DRUGA NAJTOPLIJA ZIMA U EVROPI

Globalno zagrijavanje: Ovogodišnji februar najtopliji u historiji mjerenja

Ovogodišnji februar bio je najtopliji u historiji mjerenja na globalnoj razini, što je deveti mjesec zaredom s rekordnim temperaturama, kažu naučnici, a prenosi Guardian.

Globalna površinska temperatura mora također je prošlog mjeseca bila na najvišoj ikada zabilježenoj razini, pokazuju podaci Evropske službe za klimatske promjene Copernicus.

Posljednjih 12 mjeseci najtopliji ikad

Podaci pokazuju da je februar bio 1,77 Celzijusa topliji od predindustrijskog prosjeka za mjesec, od 1850. do 1900., i 0,81 Celzijusa iznad razine od 1991. do 2020. godine. Globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, između marta 2023. i februara 2024. bila je najviša zabilježena, na 1,56 Celzijusa iznad predindustrijskih razina.

To svijet privremeno stavlja iznad granice od 1,5 Celzijusa iznad kojeg se, dugoročno gledano, očekuju najgori učinci klimatskih promjena.

Dnevne globalne prosječne temperature bile su "iznimno visoke" tokom prve polovice mjeseca, dosežući 2 Celzijusa iznad razine 1850-1900 u četiri dana od 8. do 11. februara, rekli su iz Copernicusa. Temperature u Evropi u februaru 2024. bile su 3,3 Celzijusa više od prosjeka za taj mjesec od 1991. do 2020., s temperaturama znatno iznad prosjeka u središnjoj i istočnoj Evropi, pokazuju brojke.

Druga najtoplija zima u Evropi

Zima u Evropi, od decembra do februara, bila je druga najtoplija zabilježena na ovom kontinentu.

Prosječna globalna temperatura površine mora za februar, izvan polarnih područja, bila je najviša zabilježena u bilo kojem mjesecu, na 21,06 Celzijusa, premašivši prethodni rekord od 20,98 Celzijusa postavljen u avgustu 2023. Prosječna dnevna površinska temperatura mora krajem mjeseca dosegla je novu apsolutnu najvišu razinu od 21,09 Celzijusa, objavio je Copernicus.

“Februar se pridružuje dugom nizu rekorda u posljednjih nekoliko mjeseci. Koliko god ovo izgledalo neuobičajeno, zapravo nije iznenađujuće jer kontinuirano zagrijavanje klimatskog sistema neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema", rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicusa.

“Klima reagira na stvarne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, pa ako ih ne uspijemo stabilizirati, neizbježno ćemo se suočiti s novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama”, kaže.

"Znamo šta nam je raditi"

Dr. Friederike Otto, viša predavačica klimatskih nauka na Grantham institutu za klimatske promjene i okoliš, Imperial College London, rekla je: "Sada postoji toliko mnogo dokaza koji ukazuju na činjenicu da se naša klima zagrijava, ako želite poreći klimatske promjene, možete tvrditi da je i Zemlja ravna. Milijarde mjerenja s meteoroloških stanica, satelita, brodova i aviona ukazuju na osnovnu činjenicu da se naš planet zagrijava opasnom brzinom".

“Ljudi ne bi trebali biti iznenađeni što smo oborili još jedan rekord. Ljudi nastavljaju sagorijevati naftu, plin i ugljen, pa se klima nastavlja zagrijavati. To je vrlo dobro shvaćen odnos. Ne postoji čarobno rješenje za klimatske promjene. Znamo šta nam je raditi: prestati sagorijevati fosilna goriva i zamijeniti ih održivijim, obnovljivim izvorima energije. Sve dok to ne učinimo, ekstremne vremenske prilike pojačane klimatskim promjenama nastavit će uništavati živote i sredstva za život”, zaključila je Otto.