Najprestižniji zapadni mediji zadnjih mjeseci kao da su opsjednuti lijekovima za dijabetes i pretilost u kojima je aktivna supstanca semaglutid (tj. "GLP1 receptor agonist"). Oduševljenje je ogromno.
Kompanija koja proizvodi neke od lijekova bazirane na semaglutidima, danski Novo Nordisk, u zadnjih je nekoliko sedmica zbog rasta popularnosti tih lijekova doživio eksploziju vrijednosti dionica.
Izrasli u najveću kompaniju
Visinom svoje tržišne kapitalizacije premašio je veličinu cijele danske ekonomije. Time je postao druga najskuplja evropska kompanija nakon globalne imperije luksuzne robe, LVMH-a.
U Danskoj su se čak počele voditi rasprave hoće li postati previše ovisni o svojoj najvećoj kompaniji odnosno neobično moćnom farmaceutskom sektoru.
No, priča o semaglutidima kao supstancama ima puno veću težinu od relativno male, ali bogate Danske.
Za te lijekove - Ozempic i Wegovy - više relevantnih medija ustvrdilo je kako mogu revolucionizirati globalni pristup ne samo tretmanu dijabetesa i pretilosti, nego potencijalno i niza drugih bolesti (rak, Alzheimer, demencija, policistički jajnici, ovisnost, NASH…).
Neki su čak toliko hrabri da su poručili kako će semaglutidi promijeniti temeljni pristup prehrani. S obzirom da su dijabetes, predijabetes, metabolički sindrom i pretilost zdravstvena stanja koja imaju iste ili slične uzroke te izazivaju cijeli niz komplikacija s potencijalno teškim ishodima, a s druge strane su masovni, jasno je da su dokazani uspjesi terapija semaglutidima kod dijabetesa ili pretilosti izazvali euforiju investitora, prenosi Jutarnji list.
Ako u nizu razvijenih država zbrojene populacije osoba s dijabetesom i pretilih čine oko polovine stanovnika, onda je jasno da će strelovito širenje popularnosti semaglutida proizvesti do sada neviđeno bogatstvo jer terapijama adresira stanja koja direktno ili indirektno uzrokuju veći dio troškova liječenja zdravstvenih sistema.
Otvorena pitanja
Učinci terapija semaglutidima su prema više velikih kliničkih studija doista impresivni, ali to ne znači da oko njih ne postoji niz otvorenih pitanja.
Neka od tih pitanja navode na zaključak kako je opća medijska euforija ipak pretjerana, možda i opasna.
Mediji su, naime, zadnjih godina toliko bombardirani pričamo o semaglutidima da pozitivnih informacija ne nedostaje, a ako se osobe s dijabetesom i prekomjernom tjelesnom masom, kojima su ti lijekovi namijenjeni, žele informirati o odobrenim semaglutidima mogu to učiniti na stranicama Europske agencije za lijekove koja je sažela sve relevantne informacije o Ozempicu ili o Wegovyu.
U osnovi treba znati da Ozempic kod osoba s dijabetesom pomaže boljoj kontroli glikemije (nivo šećera u krvi), vodi prema smanjenju tjelesne težine.
To u kombinaciji ima pozitivan učinak na masnoće u krvi, pritisak, krvotok i bubrege. Sličan učinak ima i Wegovy, s tim da se kod drugog lijeka fokus medicinski gledano stavlja na gubitak težine.
Međutim, nakon analize velikog broja članaka o Ozempicu i Wegovyu može se utvrditi nekoliko ozbiljnih pitanja na koje treba pričekati odgovore prije nego opća euforija nove lijekove odobrene za specifične indikacije pretvori u masovno korištene "dodatke prehrani" za muškarce i žene koji "samo" žele smanjiti broj kilograma.
Kako sastaviti medije?
Prvi i već očigledan problem jest da su u kliničkim ispitivanjima i Ozempic i Wegovy davali impresivne rezultate uz prilagodbu prehrane.
Međutim, istovremeno kroz izvještaje naglasak nije stavljan na promjenu prehrane kao bitan faktor. Nije čak niti opisano kako bi trebala izgledati redovna prehrana uz korištenje semaglutida.
Ne postoje javne (a kamoli regulatorne) nutricionističke preporuke o jelovnicima koji mogu ublažiti nuspojave semaglutida (mučnine, povraćanje, probavne smetnje…), a na društvenim mrežama već postoje grupe za međusobnu podršku korisnika semaglutida u kojima se raspravlja kako sastaviti menije s kojima će svakodnevni život uz semiglutide biti kvalitetniji.
Više ljekara i naučnika, poput dr. Anthonyja Villana, upozoravaju korisnike semaglutida da potraže savjet i stručnjaka o načinima prehrane i vježbanja kako bi zaustavili pretjerani gubitak mišićne mase, odnosno rizik sarkopenije.
Primijećeno je kako se nakon prestanka korištenja semaglutida ljudi ne samo ponovo udebljaju nego se masne naslage češće gomilaju oko abdomena, što je povećava rizik metaboličkih oboljenja.
Istraživanje "Weight regain and cardiometabolic effects after withdrawal of semaglutide: The STEP 1 trial extension" utvrdilo je pak kako su godinu nakon prestanka korištenja semaglutida ispitanici vratili dvije trećine kilograma koje su izgubili tokom terapije.
Prekid terapije
Na sličan način su izgubljene i kardiovaskularne koristi postignute tokom terapije. Zaključak je da jednostavno treba – produžiti terapije.
Pojedina manja istraživanja utvrdila su i da se neko vrijeme nakon prekida terapije i dalje zadržava bolji odnos mišićne mase i masnog tkiva, ali očigledno je da se za konačne zaključke treba pratiti više ispitanika kroz duža razdoblja.
Međutim, diskontinuitet terapija semaglutidima ekstreman je problem. Pola pacijenata prekida terapije. Neki od razloga su neugodne nuspojave koje utječu na kvalitetu života, ali i vrlo visoke cijene u pojedinim zemljama (mjesečno po 1.350 dolara), kao i prevelika potražnja za lijekovima.
Treba voditi računa i o tome da se gomilaju indicije koje govore o rastu skepse korisnika prema semaglutidima zbog neželjenih nuspojava, pa čak i sumnje da izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme od onih uočenih u kliničkim istraživanjima, koja su istaknuta na uputstvima za upotrebu.
Za konačne zaključke, potrebno je pričekati niz budućih znanstvenih istraživanja.
Na internetu već postoje specijalizirane stranice advokatskih kuća koje pozivaju "kvalificirane" pacijente da podnesu tužbe protiv proizvođača.
