analiza

Gdje je tu mjesto BiH? Zapadni Balkan još uvijek kuca na vrata Evrope

Čelnici Evropske unije i Zapadnog Balkana sastali su se 13. decembra u Bruxellesu, godinu nakon summita u Tirani, s ciljem približavanja Zapadnog Balkana EU kroz poticanje političke integracije, postavljanje budućih privrednih temelja i ublažavanje utjecaja ruskog rata u Ukrajini.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je da, u usporedbi s prethodnim godinama, prvi put postoji razumijevanje među državama članicama EU za proširenje.

Metsola je također podsjetila da je Evropska komisija preporučila uvjetno otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija ANSA, ATA, BTA, dpa, EFE, FENA, HINA, MIA, STA i Tanjug u okviru European Newsrooma.

Na summitu 14. decembra evropski čelnici odlučili su otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, a Gruziji su odobrili status kandidata.

Otvorit će se i pregovori s Bosnom i Hercegovinom ''nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo''.

"Pozvana je Komisija da podnese izvještaj do marta s ciljem donošenja takve odluke", objavio je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na platformi X, ranije poznatoj kao Twitter.

U srijedu je izjavio da zemlje zapadnog Balkana trebaju završiti daljnje reforme prije nego što budu primljene u Europsku uniju.

"Od njih očekujemo više reformi, posebno u oblasti vladavine prava, u oblasti nezavisnosti pravosuđa - rekao je on, dodavši da postoji "snažna politička odlučnost" da se provedu potrebne reforme.

Golob: Proširenje se mora promatrati u geopolitičkom smislu

Slovenija već dugo čvrsto podržava pristupanje Bosne i Hercegovine EU. Slovenski premijer Robert Golob rekao je da se s tom zemljom treba postupati u paketu s Ukrajinom i Moldavijom.

Uoči summita u srijedu, Golob je pozvao evropske lidere da imaju na umu geopolitičke faktore i zahtijevao je sveobuhvatni pristup zemljama kandidatima za članstvo u EU.

"Pitanje proširenja treba promatrati u geopolitičkom kontekstu i zemlje treba tretirati u paketu kad god je to moguće", izjavio je on.

Golob je, na putu za Bruxelles, u Parizu razgovarao i s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom.

Na pitanje podržava li Macron inicijativu Slovenije da BiH sada dobije status kandidata, on je rekao da je na Macronu da odgovori na to pitanje.

"No, u načelu, imamo isti stav o tome", rekao je Golob.

Slovenija je dio takozvane grupe ''Prijatelji zapadnog Balkana'', zajedno s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Italijom i Slovačkom, koji zagovaraju snažnije signale toj regiji.

U četvrtak je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao da je Bosni i Hercegovini poslan snažan politički signal i jasan vremenski okvir za otvaranje pristupnih pregovora u martu sljedeće godine.

Plenković je dodao kako je ovo izvrstan poticaj Vijeću ministara BiH, na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krištom, da u iduća dva mjeseca poduzme još nekoliko važnih koraka u ispunjavanju traženih kriterija.

Čelnici EU donijeli su odluku neočekivano brzo nakon što je mađarski premijer Viktor Orban odustao od veta tako što je bio suzdržan, odnosno napustio je prostoriju tokom glasovanja.

Italija je htjela signal o Bosni i Hercegovini

Odluku o otvaranju pregovora s BiH kada se ispune potrebni kriteriji za članstvo snažno je zagovarala i Italija. Uoči summita, Italija je poručila da se Bosni i Hercegovini mora dati ''jasan signal''.

Rimu nije bilo dovoljno u deklaraciji navesti da je ''EU spremna'' za otvaranje pregovora sa Sarajevom.

U međuvremenu, Vijeće za opće poslove je u zaključcima pozdravilo reformske napore koje je BiH poduzela nakon dodjele kandidacijskog statusa u prosincu 2022. godine.

Naglašeno je da su, unatoč negativnim događajima u entitetu Republika Srpska, poduzeti neki važni koraci i preuzete obveze prema ispunjenju ključnih prioriteta.

Također, kako se navodi, Vijeće je ohrabrilo daljnji napredak potreban u reformama te istaknulo važnost osiguravanja pune usklađenosti svih donesenih zakona s pravnom stečevinom EU i europskim standardima.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, obraćajući se na summitu u Bruxellesu, kazao je kako je ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije od svibnja 2019. godine ključan za daljnji napredak BiH.

Još zemalja u redu čekanja

Ostale susjedne zemlje – Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija – također imaju ambicije pridružiti se EU, ali su suočene s dugotrajnim i pedantnim procedurama pristupanja.

Crna Gora, koja se smatra predvodnicom, započela je razgovore 2012. godine, a slijedila ju je Srbija 2014. godine. Obje su zemlje, međutim, daleko od potpunog usklađivanja svojih zakona i standarda s normama EU-a.

