Procjenjuje se da od stotinu male djece, dvoje do četvero imaju febrilne konvulzije (oči prevrnute nagore, tijelo ukrućeno, a ruke i noge se grče i trzaju bez djetetove volje) kada dobiju povišenu temperaturu, obično u periodu kada temperatura počinje rasti.
Iako su febrilne konvulzije zastrašujuće za roditelje, liječnici danas vjeruju da one nisu štetne. Ispitivanja pokazuju da djeca koja su imala febrilne konvulzije kasnije ne pokazuju znake neuroloških ili mentalnih oštećenja, iako ukazuju na nešto povećan rizik od epilepsije. Ipak, konvulzije su prije rezultat urođene sklonosti prema ovom poremećaju, nego njegov uzrok.
Izgleda da postoji genetski faktor za pojavu konvulzija (porodična sklonost), ali u većini slučajeva, glavni činilac je najvjerovatnije moždana nezrelost male djece. Kako dijete raste, a mozak sazri konvulzije se više ne javljaju.
Mogućnost ponavljanja
Ako je vaše dijete imalo febrilne konvulzije kao beba, onda je mogućnost da se one ponove u ranom djetinjstvu 30 do 40 posto veća nego kod djeteta koje ih nikada nije imalo.
Na desetero djece koja su jednom imala febrilne konvulzije, sedmero ili osmero ih više nikada ne dobije. Djeca za koju je najvjerovatnije da će ponovo imati napad su ona kod koje je napad trajao duže od 15 minuta , ona kod koje se javio ubrzo po porastu temperature, ona koja nisu imala visoku temperaturu u momentu napada ili ona kod koje postoji određeni uzrok.
Nije se pokazalo da način na koji se sada postupa u slučaju febrilnih konvulzija utječe na mogućnost ponovnog javljanja. Također, čini se da način liječenja temperature ne umanjuje učestalost napada u slučaju kada djete ima povišenu temperaturu, vjerovatno zato što se ove konvulzije javljaju skoro uvijek na početku bolesti, upravo kada temperatura raste, a prije nego se i počne sa liječenjem.
Kako postupiti
Ako dijete ima febrilne konvulzije, ne gubite prisebnost (zapamtite, ove konvulzije nisu opasne) i preduzmite sljedeće korake:
- Upamtite vrijeme javljanja konvulzije, kako biste mogli izmjeriti trajanje napada.
- Uzmite dijete u naručje ili ga postavite da leži na krevetu ili drugoj mekoj podlozi nastrani, s glavom postavljenom niže od tijela, ukoliko je to moguće.
- Nemojte nikako sputavati djetetove pokrete.
- Ukoliko je dijete odjeveno u tijesnu odjeću, raskomotite ga.
- Nemojte mu davati hranu ili napitak, niti mu bilo šta stavljati u usta.
- Ako ima nešto u ustima (cuclu ili komad hrane), odmah to uklonite.
Može se dogoditi da dijete nakratko izgubi svijest za vrijeme napada, ali obično to traje kratko. Napad će vjerovatno trajati samo minutu ili dvije.
Ako dijete želi spavati nakon što napad prođe, stavite ga nastranu u pridignut položaj i poduprite ga dekom ili jastukom. Potom pozovite ljekaa. Ukoliko ne uspijete odmah stupiti u kontakt s liječnikom, možete dijete izmasirati mlakom vodom ili mu dati paracetamol.
Ali, nikako nemojte stavljati dijete u kadu da biste snizili temperaturu, jer bi se, u slučaju da dođe do novog napada, dijete moglo zagrcnuti vodom.
Ako dijete ne diše normalno nakon napada ili ako napad potraje pet minuta ili duže, pozovite odmah hitnu pomoć. Odlazak u dežurnu službu vjerovatno će biti potreban da bi se utvrdio uzrok ove vrste složenog napada.
