Općina Stari Grad nastavlja rekonstrukciju Trga oslobođenja-Alija Izetbegović, a radovi počinju sutra, najavio je općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić. Kako je kazao, Općina je ispoštovala sve uslove koje su postavile nadležne institucije, uključujući Federalno ministarstvo prostornog uređenja i Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te je urađen novi projekt rekonstrukcije trga. Nakon dobijanja potrebnih odobrenja, izabran je izvođač radova i mašine sutra ulaze na trg. Bio je to povod za razgovor sa načelnikom Hadžibajrićem o ovoj značajnoj temi, kao i drugim projektima značajnim za Stari Grad.
Načelniče, pitanje koje se samo po sebi nameće, imajući u vidu da je projekat na trgu počeo prije skoro godinu, je zašto se ovoliko dugo čekalo na nastavak radova?
Ono što vama i građanima izgleda dugo, zapravo su redovne procedure nametnute zakonima u našoj zemlji, ali i ispreplitanjima različitih institucija i nivoa vlasti koji su uključeni u izdavanje odobrenja. Kada smo upozoravali na to, niko nas nije slušao. Bojim se da će ubuduće u Starom Gradu biti sve više ovoga, jer lokalnoj samoupravi Odluka o proglašenju historijskog urbanog krajolika ‘veže ruke’ i dovodi nas u situaciju da ne možemo zamijeniti ni ploče na trgu bez uplitanja bezbroj institucija, što značajno koči projekte. Ni idu u prilog ni političke igre, izmišljene građanske inicijative i antikampanje koje se pokreću. Na sreću, strpljivo smo rješavali jedno po jedno pitanje i došli do rješenja.
Sve finansira općina
Šta je, zapravo, bio problem sa Trgom oslobođenja i kako ste ga riješili?
Više puta sam izjavio da smo na trgu namjeravali zamijeniti ploče, zadržati zelene površine, a za kompletan projekt u vrijednosti od 360.000 KM imali smo osigurano finansiranje, tačnije donatore iz Turske. Uključila se Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika tvrdnjama da to nije sanacija nego rekonstrukcija i da nam treba njihovo odobrenje, uključile su se sumnjive građanske inicijative brigom za stabla i zelene površine, a čiji predstavnici nikada nisu htjeli doći na razgovor sa nama da im damo objašnjenje. Naravno, uključila se i politika i političke partije, što je za mene postala svakodnevica sa kojom se nosim već 13 godina, jer nigdje se ne koče projekti kao u Starom Gradu. Istovremeno, nigdje se ne radi više i ne postižu bolji rezultati nego u Starom Gradu. Što nas više koče, mi smo sve bolji. Kad građani pogledaju ruglo na Trgu oslobođenja, odgovore bi prvo trebali zatražiti od svih navedenih, pa tek onda od Općine Stari Grad.
Na kraju smo uradili novi projekt prema smjernicama koje je dala Komisija, projekt je dobio odobrenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja i raspisali smo postupak za izbor izvođača radova. Postupak je završen, izabran izvođač, izabran nadzor i danas je federalni inspektor uklonio žutu traku i otvorio gradilište, a radovi će početi sutra.
Koliko će koštati projekat i kako će se finansirati?
Drago mi je što ste to pitali. Zbog svih komplikacija koje su nastale, izgubili smo donatore za ovaj projekt i sada ćemo ga finansirati isključivo iz budžeta Općine Stari Grad Sarajevo. Novi projekat je procijenjen na 450.000 KM. Tražili smo zainteresovane partnere da zajedno finansiramo projekt, obratili smo se Gradskoj upravi Grada Sarajevo, ali nije bilo interesa sa njihove strane. Mi ćemo osigurati taj novac i Općina Stari Grad će sama građanima pružiti novi, uređeni trg s novim popločanjem, uređenim zelenim površinama i klupama.
Hoćete li ovim projektom staviti tačku na najužu starogradsku jezgru?
Na neki način i hoćemo jer ovo je posljednji veliki projekt u užoj jezgri, za sada. Za mojih 13 godina mandata potpuno smo uredili Bravadžiluk, Sarače, Ferhadiju, Štrosmajerovu, Kovače i naravno kompletan Baščaršijski trg. Dodao bih i da smo u najužoj gradskoj jezgri sagradili modernu javnu podzemnu garažu. Dakle, potpuno smo uredili užu gradsku jezgru što je osnovni preduslov za dolazak ovolikog broja turista u Sarajevo. Uz dužno poštovanje, turisti dolaze u Sarajevo da vide Baščaršiju, pa tek onda ostale dijelove grada. Ne bi dolazili da im nismo pružili osnovne uslove i kvalitetnu infrastrukturu. Žao mi je što pojedini zaboravljaju kako je Čaršija ranije izgledala, a kakva je sada. Kroz projekte koje sam naveo, uključujući i trg, u užu jezgru uložili smo skoro 15 miliona konvertibilnih maraka. Malo koji grad, a posebno općina, u Bosni i Hercegovini može se pohvaliti time.
