U okviru obilježavanja 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima "zaštićene zone UN-a" Srebrenica, članovi udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida, danas su, kao i prethodnih godina, posjetili mjesta masovnih ubistava njihovih najmilijih u genocidu u julu 1995. godine.
Prvo su obišli zgradu Osnovnog suda u Srebrenici, u kojoj su na početku rata u Bosni i Hercegovini (BiH) 1992.-1995. bili zatočeni Bošnjaci, među kojima su neki i ubijeni.
Policijska stanica
Potom su obišli zgradu nekadašnje policijske stanice u Srebrenici, u kojoj su 1992. godine zatvarani i ubijani Bošnjaci.
Pred objektom nekadašnjeg "Elektroprenosa" u Potočarima, poznatom kao "bijela kuća" u kojoj su odvajani Bošnjaci u julu 1995. godine, položeno je cvijeće i proučena Fatiha.
Počast žrtvama genocida odata je i u Kravici u kojoj je, prema zvaničnim podacima, za jedan dan ubijeno više od 1.300 Bošnjaka u krugu nekadašnje Zemljoradničke zadruge.
Međutim, ove godine članovi porodica žrtava genocida nisu mogli ući u krug nekadašnje Zemljoradničke zadruge. Dočekala ih je zatvorena kapija i ograda.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, kazala je da je današnji čin, kojim im je onemogućen ulazak u krug nekadašnje Zemljoradničke zadruge, sramotan.
"Evo, i danas, nismo mogli ući gdje su ubijali našu djecu. Po spisku Haškog tribunala, 1995. godine, 13. jula, ubijeno je 1.316 osoba. Nažalost, danas ponovo zabrana, danas mrtva kapija. Danas ponovo gledamo obojeno ovaj zločin. Međutim, ne postoji nijedna gumica koja može izbrisati ono što se nama desilo, zato što postoje masovne grobnice, zato što postojimo mi, živi svjedoci, i niko to ne može osporiti", rekla je Subašić.
To je sve politika
Dodala je kako ne može da vjeruje da će "neko raditi i zarađivati novac" u prostoru nekadašnje Zemljoradničke zadruge u Kravici, i dodala:
"To je sve politika. Sad je ovo pred izbore, svako radi i želi šta hoće. Međutim, ja im poručujem svima da nas neće zamoriti, da nam ne mogu zabraniti i dok smo žive mi ćemo govoriti. Iduće godine ovdje mora biti ploča da je ubijeno toliko i toliko naše djece i da su doživjela genocid ovdje.
Nije im bilo malo kada su ih pobili, stavili su ih u masovnu grobnicu u Gologovoj. Kada su se počeli ljudi vraćati, onda su pravili druge grobnice. Tako da sam ja našla jednu kost od svog sina Nermina na Budaku, a drugu kost 25 kilometara od Jadra prema Jasenovoj. Nisu samo činili genocid nad mrtvima, činili su genocid nad kostima i, treće, čine genocid nad nama majkama negirajući genocid."
Šuhra Sinanović, predsjednica udruženja "Žena Podrinja – Bratunac", kazala je da je danas u Kravici trebala biti postavljena spomen-ploča ubijenima, a umjesto toga, preživjele žrtve je dočekala zatvorena kapija.
"Nakon 27 godina, umjesto da otkrivamo neku spomen-ploču za žrtve koje su ovdje na najsvirepiji način ubijene, nas je danas dočekala zatvorena kapija", kazala je Sinanović, čiji je suprug Muriz jedan od ubijenih na ovom mjestu.
Podsjetila je da su predstavnici udruženja žrtava od aprila slali dopise i zahtijevali od različitih nivoa vlasti, kao i visokog predstavnika u BiH, da se obustave radovi na sanaciji objekta nekadašnje Zemljoradničke zadruge, u kojem je u julu 1995, prema presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno više od hiljadu Bošnjaka, među kojima je bilo i maloljetnika.
Između Srebrenice i Bratunca
Kravica se nalazi između Srebrenice i Bratunca, a u toku rata 1992.-1995. to područje bilo je pod kontrolom Vojske RS-a.
Huriji Avdić je u Kravici 1995. ubijen sin Sadik, koji je u trenutku ubistva imao 21 godinu.
"Ja sam bila ovdje u autobusima, sin mi ostao, Sadik, 21 godina. Nije on sam, da je sam, ja bih crkla odmah, ali ne može. Eto tu, i sad nam ne daju da uđemo", kazala je kroz suze Hurija Avdić.
U okviru obilaska stratišta, planirana je posjeta i Novoj Kasabi, Orahovici, Petkovcima, Branjevu, Pilici i Kozluku, mjestima u okolini Zvornika, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na kojima su ubijani Bošnjaci izbjegli iz Srebrenice nakon što je zauzela Voska RS-a pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, u julu 1995. godine.
Posjeta stratištu Godinjske bare kod Trnova, nedaleko od Sarajeva, gdje su pripadnici zloglasne jedinice "Škorpioni" strijeljali šestoricu mladića iz Srebrenice 1995. godine, planirana je za 17. juli.
