U Sarajevu sve ima svoj šarm, pa ga tako ima i glavna gradska tržnica Markale. Historičar Hamdija Kreševljaković je, pišući o ovom istinskom arhitektonskom dragulju, zapisao kako ona svojim izgledom podsjeća više na neko pozorište, nego na mjesto gdje se obavljaju pijačni poslovi.
Smještena je u strogom centru grada, između ulica Ferhadija, Mula Mustafe Bašeskije i Gajev trg.
'Markthalle fur Sarajevo'
Priča o sarajevskoj tržnici počela je davne 1884. godine, kada je na mjestu današnjeg Trga oslobođenja - Alija Izetbegović započela izgradnja Gradskog kolodvora. U okolnim ulicama otvoreno je mnogo trgovina mesa i zeleni, što je, na kraju, nagnalo gradske vlasti da osmisle jedinstven prostor za svakodnevnu trgovinu namirnicama, kojeg nazvaše Sajmište.
U početku se trgovina obavljala na otvorenom, a desetak godina kasnije započeta je izgradnja zatvorene tržnice.
Projekt je izrađen 1894. godine pod imenom "Markthalle fur Sarajevo", a zgrada je bila gotova godinu dana kasnije.
Idejni projekti nisu potpisani, neki autori (Alija Bejtić, Todor Kruševac) smatraju da izgled koji je Tržnica poprimila upućuje na rad Josipa Vancaša kao projektanta, a na nacrtima izvedbenih detalja potpisan je August Butsch, ali njegovo djelovanje u BiH ne ukazuje na njega kao projektanta.
Neorenesansni dragulj
Zgrada je građena u neorenesansnom stilu i kao takva reprezentira jedno od vrijednijih ostvarenja u toj kategoriji.
Ranije su na zgradi tržnice postojali bočni ulazi, a kada su zatvoreni, probijana su današnja dva ulaza, od kojih je prednje pročelje izgrađeno s tri luka, po uzoru na antičku arhitekturu.
U unutrašnjem prostoru, čelično-drvena, rešetkasta konstrukcija svoda, kao i podrumska hladnjača predstavljaju savremenu sliku rješavanja unutrašnjeg prostora.
U auli se nalazi sat izrađen u stilu secesije, koji i danas postoji.
Živi gradski centar
Početkom austrougarske uprave u Bosni nastaju brojni poslovni objekti, naročito u Sarajevu u zoni zapadno od Baščaršije. Težište gradskih centralnih funkcija pomjera se prema zapadu, a pojava Gradskog kolodvora na mjestu današnjeg Trga Oslobođenja tom prostoru daje značaj živog gradskog centra sa brojnim trgovinama.
Posebno su bile zastupljene prodavnice mesa i zeleni, te se pojavila potreba za izgradnjom Gradske tržnice u kojoj bi se organizovala i objedinjavala prodaja prehrambenih proizvoda, odnosno preselili svi mesari i trgovci zeleni iz ulica Franje Josipa, Ferhadije, Ćemaluše, Kujundžiluka i Predimaret.
Time je lokacija već bila predodređena, tako da se idejni projekat zgrade tržnice radi već 1894. godine.
Svečano otvorenje
Gradska tržnica svečano je otvorena 1. novembra 1895. godine uz prisustvo poglavara Apela, barona Kučere, rukovodstva Zemaljske vlade, kao i cijelog općinskog zastupstva.
Sa urbanističkog stanovišta Tržnica je prepoznatljiv reper grada, a njena funkcija, kao jednog od snabdjevačkih centara grada, ostala je nepromijenjena od 1895. godine sve do danas.
Naziv Markt-halle (tržnica, tržna hala) je vremenom, u svakodnevnoj govornoj upotrebi prešao u naziv Markale i zadržao se do danas. Danas se tako zove dio otvorene pijace, iza objekta Tržnice.
