Sjedinjene Američke Države, sudeći po izjavama, kritikama i najavama Donalda Trumpa i njegovih najbližih saradnika, više nisu pouzdan odbrambeni partner za Evropu. Kao odgovor, Evropska unija pokrenula je veliki projekt hitnog naoružavanja i ulaganja u odbranu.
Plan je da se u naredne četiri godine oslobodi 800 milijardi eura za dugoročno jačanje evropske sigurnosti, dok su neke članice već poduzele značajne korake u tom smjeru.
Poljska predvodi povećanje odbrambenih ulaganja
Poljska je trenutno najveći potrošač na odbranu među članicama NATO-a, izdvajajući 4,7% BDP-a. Zemlja ima najveću vojsku unutar EU i troši milijarde eura na borbene avione, rakete, tenkove, artiljeriju i drugu vojnu opremu. Uz to, planira više nego udvostručiti broj pripadnika vojske na 500.000 ljudi te obučiti milione rezervista.
Švedska drastično povećava vojnu potrošnju
Očekujući svijet u kojem SAD više neće značajno doprinositi sigurnosti Evrope, Švedska je odlučila značajno povećati ulaganja u vlastitu, ali i ukrajinsku vojsku.
Stockholm planira izdvojiti desetine milijardi eura u narednih šest godina za nabavku vojne opreme, uključujući raketnu artiljeriju, svemirsku navigaciju i protivzračnu odbranu. Cilj je smanjiti ovisnost o Sjedinjenim Državama, koje su dosad igrale ključnu ulogu u osiguranju evropske sigurnosti.
Utrostručenje budžeta
„Ulaganja u jaču vojnu odbranu, mjere protiv hibridnih prijetnji i povećana podrška Ukrajini“ doveli su do povećanja budžeta, objavila je švedska vlada premijera Ulfa Kristerssona.
Rat u Ukrajini natjerao je Švedsku da se pridruži NATO-u prošle godine, nakon dugog perioda čekanja uz protivljenje Turske i Mađarske. Prijašnja švedska vlada već je povećala vojnu potrošnju na nešto više od 2% BDP-a, ali Kristerssonov plan predviđa rast do 3,5% BDP-a do 2035. godine, što znači utrostručenje ulaganja u odbranu u jednom desetljeću.
Ranije vojno neutralna i uglavnom samodostatna, Švedska posjeduje razvijenu odbrambenu industriju, koja proizvodi borbeno vozilo CV90, borbeni avion Gripen, haubicu Archer te moderne podmornice i ratne brodove.
Rizik od smanjenja američke podrške
Švedska, kao i druge NATO zemlje, i dalje se oslanja na američke vojne kapacitete, poput protivzračnog sistema Patriot i navigacije putem američkog GPS-a. Također, koristi američku satelitsku mrežu za obavještajne operacije. Međutim, mogućnost povratka Trumpove administracije stavlja pod znak pitanja budući pristup Europi tim resursima.
Trumpova administracija već je privremeno obustavila vojnu pomoć Ukrajini i ograničila obavještajnu podršku. Također, pokrenula je trgovinski rat s Kanadom, prijetila Danskoj preuzimanjem Grenlanda i izazvala zabrinutost među evropskim saveznicima zbog nepouzdanosti američkih sigurnosnih garancija.
Njemački kancelar Friedrich Merz bio je među prvim europskim liderima koji su prepoznali dugoročne posljedice američkog političkog zaokreta. „Europa mora postići stratešku neovisnost od SAD-a“, upozorio je Merz u februaru, nakon čega su njemački zakonodavci pokrenuli veliki plan povećanja odbrambenog budžeta.
Zamjena Patriota i jačanje evropske sigurnosti
Jedan od glavnih švedskih prioriteta sada je smanjenje oslanjanja na američki GPS sistem, pri čemu Stockholm planira ulaganja u evropski alternativni navigacijski sistem Galileo. Također, fokus je na jačanju raketne artiljerije, s obzirom na to da NATO više ne može u potpunosti računati na američki protivzračni sistem Patriot.
„Zamjena Patriota mogla bi biti najizazovniji zadatak za Švedsku“, izjavio je Oscar Jonsson sa Švedskog odbrambenog univerziteta za Sweden Herald.
Ova strategija ukazuje na novu realnost u kojoj Evropa nastoji preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, smanjujući ovisnost o SAD-u i gradeći vlastite odbrambene kapacitete u svjetlu rastućih globalnih prijetnji.
