Tamnoplava kosa Kim Haberly visi joj iza ramena daleko od lica. Njene bademaste oči blago su okružene žutim tonom gotovo zacijeljene modrice. Pokraj njene linije kose (jedva primjetna dok je ne pokaže) nalaze se dvije brazde veličine palca od njenog nedavnog podizanja sljepoočnica, estetske operacije kojom se podiže vanjski dio obrve. Ironično, natečeno lice izgleda punašno i okruglo unatoč djelomičnom uklanjanju bukalne masnoće - postupku kojim se izvlače mekani jastučići tkiva unutar obraza kako bi se stvorilo vitkije lice. Ipak, mogla je skoknuti do dućana a da joj promatrači ne podignu ni obrvu.
Tek kad Haberly okrene lice udesno i podigne kameru blizu uha, prikazujući dva svježe zašivena reza, mogli biste posumnjati da je upravo izašla s faceliftinga.
"Danas sam se probudila jako natečena jer sam spavala na boku", rekla je Haberly za CNN u video pozivu iz svog hotela u Turskoj. Prošlog mjeseca Haberly je prešla više od 7700 milja od svog doma u Perthu u Australiji kako bi se podvrgnula jednom od najinvazivnijih dostupnih operacija lica: duboki lifting lica. Napredna tehnika liftinga — koja je postala omiljena među hirurzima specijalistima zbog očiglednih dugotrajnijih rezultata — ne samo da repozicionira gornji sloj kože (poznato kao endoskopski facelift), već i složenu mrežu tkiva i fibroznih mišića ispod.
Sa svojih 37 godina, Haberly, koja je također imala i operaciju zatezanja vrata, gotovo je deceniju mlađa od najmlađeg prosječnog kandidata za lifting lica u Australiji, a u očima Američkog društva plastičnih hirurga (ASPS), barem je nevjerovatnih 18 godina ispred planiranog.
To nije strategija pomlađivanja. To je strategija uljepšavanja.
Tradicionalno se koristi za smanjenje znakova starenja, facelifting se često povezuje s onima u kasnijoj dobi. U SAD je gotovo 60% pacijenata na faceliftingu 2023. bilo u dobi između 55 i 69 godina, prema ASPS-u. Slično tome, Generacija X, koja obuhvata one u dobi od 45 do 60 godina, bila je primarna dobna grupa koja je te iste godine tražila facelifting u Australiji, pokazuje istraživanje Australasian College of Cosmetic Surgery and Medicine. I iako nema objavljenih podataka o prosječnoj dobi pacijenata faceliftinga u Ujedinjenom Kraljevstvu, Britansko udruženje estetskih plastičnih hirurga (BAAPS) nedavno je izvijestila da je postupak "češći među onima od 50 i više godina".
Ipak, u posljednjih nekoliko godina sve veći broj mlađih ljudi traži operaciju - ne kao metodu protiv starenja, već kako bi dotjerali svoje osobine, budući da su odrasli u ekstremno digitalnom svijetu u kojem je njihov fizički izgled stalno na vidiku. Prema ASPS-u, broj pacijenata faceliftinga u 2023. godini u dobi između 20-29 i 30-39 godina porastao je za 7% u poređenju s prethodnom godinom, dok je onih iz dobne grupe od 40-54 godine porastao za samo 3%.
Dr. Jonathan Zelken, certificirani plastični hirurg sa sjedištem u Newport Beachu u Kaliforniji, koji je izveo brojne faceliftinge, otkrio je da neki od njegovih klijenata u 20-ima i 30-ima "žele oštrije linije vilice, oštrije obraze, oštrije obrve", rekao je on za CNN preko telefona. Umjesto uklanjanja bora, cilj im je poboljšati postojeći izgled, objasnio je dr. Zelken. "To nije strategija pomlađivanja. To je strategija uljepšavanja."
Mainstream privlačnost
Prvi poznati facelifting izveden je u berlinskoj bolnici Charite prije više od 120 godina. Godine 1901., neustrašivom njemačkom ljekaru po imenu Eugene von Holländer pristupio je poljski aristokrat koji je tražio glatku kožu. S rukama spojenim na stranama lica, dobrostojeća žena navodno je pokazala svoj zahtjev podižući uglove usana i obraze. Ali Holländer je u početku oklijevao operirati, s obzirom na to da takva operacija nije postojala. Naposljetku je, kako je zabilježio u svom medicinskom dokumentu iz 1912., postao žrtva "umjetnosti ženskog uvjeravanja" i pripremio svoj skalpel. Iako postoji malo javnih informacija o nultoj pacijentici, uključujući njeno ime, Holländerove bilješke o njenim "staračkim borama" i "opuštenim obrazima" sugeriraju da je bila otprilike u dobi prototipa kandidata.
Više od stoljeća kasnije, hirurgija ponovno krči novi put. Ovaj put, s onima mlađima od 40 godina. To je kontroverzan postupak, ali dr. Zelken uvelike podržava novootkriveni interes ove rastuće demografske grupe, čiji op. eracije su proizvele neke od njegovih "omiljenih" rezultata.
