Više od 1,5 miliona muslimana molit će se na brdu Arefat na visokim temperaturama u subotu, u vrhuncu i u najnapornijem danu hadža.
Vjernici iz cijelog svijeta popet će se na kamenito brdo od 70 metara, dvadesetak kilometara od Meke, gdje se vjeruje da je poslanik Muhammed održao svoju posljednju propovijed.
Očekuje se da će pustinjske ljetne vrućine dostići 43 stepena Celzijusa, stvarajući izazove posebno među starijima tokom dana molitve i učenja Kur’ana.
Hadž, za koji je potrebno najmanje pet dana i koji je uglavnom na otvorenom, "nije lagan jer je veoma vruće", kazala je Abraman Hawa (26) iz Gane.
"Grije nas sunce, i tako je vruće. Molit ću se Allahu na Arefatu, jer mi treba njegova podrška", dodala je.
Saudijske vlasti pozvale su hodočasnike da piju puno vode i da se zaštite od sunca. Pošto je muškarcima zabranjeno nošenje šešira, mnogi nose kišobrane.
Više od 10.000 bolesti uzrokovanih vrućinom zabilježeno je prošle godine, od čega su 10 posto bili toplotni udari, saopćio je saudijski zvaničnik za AFP ove sedmice.
Na hadž, jedno od najvećih svjetskih vjerskih okupljanja, sve više utiču klimatske promjene, sudeći prema saudijskoj studiji koja navodi da su regionalne temperature rasle za 0,4 stepena Celziusa svake decenije.
Muhameda Faruka, 60-godišnjeg pakistanskog hodočasnika, nije, međutim, odvratilo užareno ljetno sunce iznad zalivskog kraljevstva.
"Hadž je veoma bitan za mene kao muslimana", kazao je.
Ogromna masa vjernika provela je noć u džinovskom gradu sa šatorima u Mini, dolini nekoliko kilometara od Meke, najsvetijeg grada islama.
Mnogi od njih bili su čvrsto zbijeni u klimatiziranim šatorima, ležeći blizu jedni drugima na uskim dušecima.
Grupisani po nacionalnosti i cijeni, ovisno o tome koliko su platili za svoje hadž pakete - obično nekoliko hiljada dolara.
Nakon Arefata, uputit će se u Muzdalifu, gdje će sakupljati kamenčiće kako bi u nedjelju izveli simbolični ritual "kamenovanja đavola" u Mini.
Za hadž se kaže da slijedi put posljednjeg hodočašća poslanika Muhameda prije oko 1.400 godina.
To je važan izvor legitimiteta za dinastiju Al Saud, čiji monarh ima titulu "čuvar dvije svete džamije", u Meki i Medini.
Također je veliki finansijski dobitak za konzervativnu zemlju, koja pokušava razviti vjerski turizam kao dio napora da smanji svoju ovisnost o sirovoj nafti.
Kraljevina je prošle godine primila više od 1,8 miliona hodočasnika na hadž, od kojih je oko 90 posto došlo iz inostranstva.
Također je dočekala 13,5 miliona muslimana koji su došli da obave Umru, manje hodočašće koje se može obaviti tokom cijele godine, a ima za cilj da do 2030. godine dostigne broj od 30 miliona.
Ovogodišnji hadž se odvija u sjeni rata u Gazi, nakon osam mjeseci krvoprolića koje je otvorena rana za mnoge u muslimanskom svijetu, prenosi AFP.
