Mnogo se očekivalo od 2023. godine, ali nažalost, još jednu godinu ispraćamo s riječima 'ne ponovila se'.
Mnogo je razloga za ovakve želje, a ključni leže u činjenici da se Bosna i Hercegovina i proteklih 12 mjeseci suočavala s brojnim izazovima koji se prvenstveno ogledaju u bjesomučnim napadima, prvenstveno Milorada Dodika i njegovog SNSD-a, na suverenitet i integritet, te na ustavni poredak države BiH.
Početni optimizam koji je ulijevalo, u odnosu na protekle godine relativno brzo formiranje Vijeća ministara BiH krajem januara 2023. godine, a nakon oktobarskih izbora 2022. godine, brzo je raspršen događajima koji će uslijediti.
Protesti i opstrukcije u režiji SDA
Uprkos dogovoru koalicije na državnom nivou - koju čine stranke Trojke, te HDZ BiH i SNSD - da će pokrenuti pozitivne procese u zemlji, do njih, u nekom za građane vidljivijem obliku, nije došlo.
Već početkom proljeća SDA ogorčena zbog gubitka vlasti i činjenice da su izopćeni iz bilo kakvih pregovora o formiranju vlasti na nivou FBiH s kojom su suvereno prije toga vladali godinama, kreće u 'ofanzivu' s kojom dodatno usložnjava situaciju na političkoj sceni u zemlji, te čine sve da ne dođe do formiranja nove Vlade FBiH.
Zvaničnici SDA pridružuju se retorici iz RS da je visoki predstavnik u BiH Christian Scmidt nepoželjan, te protestima ispred OHR-a pokušavaju stvoriti pritisak da ne dođe do nametanja odluka koje će dovesti do formiranja Vlade FBiH.
Formiranje Vlade FBiH je kasnilo jer Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjednica entiteta iz reda hrvatskog naroda, nije imala saglasnost za imenovanje od oba potpredsjednika.
Saglasnost za imenovanje novih ministara i predsjednika Vlade prethodno je dao potpredsjednik iz srpskog naroda Igor Stojanović (SDP) BiH.
Imenovanju se protivio Refik Lendo, potpredsjednik Federacije iz reda bošnjačkog naroda, koji je insistirao da SDA, kao najveća bošnjačka stranka, bude dio Vlade FBiH na što Trojka i HDZBiH nisu pristali.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je 27. aprila izmijenio Ustav FBiH i donio, među ostalim, privremenu odluku koja vrijedi samo za ovaj izborni ciklus i shodno kojoj je dovoljno da jedan potpredsjednik da saglasnost za imenovanje Vlade, nakon čega je 28. aprila Predstavnički dom izglasao novu Vladu FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem.
Sjednici nisu prisustvovali zastupnici SDA i DF-a, a SDA je čak i protestima ispred zgrade Parlamenta FBiH pokušala spriječiti imenovanje nove Vlade FBiH.
Dodikovi napadi na Ustavni sud BiH i prijetnje blokadama
Početkom marta Ustavni sud BiH je stavio privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, a ranije ga je suspendirao Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Prema tom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima.
To je u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Ustavni sud i OHR ranije su presudili da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.
Nakon ove odluke, članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, te predsjednici svih probosanskih stranaka potpisali su zajedničku izjavu posvećenu državnoj imovini.
Dodik na to uzvraća najavom blokada institucija BiH koje dijelom i realizira i s njima ne prestaje prijetiti do danas.
Već u aprilu po Dodikovom nalogu, Narodna skupština RS donosi odluku o povlačenju sudija Ustavnog suda BiH iz RS, odnosno jedinog sudije u tom sudu, Zlatka M. Kneževića, jer drugi sudija kojeg bira NSRS nije ni izabran od prošle godine kako je u penziju otišao Miodrag Simović.
Ustavni sud BiH objavljuje da je izmijenio pravila koja sprečavaju blokadu rada Suda, odnosno ukida se dotadašnje pravilo da se sjednice Ustavnog suda odgađaju ako im ne prisustvuju najmanje jedan sudija iz RS i tri sudije iz FBiH.
