Brojnim firmama koje su zabrinute zbog mogućih postupaka budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa pridružile su se i najveće evropske farmaceutske kompanije.
Naime, Novo Nordisk, Roche, Novartis, AstraZeneca, GSK i Sanofi su od 4. novembra, odnosno dana prije američkih izbora izgubili ukupno 86 milijardi dolara (81,9 milijardi eura), što je šest posto vrijednosti ukupnog kapitala. U poređenju s tim, njihovi najveći američki konkurenti izgubili su samo dva posto svoje ukupne vrijednosti, piše Reuters.
Ovakav pad je uzrokovao Trumpov prijedlog da za ministra zdravstva imenuje Roberta F. Kennedyja Jr-a, koji je poznat po tome što ne vjeruje farmaciji, a pogotovo vakcinama. Vodstva farmaceutskih kompanija zabrinuta su zbog njegova antiznanstvenog stava, ali i nedostatka bilo kakvog ugleda u zdravstvu.
Ograničavanje cijena lijekova?
Ali, to nije jedini problem. Još u rujnu je Kennedy mlađi rekao da bi zakonodavci trebali ograničiti cijene lijekova, tako da farmaceutske kompanije ne mogu naplaćivati pacijentima u SAD znatno više cijene od onih s druge strane Atlantika. Pritom je istakao da evropske zemlje imaju tendenciju pregovarati s proizvođačima, dopuštajući im da cijene budu niske ili barem prihvatljive, a to se u Americi ne događa.
U članku za Wall Street Journal, potencijalni šef kabineta zdravstva je kao primjer uzeo Novo Nordiskov lijek za dijabetes Ozempic, koji je u svijetu popularan zbog toga što pomaže pri mršavljenju. Istaknuo je da taj lijek u Njemačkoj košta svega jednu desetinu prevladavajuće cijene u SAD. Ovo je osjetljivo pitanje za evropske farmaceute, jer se visokim cijenama s druge strane Atlantika često subvencioniraju istraživanja novih lijekova, ali i jeftinija prodaja u ostatku svijeta.
Ali, to nije sve. Trump je najavio i povećanje carina na sve uvozne proizvode i usluge. To bi moglo pogoditi evropske proizvođače lijekova tako što će srušiti njihovu konkurentnost, ali i profitabilnost na evropskom tržištu.
Lani je, piše Reuters, Evropska unija u SAD izvezla 33 posto svoje ukupne proizvodnje lijekova. Ako proizvođači lijekova ne uspiju pretrpjeti rast carina od 20 posto, na već postojeće marže, njihova krajnja cijena će se morati povećati.
Amerikaniziranje evropskih firmi
Paradoksalno, rješenje ovog problema je na izvoru. Evropski bi proizvođači ujedno trebali postati 'američki', odnosno poticati proizvodnju u SAD, čime bi izbjegli carine. Iako to nije jednostavan potez, davanje obećanja ili promjena adresa firmi, mogla bi udobrovoljiti novu američku administraciju.
Novo Holdings, matična firma Novo Nordiska, još je u februaru najavila da će uložiti 16,5 milijardi dolara za kupovinu američkog proizvođača lijekova, Catalenta. Iako bi se tako mogli dugoročno zaštititi od carina, moraju posegnuti dublje u svoje novčane zalihe, s obzirom na to da preuzimanja i spajanja kompanija u Americi nisu jeftina, kao ni radna snaga. Ovom akvizicijom bi Novo Holdings, prema nekim procjenama, mogao ostvariti manje od tri posto povrata ulaganja.
Postoji mogućnost da bi evropski farmaceutski giganti mogli koristiti preuzimanja i spajanja s američkim kompanijama kako bi promijenile kombinaciju prihoda. U tom bi slučaju, iako zvuči čudno, kupnja jedne od velikih ili brzorastućih biotehnoloških kompanija u SAD, itekako pomogla.
Tako bi evropski proizvođači lijekova postali američki. Preseljenje uprave u New York, a možda izlazak na berzu bi bili logični. Ako najveće i najunosnije tržište lijekova na svijetu postaje sve zatvorenije, onda je logično da europski proizvođači uđu prije nego što se vrata zatvore.
Postoje i 'sebični' razlozi zbog čega bi se evropski farmaceuti mogli, pa čak i trebali okrenuti SAD. Naprimjer, Novartis je vodeći na evropskom tržištu, zbog čega im je sve teže rasti, pogotovo ako se u obzir uzmu antimonopolski propisi EU. Iz njihove perspektive Kina pod prijetnjom 'trgovinskog rata' više ne izgleda toliko atraktivno za ulaganje, niti se trudi privući strane kompanije. Štoviše, šef poslovanja AstraZenece u Kini, Leon Wang je uhapšen.
No, izvršni direktor iste korporacije, Pascal Soriot je ranije najavio ulaganje 3,5 milijarde dolara u istraživanje i razvoj unutar granica SAD te najavio otvaranje 1000 novih radnih mjesta.
S druge strane, američki proizvođači lijekova ionako trguju s premijom u odnosu na evropsku konkurenciju, zbog čega analitičari tržišta smatraju da bi oni mogli izdržati posljedice potencijalnog uvođenja carina.
Najveći problem je činjenica što niko ne zna šta će Trump učiniti s carinama i cijenama lijekova, a još je više neizvjesno kako će se učinci te odluke odraziti na ostatak svijeta. No, čini se da su ulagači uvjereni da će evropske grupacije proći najgore.
