Neuralink, ambiciozna firma pod vodstvom Elona Muska, obećala je revoluciju u sučeljavanju ljudskog mozga s računarima. S vizijom liječenja neuroloških poremećaja i stvaranjem tehnologije koja može pomoći čovječanstvu, firma je brzo zadobila pažnju svijeta. No, dok se javnost divi futurističkim planovima Neuralinka, iza zatvorenih vrata firme odvijaju se događaji koji bacaju sjenu na njenu reputaciju.
Kontroverze oko tretmana životinja korištenih u istraživanjima, uključujući smrt više od 1.500 životinja od 2018. godine, pokrenule su pitanja o etičkim standardima i odgovornosti ove firme. Jesu li žrtve opravdane u ime napretka ili su granice već pređene?
Kontroverze oko Neuralinka započele su nakon što je Reuters objavio izvještaj prema kojem je firma od 2018. godine usmrtila više od 1.500 životinja, uključujući ovce, svinje i majmune. Iako smrt životinja nije neobična u biomedicinskim istraživanjima, ono što Neuralink izdvaja jest broj grešaka koje su se mogle izbjeći. Prethodno je objavljeno da je čak 21% majmuna korištenih u istraživanjima Neuralinka umrlo zbog problema s uređajima ugrađenima u njihov mozak. Ovi podaci dodatno ukazuju na ozbiljne sigurnosne i etičke izazove s kojima se firma suočava.
Naprimjer, prilikom jedne operacije, čipovi su pogrešno implantirani u dvije svinje. Jedna od tih životinja morala je biti eutanazirana zbog ozbiljnih psiholoških problema koji su nastali nakon zahvata. Zaposlenici su također priznali da je pritisak na ubrzanje istraživanja doveo do nesigurnih uvjeta i nepotrebne patnje životinja. Iako nije jasno koliko je smrtnih slučajeva izravno povezano s eksperimentalnim čipovima, podaci ukazuju na ozbiljne nedostatke u upravljanju i planiranju istraživanja. Elon Musk i pritisak na ubrzanje razvoja Elon Musk, poznat po svojim ambicioznim rokovima i zahtjevima za brzom realizacijom projekata, očito je imao ključnu ulogu u stvaranju atmosfere stresa u Neuralinku. Zaposlenici su izjavili kako je Musk insistirao na ubrzavanju istraživanja kako bi firma što prije ušla u fazu testiranja na ljudima.
Ovakav pritisak rezultirao je nizom proceduralnih grešaka. Umjesto da pažljivo testiraju svaki korak, timovi su često žurili, što je dodatno ugrozilo životinje i rezultiralo nepouzdanim rezultatima. U pokušaju da udovolje Muskove zahtjeve, zaposlenici su se suočavali s etičkim dilemama, balansirajući između lojalnosti prema viziji firme i vlastitih moralnih uvjerenja.
Reakcije i istraga
Ove kontroverze privukle su pažnju američkog Ministarstva poljoprivrede, koje je pokrenulo istragu o mogućem kršenju zakona o dobrobiti životinja. Istraga ima za cilj utvrditi je li Neuralink prekršio standarde postupanja prema laboratorijskim životinjama, što bi moglo rezultirati ozbiljnim pravnim posljedicama za firmu. Organizacije za prava životinja, poput PETA-e, već su osudile postupke Neuralinka, nazivajući ih “okrutnima i nepotrebnima”.
PETA je naglasila da ovakve prakse ukazuju na širi problem u biotehnološkoj industriji, gdje često etički principi bivaju zanemareni u ime tehnološkog napretka. Javnost je također izrazila zabrinutost, posebno s obzirom na to da Neuralink planira prelazak na ljudska testiranja. Neuralink i planovi za budućnost Unatoč kontroverzama, Neuralink je najavio da planira započeti testiranja svojih uređaja na ljudima u sljedećih šest mjeseci.
Cilj je razviti tehnologiju koja bi mogla pomoći osobama s paralizom, gubitkom pamćenja ili drugim neurološkim poremećajima. No, ovo otvara nova pitanja: je li firma spremna za tako veliki korak s obzirom na dosadašnje propuste? Sigurnosni i etički aspekti ove tehnologije izazivaju zabrinutost. Kritičari upozoravaju da Neuralink možda nije dovoljno transparentan u pogledu rizika koje njegovi proizvodi donose, što bi moglo ugroziti ljudske živote ako se istraživanja ne provedu pažljivo i odgovorno.
Gdje se povlači granica?
Dok Neuralink nastavlja gurati granice nauke, pitanje je gdje treba povući crtu između napretka i etike. Jesu li stotine života izgubljene u laboratorijima opravdane radi mogućih koristi za buduće generacije? Kritike na račun Neuralinka podsjećaju nas da naučni napredak mora ići ruku pod ruku s odgovornošću. Bez transparentnosti i jasnih etičkih standarda, čak i najsvjetlija tehnološka budućnost može biti zasjenjena tamnim mrljama prošlosti, piše Geek.hr.