Sudija Knežević je još u junu najavio da će početkom 2024. godine otići u prijevremenu penziju, ali nije želio reći je li podlegao Dodikovim pritiscima ili je to uistinu njegova odluka.
Poništenje zakona, Schmidtova reakcija i optužnica protiv Dodika i Lukića
Krajem juna su i poslanici NSRS usvojili su Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji predviđa da se odluke najviše sudske instance neće primjenjivati na području tog entiteta dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu s kojim Dodik traži 'izbacivanje' stranih sudija iz tog suda.
U istom mjesecu u NSRS usvojene su zakonske izmjene koje podrazumijevaju da se odluke visokog predstavnika u BiH više neće objavljivati u Službenom glasniku, što uslov da na snagu stupi neki zakon ili odluka postane važeća.
U julu je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio antidejtonske zakone u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH.
Istovremeno je donio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH s kojim se nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika tretira kao krivično djelo.
Uprkos tome, ubrzo Milorad Dodik, kao predsjednik RS potpisuje ukaz o proglašenju spornih zakona koje je donijela Narodna skupština RS koji u v.d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić objavljuje u tom glasniku.
Već u augustu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića Tužilaštvo BiH podiže optužnicu, koju potvrđuje Sud BiH.
Obojica se terete za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika iz člana 203. a stavak 1. Krivičnog zakona BiH.
Pritisak i protesti Dodikovih pristalica i nove prijetnje blokadama
Početkom septembra, Dodikove pristalice okupljene u 'Odboru za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH' u znak protesta zbog podizanja optužnice protiv 'vožda' iz RS pokušavaju organizirati proteste u Sarajevu, ali ih MUP KS zabranjuje iz sigurnosnih razloga.
Dodikovi simpatizeri i uglavnom članovi SNSD-a pokušavaju početak suđenja svom predsjendiku spriječiti protestima koje organiziraju na entitetskim linijama razdvajanja između FBiH i RS-a, pod nazivom 'Granica postoji', a koji su održani u nekoliko navrata sve do prvog pojavljivanja Dodika pred Sudom BiH.
Nakon što je protiv njega potvrđena optužnica, Dodik tokom septembra intenzivira udar na institucije BiH, pa je 12. septembra organizirao jedan sastanak u Banjoj Luci, kojim je predsjedavao on, a drugi u Istočnom Sarajevu kojim je rukovodio SNSD-ov Staša Košarac, a s kojih su poslate prijetnje o bojkotu rada institucija BiH od SNSD-ovih i kadrova njihovih koalicionih partnera iz RS.
Početak suđenja Dodiku i Lukiću
Uprkos negiranju Suda BiH i pokušajima da pritiscima odgodi početak suđenja, Milorad Dodik se s Milošem Lukićem 16. oktobra pojavio pred Državnim sudom, ali se odbio izjasniti o optužnici te nije želio ustati dok je govorio pravdajući se 'da ga bole leđa', čime je iskazao nepoštovanje prema Sudu BiH.
Dodik se od oktobra, u 2023.godini pojavio još dva puta pred Sudom BiH, ali su ročišta oba puta odgođena, jer njegov tim koristi procesne i proceduralne mogućnosti da što više odgodi početak glavnog pretresa.
Smjena Sebije Izetbegović i neimenovanje Marina Vukoje u Ustavni sud BiH
U međuvremenu, Vlada FBiH se bavila uglavnom rješavanjem kadrovskih križaljki, međutim , kako se u prvi mah očekivalo da će među prvim kadrovima biti smijenjena Sebija Izetbegović, tadašnja generalna direktorica KCUS-a, do toga je došlo tek nedavno, a neodlučnost u vezi s tom smjenom izazvala je i kuloarske priče da postoji navodni dogovor Bakira Izetbegovića i čelnika Trojke, prvenstveno Nermina Nikšića da do te smjene ne dođe do isteka Izetbegovićkinog mandata.
