Invazija Vladimira Putina na Ukrajinu imala je suprotan efekat na brojnim frontovima. Ali jedna od najpogubnijih posljedica za ruskog predsjednika je sve vjerovatnija mogućnost da Finska uđe u NATO, piše CNN u svojoj analizi.
Očekuje se da će nordijska nacija objaviti svoj interes za članstvo u NATO-u ove sedmice nakon što njen komitet za vanjske poslove izradi odgovor na vladin sigurnosni izvještaj - koji uključuje opciju pridruživanja alijansi.
Nakon toga, u finskom parlamentu će se održati vanredna rasprava o tome da li da odobri preporuke izvještaja o sigurnosti.
U ovom trenutku vrlo je vjerovatno da će NATO pozvati zemlju da razgovara o pristupanju alijansi.
Općenito se vjeruje da će se to dogoditi vrlo brzo, jer Finska već ispunjava većinu kriterija i malo je vjerovatno da bi se bilo koja članica NATO-a usprotivila.
Ideologija preživljavanja
Više nedavnih istraživanja javnog mnijenja pokazalo je da je najmanje 60 posto Finaca sada za članstvo u NATO-u, što je ogroman skok u odnosu na prethodni maksimum od oko 30 posto prethodnih godina.
Ako se ovo odigra kako se očekivalo, ova zemlja sa manje od 6 miliona ljudi će ponovo iscrtati evropsku sigurnosnu kartu na način koji je ranije bio nezamisliv i koji bi mogao imati ogromne posljedice po Rusiju.
Prije nego što je Putin napao Ukrajinu, jasno je izrazio uvjerenje da se NATO previše približio Rusiji i da ga treba vratiti na granice iz 1990-ih, prije nego što su se neke zemlje koje su susjedne Rusiji ili bivše sovjetske države pridružile vojnom savezu.
Rusija trenutno dijeli oko 1.215 kilometara kopnene granice sa pet članica NATO-a, prema alijansi. Pristupanje Finske značilo bi da bi nacija s kojom Rusija dijeli granicu od skoro 1.300 kilometara postala formalno vojno povezana sa Sjedinjenim Državama.
Ne samo da bi ovo bila loša vijest za Kremlj, već bi i dodavanje Finske bila velika blagodat za NATO. Uprkos relativno malom broju stanovnika, Finska je ozbiljna vojna sila koja je decenijama nezvanično povezana sa Zapadom. Njena vojska decenijama koristi opremu kupljenu od Sjedinjenih Država koja je kompatibilna sa NATO saveznicima, što znači da bi se lako mogla pridružiti misijama NATO-a ako to odluči.
Mnogi vjeruju da je jedini razlog zašto se Finska nije pridružila alijansi prije ukrajinske krize bio jednostavan pragmatizam.
"Finska sigurnost je uvijek bila zasnovana na dva koncepta: prvi geografija i historija; drugi idealizam i realizam", rekao je Alexander Stubb, bivši premijer Finske, za CNN.
"U idealnom svijetu želimo da sarađujemo sa Rusijom, kojoj ne možemo da izbjegnemo da bude naš geografski susjed. Ali isto tako znamo iz historije da je najveća realna prijetnja našoj nacionalnoj sigurnosti upravo Rusija. Vremenom, realnost u kojoj je Rusija spremna da stvori veći haos u našem regionu postala je još jasnija, pa ulazak u NATO postaje pragmatična opcija”, rekao je on.
Historijski gledano, Finska je upravljala ovim konkurentskim realnostima istovremeno udovoljavajući ruskim sigurnosnim brigama, koliko god one bile iracionalne, istovremeno održavajući visoke troškove odbrane i stalnu vojsku koja je kompatibilna sa zapadnim saveznicima.
