Tražioci azila koji žele da podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu u Briselu, glavnom gradu Belgije, primorani su da žive na ulici po hladnom vremenu jer nemaju osiguran smještaj.
Oni koji žele da podnose zahtjev za azil od ranih jutarnjih sati stajali su u redu ispred sjedišta belgijske Federalne agencije za prihvat izbjeglica (Fedasil) u glavnom gradu Briselu, pod nazivom "Petit Chateau".
Budući da su prihvatni centri za izbjeglice u Briselu, koji se smatraju "srcem Evrope", popunjeni, većina ovih ljudi je prinuđena da noć provede na ulici.
Više od 150 izbjeglica postavilo je improvizirane šatore ispod ulica i mostova oko Fedasila i spavalo na jorganima, ćebadima i dušecima uprkos niskim temperaturama.
U Belgiji već duže vrijeme postoji kriza u pogledu nedostatka skloništa za podnosioce zahtjeva za azil.
Prema podacima Evropskog statističkog ureda (Eurostat), broj ljudi koji su zatražili azil u zemlji, koji je 2020. godine iznosio 12.905, porastao je na 32.100 u 2022. godini.
Država ne ispunjava svoje obaveze, pozivajući se na to da su centri za prihvat izbjeglica popunjeni.
Advokati pobjeđuju u hiljadama slučajeva protiv Fedasila i države na sudovima u Briselu. Advokati predaju slučajeve tražitelja azila Evropskom sudu za ljudska prava nakon što se sudske odluke ne poštuju.
Prema podacima Bruss'helpa, krovne organizacije koja radi na beskućnicima u Briselu, 2022. godine u zemlji su registrovana 7.134 beskućnika, a ta brojka je porasla za 18,9 posto u odnosu na popis iz 2020. godine.
Bez kategorija kao što su "oni koji privremeno borave kod trećih lica" i "prijeti im deložacija", 6.317 ljudi živi na ulici, od kojih je 53,8 posto prijavljeno kao beskućnik najmanje godinu dana.
Od onih koji su godinu dana bili beskućnici, 78 posto su samci, 13 posto djeca, a 42,7 posto su Belgijanci.
Međutim, smatra se da je stvarna slika mnogo gora od ove.
S druge strane, istraživanje objavljeno na javnom RTBF-u u januaru 2022. godine pokazalo je da se broj beskućnika povećao u svim metropolitanskim gradovima zemlje.
U istraživanju je zabilježeno da je u glavnom gradu Briselu registrovano 4.380 beskućnika, naime odraslih osoba, i 933 maloljetnika.
U Gentu su registrovana 1.472 odrasla beskućnika i 401 maloljetnik, u Limburgu 932 odrasle osobe i 285 maloljetnika, a u Liegeu 422.
Statistika u Belgiji pokazuje stalan porast broja beskućnika u posljednjih 14 godina.
Utvrđeno je da u Belgiji godinama živi 112.000 osoba bez boravišne ili radne dozvole.
U Briselu žive 52.000 takozvanih "ljudi bez papira", što odgovara otprilike jedan posto stanovništva zemlje.
"Ljudi bez papira", koji se sastoje od ljudi koji su na različite načine došli iz Alžira, Tunisa, Afganistana, Pakistana i mnogih afričkih zemalja, ali nisu dobili legalni status, godinama su jedna od tema razgovora u zemlji.
Zahtjevi za boravak većine ovih ljudi koji žive u zemlji bez boravišne ili radne dokumentacije se odbijaju.
