sezona gripe

Gripa je ove godine, zarazna, jaka i gotovo razorna: Naučnici objasnili zašto je odjednom tako

Ovogodišnja sezona gripe jedna je od najtežih u posljednjih 15 godina.

U februaru 2025. godine stopa oboljelih od gripe dostigla je najviše razine u posljednjih 15 godina, nadmašivši broj zaraženih i hospitaliziranih od COVID-19 po prvi put od početka pandemije. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ovu je sezonu gripe ocijenio kao "visoko" ozbiljnu u cijelim Sjedinjenim Američkim Državama.

Stručnjakinja za epidemiologiju Annette Regan za The Conversation je objasnila što ovu sezonu gripe čini drugačijom i kako ljudi mogu pomoći u smanjenju širenja bolesti.

Najveći broj hospitalizacija od 2009. godine

Od kraja januara do februara 2025. godine broj hospitalizacija zbog gripe bio je veći nego bilo koje sedmice od 2009. godine. Dominantni sojevi ove sezone su podtipovi virusa gripe A – influenza A/H3N2 i influenza A/H1N1.

Historijski gledano, sezone u kojima prevladava influenza A/H3N2 često su teže, ali ni infekcije uzrokovane virusom A/H1N1 nisu bezazlene. Također, ovogodišnja sezona gripe dostigla je vrhunac kasnije nego prethodne tri godine, kada je vrhunac bio u decembru.

Osim toga, broj smrtnih slučajeva također je značajan. Od 1. januara 2025. godine više od 4.000 ljudi, uključujući 68 djece, umrlo je od posljedica gripe. Iako ovo nije rekordni broj, potvrđuje da gripa može biti ozbiljna bolest čak i za djecu.

Zašto je gripa ove godine toliko raširena?

Više je faktora koji mogu utjecati na ozbiljnost sezone gripe, uključujući niske stope imunizacije, prirodni imunitet populacije, karakteristike virusa, efikasnost cjepiva i povećani kontakt među ljudima zbog putovanja, rada u kancelarijama i škole.

Nažalost, od pandemije COVID-19 bilježi se pad u stopi vakcinisanja protiv gripe. Na kraju sezone gripe 2023./24. u SAD-u je primijenjeno 9,2 miliona doza vakcina manje nego u prosječnim godinama prije pandemije. Od 2022. godine sve manje doza vakcina distribuiraju privatni proizvođači, a vakcinacija odraslih kreće se između 30 % i 60 %, što je daleko ispod preporučenih 70 %.

Vakcinacija je posebno opala među rizičnim grupama. Na primjer, kod djece je vakcinacija pala s 59 % u sezoni 2019./20. na 46 % u sezoni 2024./25., dok je kod osoba starijih od 65 godina pala s 52 % na 43 % u istom periodu.

Budući da vakcinacija smanjuje rizik od hospitalizacije zbog gripe, niže stope vakcinacije znače da je veći dio populacije nezaštićen, što može utjecati na ozbiljnosti ovogodišnje sezone.

Ali, stručnjaci ističu da niska vakcinacija vjerovatno nije jedini razlog zašto su stope gripe toliko visoke. Tokom prethodnih težih sezona, genetske promjene virusa učinile su ga sposobnijim za infekciju i uzrokovanje težih simptoma.

Efikasnost ovogodišnje vakcine protiv gripe

Efikasnost godišnjih vakcina  protiv gripe varira ovisno o tome koliko se dobro poklapaju s cirkulirajućim virusom, a njihova efikasnost može biti između 19 % i 60 %.

Tokom sezone 2023./24. vakcine su bile 42 % efikasne. Prema ranim podacima za sezonu 2024./25., vakcine su pokazale efikasnost između 41 % i 55 % u sprječavanju hospitalizacija kod odraslih te između 63 % i 78 % kod djece.

Kako razlikovati gripu od COVID-19 i drugih bolesti?

Mnogi ljudi pogrešno koriste izraz „gripa“ za običnu prehladu, ali prava gripa uzrokovana je isključivo virusom influence, a obično je teža i češće izaziva povišenu temperaturu.

Simptomi gripe, COVID-19 i drugih respiratornih virusa često se preklapaju i mogu varirati od blagih simptoma do teških komplikacija poput upale pluća.

Uobičajeni simptomi gripe uključuju temperaturu, kašalj i umor, a mogu se javiti i otežano disanje, grlobolja, začepljen nos, bolovi u mišićima i glavobolja. Simptomi poput gubitka okusa i mirisa češći su kod COVID-19.

Jedini siguran način za potvrdu uzroka bolesti je testiranje. Postoje brzi testovi koji istovremeno testiraju gripu i COVID-19, a moguće je i posjetiti ljekara kako bi se obavilo testiranje brisom nosa.

Za gripu i COVID-19 dostupni su antivirusni lijekovi na recept, ali potrebno ih je uzeti odmah nakon pojave simptoma. Osobe s visokim rizikom, poput onih s dijabetesom, srčanim i plućnim bolestima ili oslabljenim imunitetom, trebale bi se obratiti ljekari na vrijeme kako bi dobile odgovarajuću terapiju.

Kako se zaštititi od gripe?

Iako je sezona gripe u punom jeku, još uvijek nije kasno za vakcinaciju, koja pruža određenu zaštitu čak i kada njegova efikasnost nije visoka.

Osim toga, važno je pridržavati se osnovnih higijenskih mjera: Redovno prati ruke i dezinficirati površine s kojima često dolazimo u kontakt.

Izbjegavati blizak kontakt s oboljelima i, ako je potrebno, nositi masku u zdravstvenim ustanovama. Voditi brigu o zdravlju – uravnotežena prehrana, vježba i dovoljno sna mogu ojačati imunološki sistem.

Osobe koje su već oboljele trebale bi izbjegavati kontakte, posebno u zatvorenim i prostorima, kako bi se smanjilo širenje virusa.