Svijet

Francuski ministar: Rezultati parlamentarnih izbori su “demokratski šok”. Prijeti li blokada države?

Francuski ministar finansija Bruno Le Maire kazao je za televiziju France 2 da su prognoze rezultata nedjeljnih izbora "demokratski šok", no dodao da su strahovi da državom više neće moći upravljati neutemeljeni.

Le Maire je istaknuo da će stranka predsjednika Emmanuela Macrona zadržati najviše mjesta u parlamentu, te dodao da je presudno obratiti se političkim rivalima koji dijele Macronove ideje.

Provesti reforme

"Ono što me brine je da bi država mogla biti blokirana, zbog čega bismo mogli izgubiti sposobnost da provedemo reformu i zaštitimo francuski narod, pogotovo što se tiče kupovne moći", dodao je Le Maire.

Republikanci (Les Republicains) su vjerojatni partneri kojima bi se Macron mogao obratiti u svrhu formiranja vladajuće koalicije.

Također bi mogao pokušati voditi manjinsku vladu koja bi trebala s drugim strankama pregovarati o zakonima od slučaja do slučaja, prenosi HRT.

Christian Jacob, čelnik francuske konzervativne stranke Les Republicains, kazao je, međutim, u nedjelju da će njegova stranka ostati u opoziciji nakon što je predsjednik Emmanuel Macron izgubio apsolutnu većinu u parlamentu.

Po prvim projekcijama rezultata drugog kruga francuskih parlamentarnih izbora, Macron je na putu da izgubi apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini i kontrolu nad svojim reformskim programom.

Macronov centristički savez Zajedno će po anketama na kraju dobiti najviše mjesta u parlamentu, a slijedi ga ljevičarski blok Nupes na čelu s ljevičarskim veteranom Jean-Lucom Melenchonom.

Umjerene snage

Po prognozama anketara Ifop, OpinionWay, Elabe i Ipsos, Zajedno osvaja 200-260 mjesta, a Nova narodna ekološka i socijalna unija (Nupes) 149-200.

Prag za apsolutnu većinu u donjem domu parlamenta je 289 mjesta.

Ako će to biti konačni ishod, nastavak Macronovih reformi druge najveće ekomonije eurozone ovisit će o njegovoj sposobnosti da okupi umjerene snage izvan svog saveza s desne i lijeve strane.

Macron (44) je u aprilu postao prvi francuski predsjednik u dva desetljeća koji je osvojio drugi mandat, ali predsjeda duboko razočaranom i podijeljenom zemljom u kojoj je porasla podrška populističkim strankama desnice i ljevice.

Francuski predsjednik je tražio i snažan mandat u kampanji koja se vodila pod utjecajem rata u Ukrajini koji je ograničio opskrbu hranom i energijom te doveo do rasta inflacije.

"Ništa ne bi bilo gore nego dodati francuski nered svjetskom neredu", rekao je francuski predsjednik prije drugog kruga glasanja.

Melenchonov savez Nupes vodio je kampanju tražeći zamrzavanje cijena osnovnih dobara, snižavanje dobi za umirovljenje i zabranu otpuštanja radnika u kompanijama koje isplaćuju dividende.

Melenchon također poziva na neposluh prema Evropskoj uniji.

Macronovi politički saveznici predstavljali su Melenchona kao "zlokobnog agitatora" koji će uništiti Francusku.

Christophe Castaner, jedan od najutjecajnijih zastupnika vladajuće stranke, ismijao je njegov ekonomski program rekavši da izgleda kao da je "složen od klišeja iz sovjetske ere".

Prve procjene su pokazale da Nupes nije uspio osvojiti vladajuću većinu, no da je Macronu oduzeo istu te da će postati najveći opozicioni blok u parlamentu.

Od slučaja do slučaja

Ako Macron i njegovi saveznici izgube apsolutnu većinu s velikom razlikom, kako sugeriraju prve projekcije, mogli bi ili tražiti savez s konzervativnim republikancima ili voditi manjinsku vladu koja će morati pregovarati o zakonima s drugim strankama od slučaja do slučaja.

Bez obzira na točan odnos snaga u parlamentu, predviđa se da Njemačka i Europa mogu i dalje računati na Francusku kao na pouzdanog partnera. Francuska će također ostati sastavni dio ujedinjenog fronta zapada protiv Rusije, agresora u ukrajinskom sukobu.

Očekuje se da će socijalisti i republikanci biti solidarni s Macronovom koalicijom o evropskim pitanjima umjesto da ih blokiraju.

Macronov je cilj bio ponovno osigurati apsolutnu većinu za centrističku koaliciju Zajedno kako bi mogao provesti planove u drugom mandatu, uključujući kontroverznu mirovinsku reformu i hitno potrebna poboljšanja u obrazovanju i zdravstvu.

Također se želi više usredotočiti na politiku zaštite okoliša te snažnije razvijati nuklearnu i obnovljive izvore energije za što mu je potrebna većina u parlamentu.