Albanija i Sjeverna Makedonija prošle su godine otvorile pregovore o pristupanju, više od desetljeća nakon što su podnijele zahtjev za članstvo.

Slučaj Kosova otežan je činjenicom da pet zemalja EU nije priznalo njegovu neovisnost nakon što se Kosovo odvojilo od Srbije 2008. godine.

Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski rekao je da je ova zemlja završila proces provjere koji je potvrdila EU, ali da postoji još jedan zadatak koji se mora izvršiti.

Sjeverna Makedonija još uvijek mora promijeniti svoj ustav kako bi riješila dugogodišnji problem sa susjednom Bugarskom, dodavanjem reference o postojanju etničke bugarske manjine.

"Nacrt zaključaka vrlo je jasan i sigurno ćemo ići naprijed s reformama, dok je proces ustavnih amandmana neizbježan. Sada je na nama, ali rasprava će sigurno trajati", zaključio je Kovačevski.

Bugarski premijer Nikolay Denkov rekao je ranije u vezi s pristupanjem Sjeverne Makedonije EU-u da Bugarska podupire proširenje EU-a na zapadni Balkan, ali je stavio veto na pristupanje Sjeverne Makedonije zbog povijesnih, kulturnih i jezičnih sporova.

Sofija je od Skoplja postavila zahtjev za provedbu Ugovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji dviju zemalja i usvajanje ustavnih promjena koje će Bugare uključiti u Ustav Sjeverne Makedonije. O amandmanima koje je izradila Vlada Sjeverne Makedonije raspravljalo se široko, ali još nisu usvojeni u parlamentu.

Srbija se protivi sankcijama Rusiji

"Dobro je da imamo summit EU-Zapadni Balkan jer je to, osim evropske političke zajednice, novi format u kojem mi sa zapadnog Balkana uvijek možemo otvoreno, iskreno i potpuno transparentno razgovarati s čelnicima EU", izjavila je novinarima srbijanska premijerka Ana Brnabić.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je zemlje zapadnog Balkana da se u potpunosti prilagode vanjskoj i sigurnosnoj politici EU.

Osvrnuo se i na primjenu sankcija, s obzirom na to da Srbija odbija usvojiti one nametnute Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, unatoč statusu kandidata za pristupanje EU.

Brnabić je kazala da se, kada su u pitanju europske vrijednosti, Srbija složila s EU deklaracijom. Ipak, kada je riječ o sankcijama Rusiji, rekla je da je srpski narod protiv uvođenja bilo kakvih sankcija ''jer su patili od sankcija tijekom devedesetih''.

"Mislimo da sankcije uvijek ugrožavaju najugroženije među stanovništvom", zaključila je Brnabić.

Borrell: Ispunite obećanja

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell izrazio je žaljenje zbog sporog napretka u proceduri pristupanja.

Rekao je da se obećanja trebaju ispuniti, kao i očekivanja, a kako bi se izbjegle frustracije.

"Pregovori o pristupanju su jedan dio našeg truda da približimo zapadni Balkan, ali drugi dio je usmjeren prema ekonomiji", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka.

"Ako pogledate privredu Zapadnog Balkana, danas su ona na nivou od otprilike 35 posto prosjeka EU. Drugim riječima, postoji mnogo neiskorištenog potencijala", rekla je ona.

"Primjerice, bilo da se radi o solarnoj fotonaponskoj elektrani u Albaniji ili željeznici u Crnoj Gori. To su projekti koje guramo naprijed", rekla je von der Leyen, osvrnuvši se na kraju i na mlade ljude kao ''najdragocjeniji dio naših života''.

Potaknuti razvoj

"U oktobru smo bili sretni i počašćeni otvoriti lokalni ured College of Europe u Tirani. Mogu reći da se do sada već 500 studenata prijavilo da iduće godine tamo studira. Evropska unija će finansirati 15 stipendija", rekla je von der Leyen.

Privredna saradnja i ciljana ulaganja u infrastrukturu kao što su ceste, željeznice, internet i električne mreže trebale bi potaknuti gospodarstva regije. Komisija je najavila novi investicijski paket od 680 milijuna eura za projekte u željezničkom prometu i obnovljivoj energiji na Zapadnom Balkanu.

"Dok zemlje još čekaju da postanu članice EU-a, građani i poduzeća trebali bi što je prije moguće osjetiti pozitivne učinke ovog angažmana s EU-om. EU bi željela potaknuti više ulaganja i više gospodarskog razvoja", rekao je Michel.

Međutim, predloženi fond vrijedan do šest milijardi eura zahvaćen je unutarnjom raspravom EU o reviziji zajedničkog proračuna Unije.