Bosna i Hercegovina zeleno je svjetlo za početak pristupnih pregovora dobila u martu, ali pregovarački okvir još se iščekuje. Evropski put zemlje zasjenile su političke napetosti i izjave iz RS o otcjepljenju. O stanju u Bosni i Hercegovini na HRT-u je govorio ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman. Najavio je nastavak kontinuiteta dosadašnje politike prema BiH, koja će se odvijati u dva smjera.
Obaveza nam je pomoći Hrvatima u BiH
"Svaka demokratska država nastavlja provoditi politiku koja je od nacionalnog, strateškog interesa za zemlju. Prije svega, mi ćemo se još snažnije fokusirati na bezuvjetnu podršku legitimnim političkim predstavnicima hrvatskog naroda da ostvare svoja prava jednakopravnosti jer Hrvati su u BiH konstitutivan narod, da se izmijeni Izborni zakon koji bi eliminirao sve diskriminacije u izbornom procesu", rekao je Grlić Radman pa dodao:
"Jačat ćemo naš glas da se pregovori otvore što prije jer je to i u našem interesu. Drugi pravac koji ide usporedno s političkim, to je naš odnos i obaveza prema pomoći Hrvatima u BiH, koji se odvija kroz materijalnu i finansijsku pomoć, razne projekte, prekograničnu saradnju. Davat ćemo pomoć nacionalnim sredstvima i evropskim fondovima".
Bosna i Hercegovina u martu je dobila saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora, ali još nije formiran pregovarački tim niti je usvojen pregovarački okvir.
"Zalaganjem hrvatske vlade predvođenom Andrejem Plenkovićem, mi smo učinili veliki napor i velika postignuća. Želim istaknuti i snažnu volju i velike napore koje je uložila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto upravo u intenzivnim razgovorima, u snažnoj volji kako bi uvjerila i ostale političke aktere u Bosni i Hercegovini. Dakle, ovdje sve ovisi o političkoj volji svih aktera kojima je u interesu budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije", rekao je Grlić Radman.
Izborni zakon donijet će mir, stabilnost i jednakopravnost naroda
U narednim postizbornim mjesecima očekuje se da će EU biti više fokusirana na samu sebe, slaganje Evropskog parlamenta, Evropske komisije i drugih tijela, što bi djelomično moglo odgoditi proces proširenja Unije. Prije nekoliko dana u Sarajevu je boravio povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi koji je potvrdio veliki napredak koji je BiH ostvarila u posljednje vrijeme.
"BiH je već ispunila 110 reformi, ali ostaju još tri gdje se moraju više angažirati entitetske vlasti RS. To je na putu, ali mi naravno očekujemo i promjenu Izbornog zakona. On je apsolutno preduvjet za institucionalnu funkcionalnost BiH, jer Izborni zakon će donijeti mir, stabilnost, jednakopravnost i uključenost tri konstitutivna naroda i ostalih građana. Na tome će hrvatska vlada i dalje inzistirati", poručio je.
Ključno pitanje u izbornom sistemu BiH koje se odnosi na način biranja članova Predsjedništva BiH još nije riješeno, uprkos insistiranju Hrvatske. "To je condicio sine qua non funkcionalnosti BiH kao zemlje koja je stvorena na mirovnom Daytonskom sporazumu. To je apsurd, nonsens u demokratskim državama i u demokratskoj praksi, jer ne može neki narod birati drugom narodu predstavnika", rekao je pa nastavio:
"Dakle, to je jedna anomalija, nešto što treba nestati ako želimo imati stabilnu, funkcionalnu BiH. To mora biti svima jasno. To su evropske vrijednosti, to je vladavina prava i to se mora dogoditi u BiH danas, sutra, kad-god, ali ono se mora dogoditi". Na pitanje je li za BiH dobro da politička rješenja dolaze izvana ako se politički akteri ne mogu dogovoriti, odgovorio je:
Komšić je glavni izvor nestabilnosti
"Ako vam neko u politički okvir nameće odluke sa strane, to govori, s jedne strane, o demokratskom deficitu te zemlje, a s druge strane, možda se nema povjerenja u političke lidere te zemlje. Najbolji je dogovor i najbolji su rezultati i odluke onih koji su izabrani. Znači, izabrani legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda i ostalih građana", rekao je.
Grlić Radman je kazao kako su očekivali da će se ići u promjene Izbornog zakona jer je aktualni zakon diskriminatoran i hrvatskom narodu, koji je najmalobrojniji, onemogućava da sam izabere svoga predstavnika. Smatra da je Komšić glavni izvor nestabilnosti.
"On se predstavlja kao hrvatski predstavnik, a to je doista apsurdno kada imamo u vidu činjenicu da on nije izabran glasovima hrvatskog naroda, tako da u Predsjedništvu, koje je zamišljeno tako da reprezentira tri konstitutivna naroda, imate jednog srpskog predstavnika i dva bošnjačka predstavnika", rekao je pa dodao:
"Mislim da bošnjački narod kao brojčano najveći ima odgovornost i da bi trebao biti svjestan da je jedino jednakopravnost moguća za budućnost Bosne i Hercegovine. Hrvati u Bosni i Hercegovini su autohtoni narod, Hrvati u Bosni i Hercegovini su starosjedilački narod i oni moraju imati jednaka prava kao što imaju i svi ostali narodi u Bosni i Hercegovini".
