Iznenadna posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Moskvi i sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ranije ovog mjeseca izazvala je reakcije unutar Evropske unije i pokrenula debatu o tome da li Mađarskoj treba oduzeti polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU-a, koje je počelo 1. jula.
Orbanova posjeta Rusiji, koju je opisao kao "mirovnu inicijativu", izazvala je kritike zvaničnika EU i mnogih zemalja članica, prenosi AA.
Evropski lideri
Orbana su oštro kritikovali evropski lideri, uključujući predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen i visokog predstavnika za vanjsku politiku Josepa Borrela.
"Rotirajuće predsjedništvo EU nema mandat da se bavi Rusijom u ime bloka", napisao je Michel na platformi X.
Borrell je rekao da mađarski premijer "ne predstavlja" EU ni u kom obliku.
Ambasadori EU u Briselu sastali su se 10. jula kako bi razgovarali o Orbanovim posjetama Rusiji i Kini, kao i o budućnosti mađarskog predsjedavanja Unijom.
Ambasadori su osudili Orbana zbog upotrebe simbola EU-a tokom posjete, navodeći da je nanio štetu jedinstvu 27 zemalja i postupao suprotno ugovorima.
Izrazili su nelagodu zbog diplomatskih posjeta Mađarske od početka njenog predsjedavanja.
Opisujući Orbanove postupke kao "kršenje pravila", ambasadori su istakli obavezu zemlje koja predsjedava Vijećem EU, kojoj nedostaje vanjskopolitička ovlaštenja, da sarađuje s drugim državama članicama.
Mađarska tvrdi da Orban nije vodio posjete u ime EU, već isključivo u svojstvu mađarskog premijera, s ciljem da procijeni mogućnosti prekida vatre u ratu Rusije i Ukrajine.
Žuti karton
Iako sa sastanka nije proizašla nikakva konkretna odluka i nije dat nikakav signal o oduzimanju predsjedavanja Mađarskoj, diplomata na sastanku opisao je diskusiju kao "žuti karton" za Orbana, koji je biltzak i lideru Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Lideri političkih grupa u Evropskom parlamentu održali su sastanak na kojem su razgovarali o mogućim sankcijama, uključujući bojkot i prijevremeni prekid mađarskog predsjedavanja, navodeći slične razloge.
U međuvremenu su i liberalne stranke Obnovimo Evropu i Zeleni u Evropskom parlamentu izrazile zabrinutost zbog Orbanovog predsjedavanja.
"Mađarski premijer podriva stavove koje je odobrila Evropska unija i djeluje protiv naših interesa i to se mora zaustaviti", rekla je Valerie Hayer, predsjednica stranke Obnovimo Evropu.
Liberali su pozvali Evropsko vijeće i Evropsku komisiju da preuzmu odgovornost i iniciraju neophodne korake, uključujući potencijalno pozivanje na član 7, koji bi mogao dovesti do suspenzije glasačkih prava Mađarske.
Oduzimanje predsjedavanja?
Oduzimanje predsjedavanja državi članici prije isteka njenog mandata je neočekivano i složeno, jer u sporazumima EU-a ne postoji direktan pravni mehanizam koji bi se konkretno bavio ovom situacijom.
Jedna opcija uključuje diplomatske kanale i politički pritisak, što bi moglo dovesti dotičnu zemlju do toga da dobrovoljno odstupi.
Ako se podnese zahtjev za odstupanje i postigne konsenzus među državama članicama i institucijama EU-a, Vijeće može odobriti prijenos predsjedavanja na sljedeću državu po redu.
Ovaj scenario se, međutim, čini malo vjerojatnim za Mađarsku, koja nije pravila kompromis u svojoj politici uprkos neslaganjima s EU i državama članicama posljednjih godina.
Zemlje članice EU-a mogle bi glasati za promjenu rasporeda predsjedavanja i imenovati Poljsku umjesto Mađarske.
Ali da bi se to dogodilo, Michel bi trebao iznijeti prijedlog zasnovan na relevantnom članu Ugovora o funkcionisanju Evropske unije.
Nadalje, većina članica EU-a oklijeva oko te ideje jer se plaše da bi oslabile princip rotacionog predsjedavanja, što manjim zemljama daje šansu da utiču na agendu EU-a i moglo bi stvoriti presedan.
Izmjene ugovora EU-a koji regulišu funkcionisanje institucija mogle bi popuniti pravne praznine u takvim situacijama.
S obzirom na to da izmjene i dopune ugovora zahtijevaju konsenzus među svim državama članicama i odobrenje u skladu sa nacionalnim procedurama, također se ne očekuje da će se to dogoditi uskoro.
Drugi pristup bi mogao biti uvođenje sankcija suspenzijom određenih prava države koja predsjedava, iako to nije direktno povezano sa samim predsjedavanjem.
Mehanizmi kao što je član 7 Ugovora o EU mogli bi se koristiti kao sredstvo u ekstremnim slučajevima kada se postupci države članice smatraju kršenjem vrijednosti EU-a.
Šta je član 7 Ugovora o EU?
Član 7 Ugovora o Evropskoj uniji predstavlja procedure ugovora Evropske unije kojima se mogu suspendovati određena prava država članica. Procedura za izbacivanje države članice EU-a, međutim, ne postoji.
Procedura je predviđena za slučajeve kada EU jednu od članica jasno odredi kao opetovanu kršiteljicu temeljnih vrijednosti EU, prije svega poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti, demokratije, ljudskih prava i prava manjina.
Evropsko vijeće može izglasati suspendovanje bilo kojeg od prava države članice, kao što su pravo glasa i predstavljanja u institucijama EU.
Za utvrđivanje kršenja vrijednosti države članice je nužna jednoglasnost s izuzetkom same države članice, dok je za izglasavanje sankcije dovoljna i kvalificirana većina.
Država članica pod sankcijama je još vezana svojim obavezama iz Ugovora o EU, a sankcije se mogu modifikovati ili ukinuti glasovima većine u Vijeću.
Evropska unija je 2022. uslovila dodjelu sredstava iz budžeta Mađarskoj u okviru mehanizma uslovljavanja zbog dugogodišnje zabrinutosti zbog zloupotrebe sredstava EU-a, što spada u djelokrug člana 7. Taj postupak je u toku.
