Evropski parlament najoštrije je osudio nelegalnu, ničim izazvanu rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine i sudjelovanje Bjelorusije u toj agresiji te izrazio duboko žaljenje što se Srbija nije pridružila europskim sankcijama protiv Moskve.
“Evropski parlament najoštrije moguće osuđuje nelegalnu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine, kao i sudjelovanje Bjelorusije u toj agresiji”, kaže se u rezoluciji koju su zastupnici izglasali na izvanrednoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu posvećenoj stanju u Ukrajini.
Kandidatski status
Za rezoluciju se izjasnilo 637 europarlamentaraca, 13 je bilo protiv, a 26 zastupnika ostalo je suzdržano. Rezoluciju su podržali svi hrvatski europarlamentarci, prenosi Index.hr.
Zastupnici pozivaju institucije EU da rade na dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini na temelju zasluga, a da u međuvremenu nastave s integracijom Ukrajine u jedinstveno tržište EU, prema odredbama sporazuma o pridruživanju koji je potpisan između dviju strana.
Dosta zastupnika je tijekom rasprave koja je prethodila glasanju o rezoluciji nosilo majice s ukrajinskim zastavama u znak potpore napadnutoj zemlji.
Zastupnicima se videovezom obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, čiji su istup pozdravili snažnim pljeskom od nekoliko minuta.
U rezoluciji se traži od Rusije da odmah obustavi sve vojne aktivnosti u Ukrajini, da bezuvjetno povuče sve vojne i paravojne snage i vojnu opremu s čitavog međunarodno priznato teritorija Ukrajine.
Izražava se ozbiljna zabrinutost zbog ruskih nastojanja na destabilizaciji zemalja zapadnog Balkana i miješanja u njihove demokratske procese te se osuđuju oni koji su izrazili potporu Rusiji nakon njezine agresije na Ukrajinu, a pohvaljuju one zemlje zapadnog Balkana koje su izrazile potporu Ukrajini.
“Europski parlament duboko žali zbog toga što se Srbija nije pridružila sankcijama EU-a protiv Rusije, što je štetno za njezin pristupni proces, te ponavlja svoja očekivanja da se zemlje kandidatkinje ne usklađuju samo s evropskom pravnom stečevinom i nego i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom”, kaže se u tekstu.
Oštra retorika
Evropski parlament “kategorički odbacuje” rusku retoriku kojom daje naslutiti da će pribjeći oružju za masovno uništavanje, podsjeća je na njezine međunarodne obveze i upozorava na opasnosti “nuklearne eskalacije sukoba”.
Zastupnici traže da se ograniči uvoz ruskih izvoznih dobara, uključujući naftu i plin, da se zabrane nove investicije iz EU u Rusiji i ruske investicije u EU, da se sve ruske banke isključe iz europskog financijskog sustava, da se Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji zabrani korištenje SWIFT sustava i da se nametnu sekundarne sankcije bankama koje koriste alternativna sredstva SWIFT-u.
Poziva se na proširenje opsega sankcija te da ne budu usmjerene na strateško slabljenje ruskog gospodarstva i industrijske baze, posebice vojno-industrijskog kompleksa, a time i na sposobnost Ruske Federacije da u budućnosti ugrozi međunarodnu sigurnost; kao i za proširenje sankcija na Bjelorusiju zbog njezine izravne potpore ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Naglašava se potreba za dosljednim pristupom sankcijama bez ikakvih izuzeća uzrokovanih sektorskim ili nacionalnim interesima, poziva članice da prihvate da će stroge sankcije protiv Ruske Federacije neizbježno imati negativne učinke na njihova gospodarstva. Stoga, zastupnici pozivaju Komisiju da utvrdi načine i sredstva za rješavanje gospodarskih i društvenih posljedica sankcija.
Također se inzistira da sve buduće sankcije budu koordinirane s transatlantskim saveznicima i ostalim međunarodnim partnerima kako bi se povećala njihova učinkovitost.
U rezoluciji se poziva na nastavak diplomatskih aktivnosti kako bi se zaustavila ruska agresija i našlo mirno rješenje temeljeno na poštovanju ukrajinske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Ističe se pravo Ukrajine da sama bira kojim će se savezima pridružiti bez vanjskog upletanja.
Zastupnici osuđuju informacijski rat koji je pokrenula Rusija preko državnih medija s ciljem stvaranja podjela i širenja lažnih narativa o EU, NATO-u i Ukrajini te negiranja ruskih zločina.
Pozivaju se sve države članice da obustave izdavanje dozvola za emitiranje ruskim državnim kanalima, a od Evropske komisije i Evropske službe za vanjsko djelovanje da poboljšaju alternativne internetske informacije na ruskom jeziku o razvoju događaja kako bi se suprotstavili dezinformacijama.
