naši demineri, potpomognuti ovim vrijednim finansijskim sredstvima, kao i onim koja će biti donirana u budućnosti, bit će stvarni lideri u području humanitarnog deminiranja i vrlo rado će se staviti na raspolaganje snagama EU i NATO-a u provedbi ovih zahtjevnih i izazovnih zadataka."
Do kraja mjeseca nova pomoć EU
Iz Ministarstva odbrane BiH za Raport su kazali da se redovno snabdijevanje i popuna Deminerskog batalјona OS BiH vrši u okviru budžeta institucija Bosne i Hercegovine kroz budžet Ministarstva odbrane BiH, koji se često ne usvoji na vrijeme, što uveliko otežava svakodnevno funkcionisanje i upotrebu deminerskih timova širom Bosne i Hercegovine. Taj problem je prevaziđen uz pomoć međunarodne zajednice, naročito EU.
“U proteklom periodu, najveći izazovi sa kojima se Deminerski batalјon OS BiH susretao su bili izraženi u nedostatku operativnih motornih vozila, te individualne opreme za deminere (zaštitne i radne opreme). Navedeni problem je pravovremeno prepoznat od strane međunarodne zajednice, te je Deminerski batalјon OS BiH u proteklom periodu dobio niz vrijednih donacija zahvalјujući kojima je nastavio ispunjenje svoje misije”, naveli su za Raport iz Ministarstva odbrane BiH.
Istakli su da su među značajnijim odnacijama one koje su dobili u junu 2022. godine u okviru Evropskog mirovnog fonda za podršku izgradnji kapaciteta za Oružane snage Bosne i Hercegovine, ali i brojne druge dobijene protekle dvije godine.
“Evropska unija je Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine za potrebe Deminerskog bataljona OS BiH donirala 1.150 komada metal detektora sa pripadajućom opremom. Početkom 2024. godine, Evropska unija je putem Evropskog instrumenta za mir (EPF) donirala 68 motornih vozila, od čega 34 DF-sanitetska terenska motorna vozila VW SYN1E DELTAMED CRAFTER i 34 AD-putnička terenska motorna vozila VW SYN1E CITYTERM CRAFTER sa pratećim rezervnim dijelovima, za potrebe prijevoza manuelnih deminerskih timova OS BiH. Ovom donacijom omogućena je mobilnost timova na području cijele Bosne i Hercegovine. Svi manuelni deminerski timovi su dobili vozilo za prijevoz lјudi i opreme, te sanitetsko motorno vozilo”, istakli su iz MOBiH za Raport.
U augustu 2024. godine, Evropska unija je kroz je kroz EPF donirala i dva GPS-a visoke preciznosti za potrebe Izviđača za netehničko/generalno izviđanje u 2024. godini.
“Donacija je značajna jer do sada Deminerski batalјon nije posjedovao operativne GPS uređaje visoke preciznosti što je u znatnoj mjeri otežavalo svakodnevni rad. Zbog specifičnosti posla, te činjenice da se deminerska radilišta najčešće nalaze na udalјenim područjima, ova donacija je značajno unaprijedila procedure priprema za deminiranje nekog područja, praćenje deminiranja i određivanje preciznih informacija o deminiranim područjima“, pojasnili su iz MOBiH za Raport.
Krajem ovog mjeseca očekuje se prihvat donacije dvije deminerske mašine za mašinsku pripremu zemlјišta, DOK-ING MV2, također doniranih od strane EU kroz EPF.
“Radi se o savremenim deminerskim mašinama nove generacije, koje su svojim dizajnom prilagođene novim metodama deminiranja. Navedene deminerske mašine su pored redovne opreme i prikolica za transport, opremlјene i sa rukom/alatom za hvatanje (EOD Arm tool) što predstavlјa unapređenje operativnih sposobnosti Čete za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava Deminerskog batalјona. Navedena donacija će u znatnoj mjeri povećati sigurnost deminera na terenu, te ubrzati sam proces deminiranja. Pored svega navedenog, očekuje se i donacija od strane EU koja će sadržavati vozila za operacije podrške deminiranja (prevoz pripadnika unutrašnje kontrole kvaliteta deminiranja, izviđača za netehničko/generalno izviđanje, operativnih oficira te drugih lica čije je prisustvo neophodno na deminerskim radilištima) i dronove za potrebe izviđača za netehničko/generalno izviđanje“, istakli su iz MOBiH za Raport.
Značajnu pomoć uputile su početkom ove godine i Sjedinjene Američke Države koje su preko ITF-a donirale 200 komada samonosivih zaštitnih vizira. Donacija značajna jer je omogućen nastavak kampanje deminiranja. Navedena donacija omogućila je da se opremi 20 manuelnih deminerskih odjelјenja što , kako kažu iz MOBiH predstavlјa 60 posto ukupnih kapaciteta OS BiH.
Također, Ambasada Njemačke u BiH je u augustu 2024. godine donirala 400 komada kompleta deminerskih alata. Donacija je značajna jer je zahvalјujući njoj, svaki deminer u OS BiH dobio zanovlјenu individualnu opremu za rad u radnoj stazi (lopatica, makaze dvoručne, makaze jednoručne, testera, inžinjerijska sjekirica, torba za alat i dr.). Ova donacija će povećati nivo sigurnosti te unaprijediti dnevnu produktivnost deminera, kazali su iz MOBiH za Raport.
S obzirom na to da BiH i njenom stanovništvu i dalje prijeti opasnsot od mina, iz FUCZ-a su podsjetili građane i na uputstvo u vezi postupanja u slučaju pronalaska predmeta koji asociraju na minu ili drugo eksplozivno sredstvo.
„Bitno je da su građani svjesni da su mine i neeksplodirana ubojna sredstva opasna po život i zdravlje ljudi bez obzira što je od njihovog korištenja tokom rata prošlo 30 godina.
Pronađene mine ili druga eksplozivna sredstva ne smiju se dodirivati, već pronađeno sredstvo treba prijaviti civilnoj zaštiti putem telefonskog broja 121 ili policiji putem telefonskog broja 122. Korisno je da se mjesto gdje je sredstvo uočeno vidno obilježi, po mogućnosti fotografiše i zapamti lokaciju kako bi je mogli pokazati nadležnom timu za uklanjanje eksplozivnih sredstava.
Skreće se pažnja svima koji svakodnevne aktivnosti vode van naseljenih mjesta i u prirodi da se ne kreću na područjima koja ne poznaju kako ne bi zalutali u minska polja, da poštuju i čuvaju minske oznake i nikako ne ulaze unutar područja označenih minskim oznakama“, upozorili su iz FUCZ-a za Raport.