"Oduvijek je bila luda ideja da bi neka zapadna zemlja izvršila invaziju na Rusiju, ali mi smo pokušali minimizirati tu zabrinutost jačanjem trgovine i saradnjom u drugim oblastima", rekao je Charly Salonius-Pasternak, vodeći istraživač globalne sigurnosti na Finskom institutu međunarodnih poslova.
On, međutim, dodaje da su pored politike kao što je regrutacija - svi Finci podložni pozivu na vojnu službu - i visoke potrošnje na odbranu, finski političari stalno prodavali javnosti ideju da se finski idealistički način života mora održavati po svaku cijenu.
"Zadana ideologija Finske bila je preživljavanje. U proteklih 100 godina postali smo jaka, suverena zemlja s visokim životnim standardom. Morali smo žrtvovati zemlju da bismo održali mir", rekao je Salonius-Pasternak. „Zbog toga je od vitalnog značaja da naš način života opstane, bilo da je to pragmatičnom diplomatijom ili zauzimanjem tvrđeg stava protiv naše najveće prijetnje".
Nema sumnje da bi ulazak Finske u NATO bio veliki udarac za Putina. Ne samo da bi to značilo tih dodatnih 1.300 kilometara zajedničke granice sa alijansom, već bi simbolično otišlo dalje u ujedinjenju anti-Putinove koalicije koja je nastala nakon invazije na Ukrajinu. Zemlje koje su nekada bile neutralne sada osiguravaju finansiranje i oružje Ukrajini, a Putin je međunarodni parija sa sve manje saveznika iz dana u dan.
To bi također proširilo utjecaj NATO-a u sjevernoj Evropi sve do Arktika, područja koje postaje sve važnije geopolitički zbog svojih prirodnih resursa, strateškog položaja i brojnih teritorijalnih pretenzija - uključujući Rusiju, Finsku i SAD.
Švedska, koja je susjedna Finskoj na zapadu, također razmišlja o pridruživanju alijansi - a pristupanje Finske bi to učinilo još vjerovatnijim, jer su dvije zemlje bile na sličnom putu od početka ukrajinske krize.
Ruski odgovor
Naravno, postoji zabrinutost oko toga kako bi Rusija mogla reagovati na Finsku koja je izrazila svoju želju da se pridruži NATO-u.
Martti Kari, koji je ranije služio kao pomoćnik šefa finske obavještajne službe, rekao je za CNN da Rusija već počinje kampanju dezinformacija protiv nje. "Glavna tema je da je Finska nacistička zemlja, jer smo se borili protiv Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu zajedno s nacističkom Njemačkom," rekao je.
On predviđa da bi Rusija mogla narušiti vazdušni prostor Finske i poremetiti njene aktivnosti na moru, uključujući brodarstvo, kao i pojačati svoje obavještajne operacije protiv zemlje.
Hakon Lunde Saxi, vanredni profesor na Norveškom fakultetu odbrane, smatra da bi svaki korak ka članstvu Finske u NATO-u "vjerovatno rezultirao gomilanjem ruske vojske duž nove granice NATO-a s Rusijom, što samo po sebi ne bi bilo od koristi za finsku ili evropsku sigurnost."
Međutim, on vjeruje da bi koristi daleko nadmašile "moguće negativne posljedice nešto većeg ruskog vojnog otiska duž granice s Finskom".
I uprkos zabrinutosti oko toga šta će se dogoditi u prelaznom periodu, kada Finska neće biti zaštićena članstvom u NATO-u, ali će biti u pregovorima, više zvaničnika je reklo za CNN da očekuju da članice alijanse, posebno Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, garantuju finsku sigurnost kroz ovaj proces.
Naravno, ništa nije sigurno sve dok Finska ne učini prvi korak da proglasi svoju namjeru. Ali s odobravanjem javnosti, političkom podrškom i Rusijom koja pruža sve razloge da se još jedan od njenih susjeda pridruži njenom omraženom rivalu, nema sumnje da je Putinov gambit da smanji uticaj NATO-a u Evropi imao drugačije rezultate.
