Evropska unija već sedmicama se muči u vezi uvođenja energetskih sankcija Rusiji.
Države članice već su se složile da će do ljeta postupno izbaciti ruski ugalj, ali nafta je već teže pitanje.
Dok su Poljska i baltičke zemlje agitirale za akciju, Njemačku su optuživali da zadržava napredak u donošenju odluke. Sada vlada kancelara Olafa Scholza pokazuje jaču spremnost da krene naprijed, prenosi BBC.
Mađarska se posebno smatra potencijalnom blokadom u ovim nastojanjima. Uveliko se Mađari oslanjaju na opskrbu iz Rusije, dok je vlada nedavno ponovno izabranog mađarskog premijera Viktora Orbana izrazila jasno protivljenje sankcijama.
Često u suprotnosti s Bruxellesom, riječi Budimpešte pomno će se pratiti. I diplomati priznaju da će rasprave o predloženoj zabrani biti teške.
Ako postoji kompromis, tvrdokornije države članice koje favoriziraju zabranu možda će to teško progutati. No pritisak na visoke zvaničnike EU da pronađu put do sankcija je konstantan.
Blok zna da se ne može osloniti na Rusiju za opskrbu, što dokazuje i Gazpromova odluka da Poljskoj i Bugarskoj isključi plin. A tu je i moralna dilema.
Prije gotovo mjesec, visoki predstavnik Unije za vanjsku politiku priznao je da je EU platila više od 35 milijardi eura Rusiji za uvoz energije od invazije na Ukrajinu. Neki u Bruxellesu to jasno zovu "krvavi novac".
