Rekordan broj ljudi izašao je u utorak na ulice u Francuskoj, u jeku vala štrajkova zbog vladinih planova da podigne dob za odlazak u penziju na 64 godine, a smatra se da su to najveći protesti u historiji ove države.
Ove su akcije utjecale na saobraćajne veze i proizvodnju električne energije. Više od 2,5 miliona ljudi marširalo je širom zemlje, prema sindikatima.
Najveći protesti zbog Macronove reforme
Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je broj demonstranata protiv zakona o penzionisanju, što je vodeća tačka plana reforme predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, na gotovo dvostruko manje, 1,27 miliona.
No, i ta je brojka još uvijek viša od prethodnog rekorda, postavljenog tokom prošlih protesta protiv penzionih reformi 2010. godine, prenosi Euronews.
Francuska vlada dosad je ostala odlučna. Insistirala je da će se promjene provesti. Međutim, premijerka Elisabeth Borne rekla je jučer da reforma "pokreće pitanja i sumnje".
"Čujemo ih", napisala je u tvitu nakon žestokog vala protesta.
Štrajkovi su zahvatili zemlju tokom cijelog jučerašnjeg dana. Donijelo je to ozbiljne poremećaje u energetskom i saobraćajnom sektoru.
TotalEnegies kaže da je između 75% i 100% radnika u njegovim rafinerijama i skladištima goriva napustilo posao. Dobavljač električne energije EDF rekao da prate pad struje u nacionalnoj mreži.
Poziv na štrajk
"Nakon poziva na štrajk, prekinute su isporuke proizvoda s lokacija TotalEnergiesa. Ipak, TotalEnergies nastavit će osiguravati snabdijevanje svoje mreže benzinskih stanica i kupaca", saopćila je uprava grupe.
Jučerašnje demonstracije, koje su se održale u nekoliko velikih gradova, kao što su Montpellier, Nantes, Rennes i Marseille, uz Pariz, bile su još masivnije od prethodnih ranije ovog mjeseca.
Vlasti kažu da je oko 1,12 miliona demonstranata izašlo na ulice 19. januara. Sindikati uzvraćaju da je i tada više od dva miliona ljudi sudjelovalo u protestima.
Srž njihovih pritužbi je plan vlade Emmanuela Macrona da podigne zakonsku granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine do 2030. godine. Novi zakon bi stupio na snagu u septembru 2023. godine.
Povećat će nejednakost
Za punu penziju, prema Vladinom prijedlogu, bit će potrebno raditi najmanje 43 godine. Do 67. godine života radnici koji nisu toliko dugo bili aktivni i dalje će primati punu penziju.
Francuski sindikati i lijeve stranke kažu da predložene promjene nisu potrebne kako bi se finansirao francuski mirovinski sistem.
Tvrde da će se planom kazniti oni koji su najranjiviji i povećati nejednakosti.
