U dva dana, otpravnik poslova Američke ambasade u BiH John Ginkel održao četiri odvojena sastanka čija je jedina tema bila - južna plinska interkonekcija.
Raport je već pisao o tome da su dolaskom nove Trumpove administracije pogašeni svi projekti koji je Vlada SAD finansirala u BiH - a na papiru interesa ostao je samo projekt izgradnje Južne plinske interkonekcije.
Faktički, jedino se ovaj projekt uklapa u Trumpovu političku doktrinu 'America first', a osim toga ima širi geostrateški značaj.
Južna interkonekcija uvest će u BiH prvi put američki LNG plin koji se već doprema do hrvatskog otoka Krk, a s obzirom na to da SAD kreću u sve žešći obračun sa ruskom naftom i gasom u Evropi - jasno je šta je cilj u BiH.
No, iako smo od predstavnika ranije američke administracije čuli jasan stav oko toga ko projekt treba implementirati, od nove još ništa nismo čuli.
Raport je ranije pisao da su Trumpovi ljudi u Atini organizirali sastanak na kojem se govorilo o Južnoj interkonekciji, a na kojem su bili i predstavnici Vlade Hrvatske.
S obzirom na to da je Ginkel posljednjih dana održao sastanke sa premijerom FBiH Nerminom Nikšićem, ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem te ministrom energetike u Vladi FBiH Vedranom Lakićem i na kraju s Draganom Čovićem - jasno je da se Washingtonu žuri.
Prema Raportovim informacijama, Ginkel sa saradnicima tražio detaljne informacije o projektu i saslušao ponovo sve aktere priče, kako bi vidio da li postoji mogućnost kompromisa - s obzirom na to da Trojka insistira na tome da projekt vodi BH Gas, dok Čović traži formiranje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru.
Iz stava Ginkela bilo je jasno da se ne želi više gubiti vrijeme, ali i da je shvatio da je upravo zbog toga najlakše i najbrže da BH Gas vodi projekt. No, svjestan je mogućih blokada HDZ-a.
Navodno je Ginkel istraživao i nove opcije koje je Čović zajedno sa hrvatskom stranom nudio - a to se odnosi na procente učešća u vlasništvu u novom kompaniji na kojoj insistira.
Prema našim informacijama, ponuda je da se vlasništvo nad novom firmom podijeli na tri jednaka dijela. Jednu trećinu bi imala Vlada Hrvatske, dok bi BH Gas bio vlasnik druge trećine, a preostalih 33 posto držala bi Elektroprivreda HZHB. Čović je ovakvim rasporedom htio zamaskirati svoj interes - objašnjavajući da bi FBiH opet imala 66 posto, jer su i BH Gas i Elektroprivreda HZHB javna preduzeća. No, jasno je da se radi o zamci jer Elektroprivredu HZHB u potpunosti kontrolira HDZ, dok je u BH Gasu u toku unutrašnja rekonstrukcija koja podrazumijeva i izmjene Statuta kompanije. Ovim bi HDZ BIH i Vlada Hrvatske imali kompletnu kontrolu nad novom kompanijom, dok bi BH Gas statirao samo kao suvlasnik bez ikakve utjecaja.
Takav raspored odbili su navodno i Elmedin Konaković i Nermin Nikšić, što je Ginkel i prihvatio.
Ginkel je nakon toga, odnosno jučer, bio i kod Dragana Čovića, gdje je tema bila isključilo Južna interkonekcija.
Iz objave Ambasade SAD na X-u vidimo da je Ginkel ponovio Čoviću (kao najvećem blokaderu ovog projekta) da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih projekata SAD u regiji, ne vidimo drugih detalja niti stavova o tome ko treba biti nositelj projekta.
Zanimljiva je samo rečenica u kojoj Ginkel spominje američke investitore, no u širem kontekstu.
"Naša saradnja s partnerima u BiH omogućit će pristup novim, pouzdanim izvorima energije koji će pomoći razvoju privrede, donijeti prosperitet i otvoriti prilike za američke investitore", navodi se u objavi.
No, s obzirom na to da je Ginkel krenuo u žestoku diplomatsku akciju, uskoro bi trebali znati i više detalja o tome ko će i kako provesti ovu megainvesticiju.