Kanada i Sjedinjene Države u potpunosti se slažu oko hitne potrebe da se krene naprijed s konfiskacijom zamrznute ruske suverene imovine kako bi se pomoglo Ukrajini, koja se nedavno suočila s problemima na bojnom polju, izjavila je u utorak kanadska ministrica finansija Chrystia Freeland.
Freeland i američka ministrica finansija Janet Yellen sastat će se ove sedmice sa kolegama iz G7 i G20 u Brazilu. Yellen je tokom dana izjavila da je otključavanje zamrznute imovine "neophodno i hitno".
Freeland je kazala da je tokom vikenda imala dugački razgovor s Yellen o tom pitanju.
Ona i ja se slažemo 100 posto - izjavila je Freeland novinarima u Ottawi prije nego što je otputovala u Brazil.
"Moramo sada više nego ikada da pokažemo Putinu da smo ozbiljni, da ne gubimo podršku Ukrajini. Rad na imovini ruske centralne banke pokazao bi da mi doslovno imamo sredstva da izdržimo i nastavimo dalje", kazala je ona.
To pitanje dobilo je na značaju otkako je 61 milijardu dolara daljnje američke pomoći Ukrajini blokirao američki Predstavnički dom pod vodstvom republikanaca.
Freeland je priznala da su neke zemlje zabrinute zbog konfiskacije oko 285 milijardi dolara ruske imovine koja je imobilizirana 2022.
"Kanadska perspektiva je da moramo naporno raditi, pronaći odgovore na ta pitanja i krenuti naprijed", kazala je Freeland.
Yellen je priznala da postoje rizici, ali je umanjila zabrinutost koju su izrazili neki u Evropi da bi zaplijena ruske imovine potkopala ulogu američkog dolara, eura ili japanskog jena kao bitnih globalnih rezervnih valuta.
EU i G7 raspravljaju o tome da li i kako se ta sredstva mogu koristiti više od godinu dana. Dvije trećine tih fondova nalazi se u EU, a većinu sredstava drži belgijska klirinška kuća Euroclear, prenosi Reuters.
