Vrtoglav rast cijena na svjetskim tržištima, globalna nesigurnost koju je izazvala ruska agresija na Ukrajinu, sve više stope inflacije, izazvale su i ekonomske poremećaje. Više cijene znače manju i potrošnju, dok plaće stagniraju ili rijetko neznatno rastu. U ovakvim okolnostima, posebno zbog inflacije, i štednja, uz niske kamate, počinje gubiti na vrijednosti.
Ovoje samo dio razloga značajnog rasta cijena zlata na svjetskim berzama, koje zadnjih sedmica bilježi rekordne vrijednosti. Dok jedni kupuju zlato, drugi se odlučuju na prodaju, kako bi zadržali kvalitet života i izmirili obaveze.
Ovo su nam potvrdili i zlatari u poznatoj Zlatarskoj ulici u Sarajevu. Kako nam je kazao jedan od njih, od početka invazije Rusije na Ukrajinu, sve se promijenilo.
"Iskreno da vam kažem, raste potražnja za čistim 24-karatnim zlatom, ali ne previše. Bilo je pitanja dosta tokom prvih dana kada se desila invazija na Ukrajinu, a poslije je to sve splasnulo. Međutim, dosta ljudi dolazi i prodaje zlato, jer je zlato dostiglo rekordnu cijenu. Prodajna vrijednost je od 120 pa do 140 KM, zavisi kako čega. Svakako, otkupna cijena je jako velika pa se ljudi odlučuju da svoje zlato prodaju. Otkupna cijena se kreće od 55 KM za 24-karatno zlato", kazao nam je od zlatara iz Sarajeva.
O skoku cijena zlata razgovarali smo i sa ekonomskim stručnjacima Farukom Hadžićem i Admirom Čavalićem.
Hadžić je za naš portal kazao da inflacija kao pojava dovodi do gubitka vrijednosti svih valuta.
"Što je viši nivo inflacije, ako imate neku ušteđevinu, ona svakim danom gubi sve više na vrijednosti, jer sa istom količinom novca ne možete kupiti ono što ste prije nekoliko godina mogli. Zbog toga, mnogi pokušavaju zamijeniti novac, bolje reći, riješiti ga se, jer on gubi vrijednost, dok plemeniti metali poput zlata dobivaju na vrijednosti, jer se traži alternativni način ulaganja i čuvanja vrijednosti, koji se kasnije može brzo zamijeniti opet u novac, kada se situacija stabilizuje. Zbog rastuće potražnje za zlatom, ali i relativno fiksne ponude u kratkom roku, dolazi do rasta cijena. Postoje i drugi načini čuvanja vrijednosti, poput ulaganja u nekretnine, ali problem ovog načina jeste što je kasnije teško unovčiti ulaganje, a i vrijednost nekretnina svakim danom sve više i više raste", kazao je Hadžić za naš portal.
Također, sličnog mišljenja je i ekonomski analitičar Admir Čavalić. On smatra da je ovo samo refleksija svjetske i ekonomske krize.
"Takva situacija je refleksivna kod ekonomskih i svjetskih kriza. Određeni vidovi idu u određene investicije, kako bi sačuvali vlastite vrijednosti. Odnosno, pogotovo kada govorimo o inflaciji pokušava se riješiti novca, određenih vlauta i ide se u druge investicione potencijale. Cijena zlata raste, ali ne tako ekspanzivno. Dosta građana, privrednika investira u zlato. Cijene zlata će biti još više, jer se to dešava unutar kriza. Povećanje potražnje za zlatom diže i njegovu cijenu", kazao je Čavalić.