"To je gotovo kao da radite filter za društvene medije u stvarnom životu radeći ove postupke", rekao je dr. Zelken, koji je oklijevao podijeliti trošak svog rada, ali je ukazao na okvirni raspon od 30.000 do 100.000 dolara po face liftingu. Iako je priznao da bi 20-i-nešto-godišnjak koji traži facelifting bio "žuta zastava", ne bi ga samo to spriječilo.
"Teško je odrediti dobnu granicu za ovaj postupak", rezonirao je dr. Zelken. Čak i tamo gdje nema opuštenih obraza ili staračkih bora, "možete postići stvarno privlačnu promjenu", rekao je.
To je i mišljenje nekih pacijenata faceliftinga. Emily Cipryk imala je 28 godina kada je letjela iz Toronta u Kanadi u Istanbul u Turskoj na duboki lifting lica — postupak kojim se podižu tkivo i koža oko kutova očiju, kao i obraza. “Stvarno sam željela poboljšati sebe, samo da se ponovno osjećam dobro”, rekla je za CNN u telefonskom razgovoru. Njen prethodni posao u finandijskoj tehnologiji tokom pandemije značio je da je satima dnevno razgovarala sa Zoomom, a lice joj se stalno odražavalo u njoj. “Puno sam se zabavljala, od univerziteta do svojih kasnih 20-ih, i to me uhvatilo… jednostavno nisam izgledala dobro”, rekla je.
Cipryk je imala ukupno šest operacija odjednom, uključujući blefaroplastiku, podizanje usana, rinoplastiku i djelomično uklanjanje bukalne masnoće, što je koštalo ukupno 13.000 eura (oko 14.140 dolara). Proces je u cijelosti finansirao njen zaručnik koji je s njom i putovao u Tursku. "Napravila sam šest postupaka odjednom kako bih mogla sve obaviti", rekla je Cipryk. Istaknula je da je "jako sretna" s rezultatima.
Iako su Ciprykovi zahvati prošli dobro, upozorila je druge da "budu oprezni" pri odabiru hirurga u Turskoj. “Ljudi se prenagnu i pomisle: ‘Oh, tako je jeftino, mogu si to priuštiti.’ I mogli bi otići nekome hko čak nije ni pravi plastični kirurg”, rekla je. "Čula sam za ljude koji su odlazili kod agenta za nekretnine na transplantaciju kose (zato što) ne rade svoje istraživanje." Godine 2023. Britansko udruženje estetskih plastičnih hirurga objavilo je zajedničku izjavu s Turskim društvom plastičnih rekonstruktivnih i estetskih kirurga upozoravajući na porast "ozbiljnih komplikacija, pa čak i smrti" povezanih sa "značajnim povećanjem broja pacijenata koji putuju u inozemstvo na estetsku plastičnu hirurgiju".
Online pritisci
Korištenje plastične hirurgije za održavanje mladolikog i simetričnog izgleda nije nov koncept. Kozmetičke zahvate prvi su popularizirali početkom 20. stoljeća od strane holivudskih glumaca koji su se brinuli za poboljšanje svog izgleda na ekranu. No s dolaskom društvenih medija i popularizacijom selfieja, pritisci koji su nekoć bili rezervirani za one na svjetskoj pozornici sada pogađaju mnoge pojedince.
Catherine (izmijenjeno ime), 33-godišnjakinja iz Južne Kalifornije, mnogo vremena provodi na Instagramu i TikToku. “Gledam videozapise djevojaka u ranim 20-ima koje su Instagram influencerice, ali i slavnih osoba koje rade najbolje”, rekla je za CNN u telefonskom razgovoru. “Dakle, gledate sve te ljude koji su puno mlađi i savršeni, i stvarno jurite za tim, iako to možda nije dostižno prosječnoj osobi.”
Za Haberly, želja za faceliftingom djelomično je rođena iz brzog gubitka težine koju je postigla injekcijama semaglutida. Prije otprilike tri godine počela je primjećivati opuštenu kožu oko svoje čeljusti i počela je koristiti sportsku traku — osmišljenu da podupre povrede mišića i ligamenata — kako bi sakrila ta područja.
Nije pomoglo ni to što je Haberly kao dio koloristice kose često snimala bojenje svojih klijenata i objavljivala ih na Instagramu. Unatoč tome što nije bio centralna tačka videa, Haberly je često dobivala omalovažavajuće komentare poput "Izgledaš iscrpljeno, izgledaš staro." Haberly je ispričala: "To je vjerovatno bilo više kada je kamera bila niže. Uvijek bih znala kada ću dobiti te (komentare) jer sam mogla vidjeti sebe kada sam objavila taj video."
Naposljetku, Haberly se odlučila podvrgnuti operaciji faceliftinga jer se nadala da će to “pomoći dugovječnosti moje karijere, što je jako važno”.
Koliko je mlado premlado?
Neki hirurzi su oprezniji u operiranju mlađih pacijenata.
