„Handke je osim Nobelove nagrade dobio i puno priznanja, a sad je primio još pokoju nagradu“, piše njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svom članku pod naslovom „Peter Handke, u nadnaravnoj veličini“. Handke je, dodaje FAZ, primio i orden Republike Srpske, te se tako „našao u društvu s nekim drugim poznatim dobitnicima tog odlikovanja, naprimjer s bosansko-srpskim ratnim zločincima Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem koji su osuđeni na doživotnu zatvorsku kaznu ili srpskim desnim radikalom i nekadašnjim dobrovoljcem Vojislavom Šešeljom“.
FAZ-ov novinar Michael Martens piše kako je Handkea u Banjoj Luci primio vođa bosanskih Srba Milorad Dodik „koji već odavno tvrdi da se u Srebrenici, gdje su Mladićeve trupe u izvršavanju politike Radovana Karadžića ustrijelile više od sedam hiljada bosanskih muslimana, nije dogodio genocid“. Umjesto toga Dodik po Republici Srpskoj „daje postavljati spomenike i spomen-ploče za tadašnje počinitelje zločina“, dodaje FAZ.
Njemački list dodaje kako „srpski nacionalisti i ratni zločinci nikada Handkeu nisu zaboravili da je preživjele žrtve najvećeg masakra tokom balkanskih ratova nazvao „takozvanim majkama Srebrenice", da je rekao da im ne vjeruje, a ni njihovoj tuzi (jer da je on majka, kazao je Handke, onda bi tugovao u tišini)", prenosi DW.
Martens ipak napominje da „ne vide svi sudionici srpskog naroda prijatelja u Handkeu“. Kao primjer navodi beogradskog publicistu Teofila Pančića koji je Handkeu predbacio da se dao instrumentalizirati od strane nacionalističkih desničara u Srbiji i u srpskom dijelu BiH. Martens zaključuje da su odlikovanja Handkea svojevrsno kasno priznanje i za njegov dolazak na pokop Slobodana Miloševića 2006.
„Srpsko ordenje za Petera Handkea“ – tako švicarski list „Neue Zürcher Zeitung“ (NZZ) naslovljava svoj članak o turneji austrijskoj pisca po Bosni i Hercegovini i Srbiji. Nobelovca su, kako piše NZZ, njegovi prijatelji slavili zbog toga što je Srbiju „branio tokom ratova u Jugoslaviji, a i kasnije“. NZZ-ov novinar Paul Jandl prenosi izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je rekao kako „Austrijanac ima iznimne zasluge u predstavljanju Srbije“. NZZ na tom mjestu piše da je „…do danas doista izniman način na koji Handke prezentira stvari vezane uz ratove u Jugoslaviji“.
Novinar Jandl tu navodi Handkeovo djelo „Pravda za Srbiju“, „dodvoravanje srpskim gospodarima ratova poput Slobodana Miloševića“, njegovo „umanjivanje i relativiziranje masakra u Srebrenici (…) koji su Ujedinjeni narodi okarakterizirali kao genocid“. „Iako su ratovi, koji su za posljedicu imali raspad Jugoslavije, tako dobro istraženi kao rijetko koji drugi povijesni događaj, Handke nije odustao od svojih krivih procjena“, piše NZZ.
Njemački javni servis ARD u svom tekstu pod naslovom „Zvijezda za spornog pisca“ piše o ceremoniji u Beogradu, u okviru koje je Handke odlikovan „Karađorđevom zvijezdom“ – bila je to svečanost „uramljena u srpski nacionalni ponos“, kaže ARD. Dopisnica iz bečkog studija Andrea Beer naglašava kako je Handkeova turneja po BiH i Srbiji u proteklim danima bila dobro organizirana, a iz „ugla srpskih nacionalista očito i potpuni uspjeh“.
Beer prenosi i reakcije Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, te njihovo zgražanje Handkeovim nastupima i njegovom šutnjom o ratnim strahotama. Citira se između ostaloga i Bakiru Hasečić iz humanitarne organizacije „Žene žrtve rata“, ona sama potječe iz Višegrada i, kako kaže, htjela je i lično susresti Handkea kako bi s njim govorila o sistemskom protjerivanju, silovanjima i mučenjima od strane srpskih milicija u tom gradu.
Hasečić je, kako napominje ARD, htjela susresti istog onog „Handkea koji je držao pogrebni govor za Miloševića, Handkea koji je s prezirom govorio o žrtvama genocida u Srebrenici, Handkea koji u svom govoru u višegradskom 'Andrićgradu' niti jednu jedinu riječ o tome nije rekao."
