Gledajući unatrag, neke stvari nisu imale smisla kad je riječ o Joseu Giammariju. Za početak, gostujući istraživač na Univezitetu Tromso na norveškom Arktičkom krugu je bio Brazilac, ali njegove kolege kažu kako im se čini da je izbjegavao pričati na portugalskom. Ono što je bilo krajnje neuobičajno za akademske krugove, on je plaćao sam sebi dolazak na Arktički krug, te je čak planirao produžiti svoj boravak bez da je ikad pričao o svojem istraživačkom radu. No, uvijek je bio voljan pomoći, čak se nudio da redizajnira internetsku stranicu Centra za mirovne studije gdje je radio. No, čini se da je sve bilo dio plana ruskih špijuna.
Sve se promijenilo 24. oktobra.
Norveška policija je stigla s nalogom za pretres njegovog ureda. Nekoliko dana kasnije objavili su da su ga uhapsili jer je ruski špijun Mihail Mikušin. Direktorica Centra za mirovne studije Marcela Douglas kazala je kako su se svi na kampusu sledili kad su doznali da je njihov kolega nije onaj za kojeg se predstavljao.
"Počela sam vidjeti špijune posvuda", kazala je, piše New York Times.
U strahu su velike oči
Douglas nije jedina. S obzirom na to da rat u Ukrajini sve duže traje, a pojačava se izolacija Moskve, brojne evropske zemlje uvjerene su kako bi očajan Kremlj mogao iskoristiti otvorenosti njihovih društava kako bi ih špijunirao, sabotirao i infiltrirao, kako bi ili poslao poruku ili kako bi vidio do kuda mogu ići u slučaju šireg sukoba sa Zapadom.
Mikušin je jedan od troje Rusa nedavno uhapšen u Evropi pod sumnjom da su 'ilegalci' - špijuni koji su se integriraju u lokalno društvo s ciljem dugoročnog špijuniranja ili regrutacije. U junu ove godine, intern s brazilskom putovnicom na Međunarodnom sudu u Den Haagu uhapšen je i protiv njega je podignuta optužnica u kojoj stoji da je osumnjičen da je špijunirao za Rusiju. Krajem novembra, Švedska je uhapsila ruski par i uhitila ga za špijunažu.
Iako je bilo više sumnjivih incidenata diljem Evrope, oni se ne mogu sa sigurnošću povezati s Kremljem. Međutim, s druge strane postalo je gotovo nemoguće odvojiti povećan oprez s rastućom paranojom. Rusija je hapšenja svojih državljana nazvala "oblikom histerije".
Eksplozija na plinovodu
Rijetko ko može reći da Norveška nema razloga za brigu jer je ona postala najveći izvoznik nafte i plina nakon što su uvedene energetske sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Ispred norveške arktičke obale nalaze se podvodni kablovi koji su ključni za finansijski centar Londona i za prijenos satelitskih slika s dalekog sjevera, gdje Norveška graniči s Rusijom. Energetska uloga Norveške čini se još i važnijom nakon eksplozija koje su uništile plinovod Sjeverni tok.
"Bio je to poziv na buđenje. Rat nije samo u Ukrajini. Može utjecati i na nas. Čak i ako je to teško pripisati tome", rekao je profesor na Norveškom Fakultetu za obranu Tom Roseth, piše New York Times.
Nekoliko ruskih špijuna je uhićeno i protjerano, zbog čega se Rusija možda sve više oslanja na svoje agente spavače.
"U ovom trenutku u Evropi, pod pritiskom situacije u kojoj se Moskva nalazi, ona želi da njezina (špijunska, o.au) mreža pruži rezultate", rekao je Roseth. Dodao je: "Iako su te aktivnosti postojale i prije, mislim da sada preuzimaju veći rizik."
Uhapšeni zbog paranoje?
Norveški građani poslušno su reagirali na upozorenja vlasti da budu oprezni. Preplavili su policiju pozivima da su vidjeli dronove ili strance koji su se navodno ponašali sumnjivo. Ali sada se neki brinu da je hiperbudnost otišla predaleko, posebno na tako mutnom terenu kao što je sumnja na špijunažu.
Naime, nekoliko ruskih državljana je do sada uhićeno zbog sumnjivog ponašanja ili upravljanja dronovima. Među njima je i Andrej Jukanin, sin dugogodišnjeg saveznika ruskog predsjednika Vladimira Jukunina. Norveške vlasti su zaustavile njegovu jahtu Firebird. On je uhapšen nakon što je potvrdio norveškim vlastima da ima dron i pokazao bespilotnu letjelicu koju koristi za snimanje fotografija njega i njegove posade na skijanju i pecanju na području arktičke Norveške.
Tužitelji traže kaznu od 120 dana.
"Sigurno nisam špijun. Iako posjedujem punu kolekciju filmova o Jamesu Bondu", našalio se Jakunin u intervjuu nakon što mu je suđenje počelo 3. prosinca. On je odbio komentirati za New York Times je li hapšenje bilo političko. Istakao je kako čudno što je troje ruskih državljana uhićeno zbog iste stvari u kratkom periodu.
Sud je odbacio slučaj Jukanin, ali je norveško tužiteljstvo najavilo već žalbu na tu odluku.