Haberly se u početku borila s pristupom vrsti liftinga lica koji je željela u Australiji - zemlji koja zahtijeva psihijatrijski test prije konsultacija s estetskim hirurgom. Prošla je kontrole mentalnog zdravlja, ali su je lokalni ljekari upozorili da ima drastičan zahvat u njezinim godinama. Jedan je hirurg ponudio alternativnu, manje invazivnu opciju koja je uključivala promjenu položaja kože umjesto otpunog uklanjanja.
Harberly je drugi ljekar preporučio da pričeka do svoje 50. godine za zatezanje lica - ali ona nije htjela okrenuti sat, htjela ga je pauzirati. "Želim to sada dok putujem svijetom i vani sam, a moje lice je posvuda", rekla je. Slično mišljenje dijeli i Naomi (izmijenjeno ime), 45-godišnja pacijentica dr. Zelkena koja je prošle godine imala duboki lifting lica. "Sada želim uživati", rekla je za CNN. "Ne želim čekati da stvari postanu sve gore i gore… Hajdemo naprijed."
O tome zašto joj se facelifting dopao, Catherine je objasnila: "Prošla sam kroz osam godina škole i diplomsku školu. Mislim da se stres počinje primjećivati na tebi." Dodala je da se također osjećala nesigurno zbog neke "asimetrije" uzrokovane medicinski neophodnom operacijom vrata u njenim 20-ima, a nakon godina dosljedne terapije botoksom i laserom, željela je "nešto za što je 100% zajamčeno da će mi dati rezultat."
Catherinina operacija, koja je obavljena u lokalnoj klinici i uključivala je zatezanje donjeg dijela lica i dubokog zatezanja vrata, kao i dodatni trošak noćnog praćenja od strane medicinske sestre, koštala je između 25.000 i 30.000 dolara.
Međutim, postoji razlog za oprez, smatra dr. Kelly Killeen, certificirana plastična hirurginja sa sjedištem na Beverly Hillsu. "Starija populacija gleda na operaciju jer želi obnoviti nešto što je imala u mladosti. Dok mlađi ljudi ponekad jure za nečim što ne postoji", rekla je za CNN u telefonskom razgovoru.
Aplikacije za podešavanje lica igraju ulogu u tome, objasnio je Killeen, ukazujući na opuštenost lica - izraz koji hirurzi koriste za opušteniju kožu - kao primjer koji se može činiti neprivlačnim, ali je očekivan uz svakodnevno kretanje i funkciju vrata. "To se ne čini normalnim (mlađim pacijentima) jer s načinom na koji ljudi uređuju svoje fotografije i snimaju svoje videozapise, ponekad ne možete vidjeti da su slavne osobe opuštene u (fizičkim) područjima (koja) se savijaju", objasnio je Killeen, pokazujući na primjere vrata i čeljusti.
Zdravlje i sigurnost
Od hirurga do hirurga raspravlja se o tome jesu li mladi pacijenti na faceliftingu izloženi većim rizicima od onih u 50-im i 60-im godinama. Prema mišljenju dr. Zelkena, hirurške komplikacije poput oštećenja živaca ili paralize mišića mogu se dublje osjetiti kod mlađeg pacijenta, za razliku od nekoga starijeg.
Jedan od nedostataka započinjanja u mladosti je veća vjerovatnost ponovljenih operacija, upozorio je kalifornijski hirurg dr. Carl Truesdale. "Neko ko traži facelifting dok je mlađi manje toleriše godine na svom licu, pa će biti osjetljiviji na to da vide godine na svom licu kad budu stariji, zar ne?" rekao je.
Što se više operacija izvede tokom života, to je veći potencijal za traumatizirano tkivo, dodao je dr. Truesdale, napominjući da su revizijske operacije same po sebi zahtjevnije. Procijenio je da je prošle godine odbio facelifting za oko 50 osoba mlađih od 40 godina, s razlogom da im “to ne treba”.
Odlučna da se podvrgne zahvatu, Haberly je na kraju zakazala virtuelne konsultacije s doktorom u Turskoj, komunicirajući sa sekretaricom putem Whatsappa i šaljući joj fotografije lica, štipanja kože i pomicanja glave prema uputama. Njen hirurg u Istanbulu zatim je poslao plan postupka zajedno s cijenom - 19.425 dolara - i ona je odletjela u inozemstvo.
Kad se Haberly probudila dan nakon operacije, osjećaj u tijelu bio je nepodnošljiv. Ljekaro su potcijenili otekline i modrice koje je kasnije doživjela te su je prerano prekinuli s lijekovima protiv bolova, što je kao rezultat dovelo do "neizdržive boli", rekla je. “Dva dana zaredom sam se tresala (i) drhtala”, prisjetila se Haberly. Gledajući sat na bolničkom zidu u stranoj zemlji, minute kao da su se razvukle u sate. "Sjećam se da sam rekla svojoj mami: 'Šta ako umrem od ove boli? Šta ako ova bol nikad ne nestane?'", rekla je.
Do petog dana Haberlyju više nije bilo potrebno ublažavanje boli. "Nikad nikome ne bih preporučila ovo. Ali znate, bol postaje daleka", rekla je. "Vidim koliko ću biti sretan s rezultatima."
