Kultura

Hadžihafizbegović pružio podršku kolegama iz Srbije: Znamo biti dobro za**bani

Bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović uputio je pismo podrške kolegama iz Srbije.
Hadžihafizbegović u pismu ističe da "ne postoji slučajnost u beogradskoj i banjalučkoj hajci na glumce".

Prema njegovim riječima, ta hajka je koordinirana i i združena.

"Ona je blasfemična i degutantna u oba slučaja i ona je na kraju mazohistična po oba politička režima, koji se iz dana u dan raskrinkavaju kao totalitarni i zločinački i koji u tom raskrinkavanju panično traže izlaz gonjeni sopstvenim strahom. „Pomoćne stepenice“ kojima bježe i na njima gaze preko dramskih umjetnika velik im je zajeb jer mi glumci osim što svojim poslom popravljamo ljude i prostore na kojima delamo (što bi rekli braća Hrvati), znamo biti dobro zajebani kad nam se – udari na dostojanstvo“, ističe se u pismu, prenosi Danas.rs.

Hadžihafizbegović dodaje da se njemu udara na rad, uspjeh i dostojanstvo od srbijanskih službi pune 32 godine.

"Trideset dvije godine politička Srbija denuncira me kao bošnjačkog nacionalistu, Alijinog glumca, promotera bosanskog ksenofobnog narativa, čovjeka koji ne voli Srbijance i šta sve još nisu smišljali u svojim 'udbaškim kuhinjama'. Ja, Emir Hadžihafizbegović, dramski umjetnik iz Sarajeva, 32 godine trpim tiraniju opskurnih srbijanskih tabloida i Milomira Marića. Nije to bilo lako trpiti, drage kolege iz Beograda i Banjaluke, a malo vas je stalo iza mene sve te 32 godine", navodi Hadžihafizbegović.

On dodaje da staje uz kolege iz Srbije i šalje podršku.

"Drage moje kolege, ovo pismo ima elemente žanra kojeg smo se kroz posao svi doticali. Teatar apsurda. Vama nije danas lako a sa mene, napadom na vas, spao je veliki teret. Sada smo zajedno po izjavama istih onih koji su onomad tražili 'moju glavu' a danas traže vašu – neprijatelji Srbije.

Za društvo gdje se umjetnici zbog svog stava neće proganjati i prijetiti im djeci, gdje će na kraju krajeva ove 'zakržljale političke psihologije', društveni politički ološ, psihopate i mrcine i u Beogradu i u Banjaluci skončati na ropotarnici i smetljištu historije, kako one političke tako i one druge kulturološke prirode. 'Kvarnoj robi' svugdje u svijetu mjesto je na smetljištu", naveo je on.

Cijelo pismo možete pročitati OVDJE.