Kako navodi DW, vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) u Poljskoj želi suzbiti visoku inflaciju "poreznom revolucijom". Međutim, birokratski propisi uzrokovali su haos i brojne proteste, a cijene i dalje rastu.
Prije osam godina Daniel Kaczmarczyk je u Poznanju otvorio frizerski salon. Sve do jeseni prošle godine samo je tri puta neznatno povisio cijene. Međutim, onda je usluge morao prilično poskupjeti.
"Prva veća promjena cijena bila je u septembru, a sada u januaru to moramo ponovo učiniti. Jer sve cijene su skočile. Dobavljači su nas obavijestili da će kozmetika biti skuplja za 10 do 30 posto. A da ne govorimo o visokim cijenama struje i grijanja te rastu doprinosa za socijalno osiguranje", rekao je Kaczmarczyk za poljski list Gazeta Wyborcza.
Njegov salon trenutno radi, jer i pored rasta broja zaraženih koronavirusom u Poljskoj sada nema skoro nikakvih restrikcija. Međutim, zbog ranijih zatvaranja Kaczmarczyk je, kako kaže, "financijski uništen". U međuvremenu ima znatno manje mušterija nego ranije. Osim toga, troškove je povećao i potrošni materijal za jednokratnu upotrebu, koji je postao obvezan tokom pandemije.
"Nažalost, ne znam hoće li mi se još isplatiti raditi u našoj zemlji, s obzirom na to kako se stvari razvijaju", kaže Kaczmarczyk.
Poljska trenutno ima najveću inflaciju u posljednjih dvadeset godina. U decembru 2021. godina bila je 8,6 posto. Prema izračunima poljske organizacije poslodavaca Lewiatan, plin je u decembru 2021. godine poskupio za 52,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, a benzin za 30 posto. U istom razdoblju su skočile i cijene hrane – perad je skuplja za 30 posto, govedina za 19, a šećer za 22 posto.
Početkom januara premijer Mateusz Morawiecki iz vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) uveo je "Antiinflacijski štit 2.0.", kojim su porezi na benzin, plin i živežne namirnice sniženi ili potpuno ukinuti. Prethodno je, kratko prije Božića, smanjen porez na gorivo, čime je benzin pojeftinio za oko pet posto. Novim mjerama bi se cijena goriva trebala smanjiti za još 12 posto.
"Zaštitne mjere će u siječnju smanjiti inflaciju na 8,1 posto", procjenjuje stručnjak Lewiatana Mariusz Zielonka, kojeg citira poljska novinska agencija PAP. Međutim, cijene neće padati u narednih nekoliko mjeseci, a po isteku mjera, na ljeto, opet se očekuje rast cijena.
Liberalno-konzervativni gospodarski stručnjak Andrzej Sadowski, koji je od 2015. godine savjetnik predsjednika Andrzeja Dude u Nacionalnom vijeću za razvoj, smatra kako radikalne mjere dokazuju da je vlada pogrešno procijenila situaciju. Ona je još donedavno bila protiv smanjenje poreza poput sadašnjeg.
"Jasno je da se radi o kriznoj situaciji u kojoj je inflacija izmakla kontroli", kaže Sadowski.
I "Poljski dogovor" (Polski Lad) koji je najavljen u maju 2021., a na snazi je od januara ove godine, nije dao rezultate. Deklarirani cilj nacionalno-konzervativne vlade bio je dodatni porezni prihod za financijski oporavak posrnulog zdravstvenog sustava. Oni koji zarađuju više 2.500 eura mjesečno trebali bi plaćati veći porez. Za sve ostale, a to je prema podacima vlade 90 posto Poljaka, reforma bi trebalo biti "povoljna i neutralna", kako je objasnio ministar Morawiecki.
Ali pokazalo se da je dokument od skoro 700 stranica popis često nejasnih propisa i izuzetaka, koji su prijetnja za funkcionalnu birokraciju, koje i stručnjaci jedva razumiju. U drugom tjednu siječnja tisuće nastavnika i policajaca, koji su zapravo trebali profitirati od „Poljskog dogovora", umjesto da dobiju više novaca, kao što je bilo predviđeno, dobili su manje. Vlada je priznala grešku, premijer Morawiecki se ispričao: "Često je tako da pogriješite baš onda kada želite učiniti nešto dobro."
Većina računovođa u kompanijama i javnim službama je potpuno preopterećena opsežnošću nove birokracije. Udruženje revizora je zato apeliralo na premijera da se reforma odloži na godinu dana. Isto zahtijeva i krovna organizacija poljskih privrednika. U pismu Morawieckom oni govore o ishitrenim promjenama zakona, "zamkama" i "problemima u tumačenju" koji će tek u nerednim mjesecima izaći na vidjelo.
Poduzetnike muči i drastično povećanje doprinosa za socijalno osiguranje – mjera koja ih skupo košta. Prema mišljenju stručnjaka, cilj porezne reforme, da se financijski pomogne zdravstvu, neće biti ostvaren. Andrzej Sadowski smatra da se zdravstveni sistem ne može reformirati samo isplatom novčane pomoći.
Premijer Morawiecki projekt naziva "Porezna revolucija". Birači stranke Pravo i pravda (PiS ) su većinom nastavnici, državni službenici, ljudi s niskim primanjima i velike obitelji. Cilj je, ističe Morawiecki, ponovna uspostava socijalne pravde", tako što će samo "najbogatiji Poljaci" plaćati. Projekt kritiziraju samo „nerealne financijske elite iz metropola", kaže premijer, koji je i sam nekada bio generalni direktor jedne od najvećih poljskih privatnih banaka.
Sadowski kaže da upravo riječi koje koristi premijer objašnjavaju čitav kaos.
"Kada se koristi riječ revolucija, to podrazumijeva stvaranje revolucionarnih efekata, a to znači kaos i konfuzija", kaže ovaj stručnjak.
Vlada trenutno očajnički pokušava kratkoročnim propisima zakrpati rupe u projektu. Ali nezadovoljstvo ljudi raste. Ankete provedene neposredno nakon uvođenja porezne reforme pokazuju da podrška vladajućoj stranci PiS snažno pada. Mnogi analitičari to vide kao direktnu posljedicu poreznog kaosa, kao i visokih cijena koje i dalje rastu - unatoč mjerama protiv inflacije.
Sadowski kaže da upravo riječi koje koristi premijer objašnjavaju čitav haos.
"Kada se koristi riječ revolucija, to podrazumijeva stvaranje revolucionarnih efekata, a to znači kaos i konfuzija", kaže ovaj stručnjak.
Vlada trenutno očajnički pokušava kratkoročnim propisima zakrpati rupe u projektu. Ali nezadovoljstvo ljudi raste. Ankete provedene neposredno nakon uvođenja porezne reforme pokazuju da podrška vladajućoj stranci PiS snažno pada. Mnogi analitičari to vide kao direktnu posljedicu poreznog kaosa, kao i visokih cijena koje i dalje rastu - unatoč mjerama protiv inflacije.