Ovo je Vaš četvrti mandat na čelu Općine Stari Grad i važite za jednu od najtransparentnijih općina u BiH. Često ste na terenu s građanima. Šta ističu kao svoje najveće probleme?
Mnogo je problema koji muče građane, ali najviše je to socijalni status, mala ili nikakva primanja, neriješena stambena pitanja. Posljednje dvije godine najviše smo fokusirani upravo na taj socijalni aspekt. Moramo pomoći ljudima koji su u potrebi. Usmjeravamo budžetska sredstva sve više za te namjene jer nećemo nikad dozvoliti da nam ljudi budu gladni ili da nemaju ogrjeva. Tačno je da sam često na terenu među građanima jer tako najbolje vidimo njihovo stanje i stvarne potrebe. Ovih dana naše službe su na terenu i građanima vrše podjelu sadnica i sjemenskog materijala za proljetnu sjetvu da tako barem malo ublažimo posljedice poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
Razmišljate li i o drugim mjerama za ublažavanje posljedica krize usljed pandemije i poskupljenja?
Mjere se veće provode. Svima koji žele da se bave poljoprivredom u Starom Gradu i imaju uslove pomoći ćemo u tome. Proširili smo program plasteničke proizvodnje u skladu sa raspoloživim sredstvima u budžetu, tako da će ove godine plastenike dobiti 33 porodice koje su aplicirale i za koje je utvrđeno da ispunjavaju uslove. Očekujemo da plastenici budu isporučeni najkasnije za desetak dana. Imat će i svu prateću opremu i sadni materijal. Osim toga, građani se mogu prijaviti i za podsticaje u nabavci poljoprivredne mehanizacije, opreme za skladištenje, doradu i preradu poljoprivrednih proizvoda.
Od ostalih mjera, svakako treba naglasiti i sanaciju kuća socijalno ugroženih porodica. Ove godine smo u budžetu planirali 140.000 KM za ove namjene i tri stambene jedinice smo već uradili i građanima zamijenili krov. Nastojat ćemo da ove poslove završimo prije zime i što više stambenih jedinica saniramo.
Osim toga, do kraja mjeseca augusta isporučit ćemo po 6 metara drva svim socijalno ugroženim porodicama koje su u našoj evidenciji i kojima je potreban ogrjev kako bi spremno dočekali zimu.
Podrška privrednicima, obrtnicima, zanatlijama
Izgradili ste tri zgrade za smještaj socijalno ugroženih i najavili četvrtu?
Već je počela izgradnja četvrte socijalne zgrade uz pomoć našeg velikog humaniste Hajriza Brčvaka kojem dugujemo ogromnu zahvalnost. On je pristao da finansira kompletnu izgradnju zgrade koja će koštati milion konvertibilnih maraka i trebala bi biti završena za 18 mjeseci. Mi smo do sada stambeno zbrinuli 27 porodica u socijalne zgrade, a u ovoj će krov nad glavom dobiti još sedam porodica. Bit će to socijalno ugroženi građani i djeca bez roditelja koje ćemo odabrati prema najvišim prioritetima kada zgrada bude gotova.
Ovih dana svjedoci smo sve većeg broja turista u Starom Gradu. Kako ste zadovoljni tim aspektom, koliko je turizam značajan za Stari Grad i šta to znači za privredu u ovoj lokalnoj zajednici i privredne subjekte?
Raduju me ulice pune turista i to mi daje nadu da ćemo ponoviti one rekorde iz 2019. godine po broju dolazaka u Sarajevo. To se naravno odražava i na privredu i rad privrednih subjekata. Mi zaista nastojimo našim privrednicima omogućiti što bolje uslove i poslovno okruženje. Svjesni smo kakve je posljedice ostavila pandemija koronavirusa na njihovo poslovanje i da će trebati dosta vremena da se oporave. Podsjećam vas da smo mi tokom pandemije značajno oslobodili privrednike plaćanja zakupnina, a kasnije smo ih i znatno umanjili. Posljednja olakšica koju smo uveli i jedina smo općina koja je to uradila su komunalne takse. Kanton Sarajevo je donio novi Zakon o komunalnim taksama i zbog njihove nestručnosti i neznanja nisu propisali okvire i kriterije na osnovu kojih će se odrediti visina komunalnih taksi. To je dovelo do dosta nepovoljnih novih iznosa i kada smo sve sagledali, išli smo na izmjenu odluke. Sada privredni subjekti u Starom Gradu za komunalne takse plaćaju iznose skoro iste kao i prije donošenja Zakona o komunalnim taksama, a u nekim slučajevima i manje. Posebno smo vodili računa o starim zanatima i drugim osjetljivim kategorijama.
