Za Moskvu je ulazak Finske u NATO crvena marama. U toj skandinavskoj zemlji podižu ogradu na granici sa Rusijom i pripremaju se za najgori scenario.
„Bilo nam je jasno da je naš ulazak u NATO za Ruse prelazak crvene linije“, kaže Juha Martelijus, zamjenik direktora za odbrambenu politiku u finskom Ministarstvu odbrane.
Zastava ispred sjedišta NATO-a
Zastava Finske podignuta je ispred sjedišta NATO početkom aprila.
"Čekamo na nekakvu reakciju“, kaže Martelijus, misleći na velikog susjeda sa istoka.
Dvije zemlje dijele 1.340 kilometara granice. Sada Finska na 200 kilometara podiže graničnu ogradu od tri metra visine, prenosi Nova.rs.
Ograda nije tu da spriječi eventualni upad ruske armije, već jer su proteklih godina Rusija i Bjelorusija ciljano usmjeravale migrantske tokove ka zemljama Evropske unije.
Bile su pogođene i baltičke zemlje i Poljska, koje su sve podigle ograde, prenosi DW.
Slično se 2015. i 2016. dešavalo u finskom dijelu Laponije. Zato sada i Helsinki podiže ogradu.
Iako odluka nema veze sa ruskom agresijom na Ukrajinu, taj rat djeluje kao potvrda da je Fincima pametno da njeguju skepsu prema Rusiji.
"Videli smo šta Rusija radi u Ukrajini, dakle sve je moguće“, kaže o tome Martelijus.
„Ljudi su razumjeli da je ovo nulta godina naših novih odnosa sa Rusijom.
Bez obzira kako se ovo u Ukrajini završi, naši odnosi sa Rusijom bit će sasvim drukčiji“, dodaje on.
Poslije Zimskog rata (1939/40) kad je Sovjetski Savez napao Finsku, odnosi dvije zemlje bili su uzdržani, ali korektni.
U gradiću Imatri, u čijoj blizini se sada diže ograda, gradonačelnik Matijas Hilden kaže da nije oduševljen tom graničnom barijerom.
"Šteta je da nam je uopće potrebna“, navodi on.
Priča da se ranije u gradu niko nije štrecao kada bi čuo ruski jezik.
Mjesto je samo sedam kilometara od granice. Rusi su bili kupci skoro polovine nekretnina u regionu, drugi su dolazili da pazare.
Ljudi su nervozni
Već je lokdaun tokom pandemije značio manje ljudi i manje prometa za mnoge prodavnice.
Druge je u bankrot otjeralo to što od uvođenja sankcija protiv Rusije više nema pouzdanih mušterija iz susjedne zemlje.
Danas, kaže gradonačelnik Hilden, sigurno bi ruski jezik u Imatri izazvao podozrivost:
"Dobro je što se pripremamo za prijetnje koje postaju izvjesnije u budućnosti. Ljudi su veoma nervozni“.
Iako taj scenario još djeluje malo vjerovatan, Juha Martelijus iz Ministarstva odbrane ima brige.
Kaže, prije agresije na Ukrajinu, znalo se da je Rusija spremna na vojne poteze u ekstremnim slučajevima:
"Sada znamo da su spremni na vojnu silu i u slučajevima koji ne izgledaju ekstremno.“
U pograničnim šumama, koje se krče kako bi se podigla ograda, pukovnik finske granične zaštite Mika Ritkonen kaže da nema naznaka da Rusija "u neposrednoj budućnosti“ planira napad na Finsku.
Međutim on dodaje:
"Zna li neko šta će Rusija u budućnosti raditi? Ja recimo ne znam. Moramo biti spremni.“