Rad Parlamenta FBiH je obilježilo stalno 'bacanje klipova u točak' na putu bilo kakvog napretka iz opozicije vladajućoj većini, koja doduše nije pokazala spremnost da se agilnije uhvati u koštac s problemima.
Iako to koalicioni partneri u vlasti u FBiH ne žele otvoreno priznati, neradu Parlamenta FBiH dosta je doprinio 'teret' koalicionim partnerima u vidu neimenovanja nedostajućeg sudije u Ustavni sud BiH zbog čega Parlament FBiH nije ni zasjedao u zakonom predviđenim rokovima.
Naime, više puta je propao pokušaj da imenovanje Marina Vukoje bude stavljeno na dnevni red Komisije za izbor i imenovanja jer opozicija u Predstavničkom domu FBiH blokira sjednice komisije a imenovanju Vukoje zbog hipoteke da je „HDZ-ov čovjek“ ne podržava ni dio poslanika SDP-a.
Pitanje ovog imenovanja „poput duha lebdi“ mjesecima nad Parlamentom FBiH i neizvjesno je kada će to pitanje biti riješeno, jer se nije uspjelo ni izmjenom Poslovnika Predstavničkog doma što je trebalo doprinijeti deblokadama u tom zakonodavnom tijelu.
SDA kreirala narativ o izdaji Trojke, a SDA ga je i srušila
Sam finiš 2023. godine obilježio je SDA-ov ulazak u vlast s Trojkom i s HDZ-om u Hercegovačko neretvanskom kantonu, te koalicija SDA i Trojke u Unsko-sanskom kantonu. Zagrljajem SDA s SDP-om, NiP-om i Našom strankom koje su Bakir Izetbegović i njegovi sljedbenici nazivali izdajnicima, SDA je samoj sebi skočila u stomak. Ovaj svojevrsni salto mortale u stvari je pokazao da njih zanimaju samo vlast i moć i da nema tog principa kojeg neće pogaziti ako im se ukaže prilika da zasjednu u fotelje.
Tako je SDA kreirala narativ o izdaji Trojke, a SDA ga je i srušila.
Presuda Kovačević i evropski put
Godinu je obilježila i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po apelaciji Slavena Kovačevića. Sudeći po ranijim presudama tog suda od kojih mnoge nisu provedene ni više od deceniju i ova u kojoj se država BiH smatra odgovornom za diskriminaciju i kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i s kojom je utvrđeno da je da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno, više će služiti za politička prepucavanja i nastavak diskriminacije nego što će političke elite bilo šta učiniti da ona bude provedena.
Zaokupljenost političara u BiH uglavnom samima sobom i njihovim sopstvenim ciljevima doprinijela je i tome da Evropska komisija (EK) u izvještaju objavljenom početkom novembra ne odobri BiH otvaranje pregovora s Evropskom unijom, nego da ih uvjetno preporuči, pa ćemo 2023.godinu pamtiti i po tom razočarenju.
Da bi i kraj 2023.godine bio u potpunom skladu s političkim napetostima i nesuglasicama, te sluđivanjem građana uvijek novim problemima koje su obilježile proteklih 12 mjeseci, doprinijela je i vijest iz Istočnog Sraajeva da bi Sarajevo već 1.1. 2024. moglo ostati bez gasa.
Sama najava ovakve mogućnosti zabrinula je mnoge korisnike ovog energenta, dok nadležni, a koje su imenovale vladajuće politike vjerovatno trljaju zadovojno ruke da su uspjeli "proizvesti" još jedan problem za koji sigurno postoji rješenje, ali ga zarad nečijih interesa ne žele naći. Hoće li se iz ovog problema "izroditi" neko rješenje za vladajuće u RS, jer oni postavljaju ultimatume, vjerovatno ćemo brzo saznati.
Nažalost i ove godine veliki broj građana naše zemlje, uglavnom mladih i obrazovanih ljudi izlazak iz ekonomske i društvene krize koju pojačavaju političari dizanjem tenzija i stvaranjem sigurnosnih rizika potražili su u kupovini karte u jednom pravcu do neke od evropskih zemalja.
