Povećanje broja ubistava žena (femicida) u Bosni i Hercegovini pokazuje mentalni status društva i konačno je vrijeme da svi zajedno i mediji, institucije, građani i profesionalci povedu računa o tome, odnosno stanju nacije.
Upozorila je na to u razgovoru za agenciju Anadolu direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Samra Filipović Hadžiabdić.
Žene u Bosni i Hercegovini su u velikom postotku izložene različitim oblicima nasilja, pa je u prvih devet mjeseci 2024. godine njih gotovo 5.000 zatražilo pomoć i savjet putem posebno uspostavljenih SOS telefonskih linija.
Službene statistike o slučajevima femicida za cijelu BiH nema, ali nevladine organizacije raspolažu s informacijama o najmanje 60 žena koje su od 2015. godine ubili njihovi partneri.
"Broj ubistava žena u BiH je povećan. Kada govorimo vezano za nasilje u porodici i nasilje nad ženama koje najčešće prethodi femicidu, u posljednje vrijeme zaista imamo primjenu Istanbulske konvencije veoma ozbiljno od nadležnih institucija. Određena zakonodavna rješenja, odnosno njihovo usklađivanje za Istanbulskom konvencijom je također u toku. Neko će reći da to ide sporo. Međutim, znamo da zakoni zahtijevaju određeno vrijeme i čini mi se da je to, ako se sada uskoro desi usvajanje da je to uredu", poručila je Filipović Hadžiabdić.
Navodi da su se femicidi ranije dešavali, međutim nisu bili tako medijski i općedruštveno popraćeni. Naglašava da su uz Odbor za praćenje Istanbulske konvencije u njegovu nadležnost stavili upravo femicid, odnosno praćenje ubistava žena samo zato što su žene.
"To pitanje i problem je svakako bio i ranije prisutan, ali tek nakon što smo imali virtuelno snimanje ubistva rahmetli Nizame Hećimović i društvo i mediji i institucije su postale praktično svjesne tog problema", naglasila je.
Ističe pohvalnu ulogu MUP-a FBiH koji je, kako kaže, pokazao određenu ozbiljnost i podigao stepen pripravnosti, odnosno djelovanja na jednu višu razinu nego što je to ranije bilo.
Činjenica da je neko oženjen ne može biti olakšavajuća okolnost
Tu je navodi još jedan važan segment gdje bi trebalo doći do poboljšanja, a to je pravosuđe.
"Svjedoci smo da mnoge nevladine organizacije insistiraju na uvođenju posebnog krivičnog djela femicida. Moje mišljenje je da imamo dovoljno prostora u okviru postojećeg krivičnog djela ubistva da na određen način podizanjem svijesti pravosuđa, odnosno tužilaštva i sudstva dođemo do visokih sankcija za djela femicida", navodi Filipović Hadžiabdić.
Naglašava kako je njihova preporuka da bi se femicid mogao tretirati kao kvalifikovano krivično djelo.
Sljedeći korak je, navodi, analiziranje presuda u slučaju femicida.
"Tu treba da formiramo širi krug stručnjaka od pravne struke, ali i medicinske i iz sfere socijalnog rada. Moramo na jedan multisektorski način pristupiti i dati preporuke za dalje za posebnu edukaciju pravosuđa. Uvođenjem novog krivičnog djela, gdje bi se trebao posebno da se dokazuje odnos žrtve i počinioca, je li ubijena samo zato što je žena, čini mi se, dozvoljavam sebi kao pravnici sa ovim iskustvom na poslu koje imam, da bi dovelo do jednog ponovnog vakuma", upozorava Filipović Hadžiabdić.
Naime, kaže, u Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH, državnom zakonu "imamo seksualno uznemiravanje kao krivično djelo".
Nevladine organizacije su, ističe, praktično pokrenule pitanja nasilje iz privatne sfere u javnu. Imali su, naglašava, naravno podršku gender institucionalnih mehanizama, odnosno Agencije za ravnopravnost spolova BiH i gender centara u entitetima.
Nasilje u porodici nije privatni problem
Naglasila je potrebu rada na podizanju svijesti bh. društva da taj problem nasilja nad ženama i nasilja u porodici nije privatni problem.
"Još uvijek se on percipira tako. Moram reći da neprijavljivanje krivičnog djela je krivično djelo. Dakle, kada neko u susjedstvu, komšiluku čuje strašnu buku, jauke, on ako to ne prijavi čini krivično djelo. Još uvijek to prolazi nekažnjeno. Ali, moram da skrenem pažnju na to. Jer, velike štete po društvo nastaju neprijavljivanjem, odnosno netretiranjem tog problema. Imamo djela koja su svjedoci i žrtve tog nasilja", upozorila je.
Također bi, navodi, i škole trebale biti više senzibilne, pedagozi, iako znamo da i njih nema dovoljan broj, ali bar bi se, ističe, razredne starješine se trebale uključiti.
Vijeće Evrope i komiteti, a naročito GREVIO komitet, naglašava, su prepoznali da Istanbulska konvencija nema taj cyber kriminal, odnosno nasilje.
"Iz tog razloga je GREWIO komitet kao ekspertno tijelo Vijeća Evrope izdalo jednu preporuku vezano upravo za cyber nasilje. Nadam se, a imam i informaciju da novi krivični zakon inkriminira taj čin kao krivično djelo. Nadam se da ćemo uskoro imati i zakonsku odredbu. Veoma je opasno ono što se dešava na društvenim mrežama i internetu", kaže Filipović Hadžiabdić.
