Isključenjem posljednje tri nukelarne elektrane, ove subote došao je kraj atomskoj energiji u Njemačkoj.
Velika je to pobjeda za antinuklearne aktiviste koji su proveli decenije boreći se za ovaj trenutak. Međutim, kritike postupnog gašenja elektrana iz sata u sat postaju sve glasnije. Za protivnike gašenja, ovaj čin nije ništa drugo nego ludost, protivna nastojanjima Evrope da fosilna goriva zamijeni čišćim alternativama i diverzificira opskrbu energijom, piše Politico.
Pitanje koje je podijelilo vladajuću koaliciju
Zatravaranje nuklearnih elektrana "crni je dan za zaštitu klime u Njemačkoj", rekao je ove sedmice Jens Spahn, zamjenik čelnika demokršćanske opozicije (CDU).
PItanje je podijelilo i vladajuću koaliciju u Berlinu, pri čemu su liberalni slobodni demokrati (FDP) pozvali da se nuklearne elektrane barem zadrže u pripravnosti.
“Zatvaranje najmodernije i najsigurnije nuklearne elektrane na svijetu u Njemačkoj je dramatična greška koja će imati bolne ekonomske i ekološke posljedice”, rekao je zamjenik čelnika FDP-a, Wolfgang Kubicki.
Ministar za klimu, Robert Habeck iz Zelenih, pak, insistira da gašenje preostalih elektrana - koje su proizvele između 4 i 6 posto električne energije u zemlji tokom prošle godine - neće utjecati na energetsku sigurnost.
Habeck i njegova stranka prošle su godine bili prisiljeni prihvatiti privremenu odgodu postepenog ukidanja rada elektrana, prvobitno planiranog za kraj 2022., dok se Njemačka trudila osigurati alternative ruskom plinu prije zime. Habeck je naglasio da odluka o ukidanju nuklearne energije nije samo odluka Zelenih: “Mi provodimo odluku koju su [CDU] i FDP donijeli 2011.,” rekao je.
Te godine, nakon otapanja reaktora u japanskoj elektrani Fukushima, tadašnja je kancelarka Angela Merkel u zakon uvrstila rok do 2022. godine. Ali, prvi koraci prema postupnom ukidanju poduzeti su pod socijaldemokratsko-zelenom vladom početkom 2000-ih, nakon decenija kampanje antinuklearnih aktivista koji su se uključili u opći skepticizam prema atomskoj energiji među Nijemcima.
Za Zelene, stranku koja je izrasla iz antinuklearnog pokreta, gašenje će označiti ispunjenje njihovog temeljnog obećanja. "Duga borba završit će u subotu", rekao je bivši zeleni ministar okoliša Jürgen Trittin, koji je pregovarao o početnoj odluci o postupnom ukidanju.
Samo četvrtina Nijemaca za isključenje
Međutim, u Njemačkoj su se stavovi tokom posljednje dvije decenije promijenili, pa čak i mnogi protivnici nuklearne energije dovode u pitanje vrijeme postepenog ukidanja.
Studija YouGov, objavljena ove sedmice, pokazala je da samo četvrtina Nijemaca želi da se preostale elektrane isključe ovoga vikenda. Otprilike trećina podržala bi privremeno produljenje, a druga trećina radije bi da se gašenje odgodi na neodređeno vrijeme.
Čak i glasači Zelenih imaju svoje sumnje. Nešto više od polovice - 56 posto - pristaša stranke želi trenutačno zatvaranje posljednjih reaktora, prema istraživanju.
Ali, stranačko vodstvo ostaje odlučno stati na kraj nuklearnoj energiji u Njemačkoj, iako se suočava sa sve većim kritikama zbog toga što se radije oslanja na elektrane na ugljen koje zagađuju okoliš u slučaju krize u opskrbi.
'Koalicija za ugljen'
Iako je zemlja masovno pojačala svoju primjenu obnovljivih izvora energije, još uvijek trećinu svoje električne energije proizvodi iz ugljena.