O tome su ondašnje novine («Sarajevski list» br.131, 1895.godina 2.nov.) pod naslovom "Otvaranje gradske tržnice» objavile:» Desno i lijevo su dućani za mesare, a sredinu zauzimaju prodavači zeleni, voća i druge robe… Jučer na dan 1.nov. stupila je gradska tržnica u život i otpočeo javni promet u njoj".
Hram trgovine
Tržnica je pravougaone osnove (gabarit 46x19,90 m.) sa trijemom od tri traveja na južnom pročelju. Ako se uzme u obzir da se historicizam u svojim razvijenim oblicima javlja u Bosni samo desetak godina ranije, ovu arhitekturu možemo smatrati jednom od najvrijednijih i najkvalitetnijih ostvarenja u kategoriji neorenesanse.
Tržnica je prizemna zgrada sa podrumom po cijeloj površini. Jedinstven prizemni prostor organizovan je po dužnom i poprečnom osovinom, na čijem je presjecištu stajala fontana, a iznad nje je sa krovne rešetke visio veliki sat.
Ovako velik i svečan prostor, visok skoro osam metara, imao je u oblikovanom smislu karakter javnog prostora, odnosno arhitekturu zatvorenog trga.
Zajedno sa eksterijerom, objekat je bio reprezentativna građevina sa glavnim, trijemom naglašenim ulazom na južnoj strani, te je svojim impozantnim dimenzijama, veličinom unutrašnjeg prostora i bogatom dekorativnom plastikom predstavljao pravi hram trgovine.
Posebno značajan arhitektonski element ovog objekta je njegova drveno-željezna konstrukcija krovišta, koja premošćuje raspon od 18 metara tj. ukupnu širinu objekta. Ovakvih rešetki je 10, a u arhitekturi Sarajeva ovaj raspon je svojevremeno bio najveći.
Navedene vrijednosti objekta, a posebno krovno rješenje konstrukcijom velikog raspona, razlozi su da je isti registrovan kao istaknuti spomenik kulture graditeljstva u Sarajevu.
Sa decenijama koje su dolazile mijenjala se i tržnica, sve do XIV Zimskih olimpijskih igara, kada joj je vraćen autentični izgled. Danas se tržnica Markale nalazi na listi nacionalnih spomenika BiH.
Markale i rat
Ipak, u historiju sarajevske tržnice nisu upisane samo lijepe stvari, već su uz ovo mjesto vezani i neki od najtragičnijih događaja u novijoj historiji Sarajeva. Naime, u proteklom ratu je, u nekoliko navrata, ime „Markale“ dospjelo u svjetske medije kao mjesto gdje je uslijed eksplozija granata poginulo nekoliko desetina Sarajlija.
U zadnjem masakru na Markalama, koji se desio 28. augusta 1995. godine, poginule su 43, a ranjene 84 osobe. U uspomenu na poginule i ranjene Sarajlije je uz sjeverni ulaz u Markale, onaj iz ulice Mula Mustafe Bašeskije, postavljena je spomen ploča.
Šarm Markala
Ipak, neosporno je da šarm, zaista, stanuje na Markalama. Možete ga pronaći u dobročinskoj gesti ljubaznih trgovaca, koji će vam dozvoliti da besplatno isprobate neki od domaćih mliječnih i mesnih specijaliteta.
Šarm pršti i u šarenilu boja na istoimenoj zelenoj pijaci, udaljenoj svega nekoliko desetaka metara od tržnice, gdje uvijek možete svratiti po svježe voće i povrće, ili buket svježe ubranog cvijeća.Tržnica Markale nije samo mjesto na kojem se obavljaju pijačni poslovi – ona je svjedočanstvo jednog vremena, spoj tradicije, kulture i arhitektonskog naslijeđa.
Sa svojim impozantnim izgledom, historijom i funkcionalnošću, Markale su postale nezamjenjivi simbol Sarajeva, koji kroz stoljeća čuva uspomene, kako na svakodnevni život, tako i na teške trenutke kroz koje je grad prošao.