"Ovaj zeleni ministar za klimu radije pušta elektrane na ugljen da rade… nego klimatski neutralne nuklearne elektrane", rekao je Spahn iz CDU-a, optužujući vladu da se pretvorila u "koaliciju na ugljen".
Zeleni, pak, kažu da je spori tempo širenja obnovljivih izvora energije pod prethodnim vladama predvođenim CDU-om krivac za kontinuiranu njemačku ovisnost o ugljenu.
Za Habecka, plan postupnog ukidanja nuklearne energije je nepovratan. Preostale tri elektrane bit će demontirane tokom sljedećih decenija, rekao je te isključio mogućnost izgradnje novih reaktora: "Izgradnja novih nuklearnih elektrana uvijek se pretvarala u ekonomski fijasko - bilo u Francuskoj, Velikoj Britaniji ili Finskoj."
Finci otvorili najveći nuklearni reaktor u Evropi
No, dok Njemačka zatvara svoje reaktore, mnogi njezini evropski susjedi idu u suprotnom smjeru.
Novi finski nuklearni reaktor Olkiluoto 3 (OL3), najveći u Europi, počet će s redovnom proizvodnjom u nedjelju i time pojačati energetsku sigurnost u regiji kojoj je Rusija prekinula opskrbu plinom i strujom, objavio je njegov operator u subotu.
Nuklearna energija i dalje je kontroverzna u Evropi, prvenstveno zbog zabrinutosti za sigurnost, ali Švedska, Francuska, Velika Britanija i drugi planiraju nove razvoje.
Teollisuuden Voima (TVO), operator OL3-a, koji je u vlasništvu finske kompanije Fortum i konzorcija energetskih i industrijskih kompanija, rekao je da se očekuje da će jedinica zadovoljiti oko 14 posto finske potražnje za električnom energijom, smanjujući potrebu za uvozom iz Švedske i Norveške.
Izgradnja reaktora od 1,6 gigavata (GW), prve nove nuklearne elektrane u Finskoj u više od četiri decenije i prve u Evropi u 16 godina, započela je 2005. Elektrana je prvotno trebala biti puštena u pogon četiri godine kasnije, ali se pojavilo niz tehničkih problema.
OL3 je u martu prošle godine isporučio probnu proizvodnju finskoj nacionalnoj energetskoj mreži i tada se očekivalo da će započeti redovitu proizvodnju četiri mjeseca kasnije, ali pretrpio je niz kvarova za koje su bili potrebni mjeseci da se poprave. Kao rezultat ovog pokretanja, analitičari kažu da Finska, jedina nordijska zemlja s velikim deficitom električne energije, može očekivati niže troškove električne energije.
Ruski izvoz električne energije u Finsku završio je u maju prošle godine kada je ruska kompanija Inter RAO objavila da joj nije plaćeno za energiju koju je prodala, što je posljedica sve većeg jaza između Moskve i Evrope zbog rata u Ukrajini. Ruski državni izvozni monopolist Gazprom je nedugo nakon toga okončao isporuke prirodnog plina u Finsku.
'Renesansa' u francuskom sektoru
Francuska - uvijek u sukobu s Njemačkom u svom entuzijazmu za nuklearnu energiju - također kreće u "renesansu" svog sektora, s planovima za izgradnju šest novih reaktora s opcijom za još osam u budućnosti.
Pariz je također okupio savez od 11 pro-nuklearnih zemalja unutar EU-a i zalaže se da nuklearna energija ima koristi od istih poticaja kao i obnovljivi izvori energije u novom planu podrške zelenoj industriji bloka.
Energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu natjerala je mnoge zemlje da ponovno razmisle o oslanjanju na plin kao "baznom" rezervnom gorivu za povremene obnovljive izvore energije, rekao je visoki zvaničnik Evropske komisije. Umjesto toga, mnoge zemlje u toj ulozi sve više vide nuklearnu energiju.
"Vjetar puše u francuskom smjeru", rekao je visoki zvaničnik o temi koja izaziva podjele unutar EU.
