Ako se epidemija covida-19 nastavi širiti ovim tempom, zagrebačka groblja neće imati kamo s mrtvima. Mrtvačnica na Mirogoju u nedjelju je bila popunjena, pogrebna poduzeća umrle su mogla odvesti samo na krematorij. Više nije moguće organizirati pogreb u dva, tri dana; žena koja je umrla prošli petak, bit će pokopana tek sljedeći petak, piše Jutarnji list.
Otkako je eksplodirao broj umrlih zbog širenja epidemije, pogrebna poduzeća dovedena su do ruba i suočena s problemom gdje će do dana pogreba smjestiti umrle. To, konkretno, znači da će neko ko je umro, naprimjer, na sesvetskom području, a bit će pokopan na Markovu polju, mora najprije biti privremeno smješten na neko drugo groblje u čijoj mrtvačnici ima mjesta da bi ga na dan pogreba prevezli na matično groblje.
Stanje dodatno komplicira novi režim na gradskim grobljima. Na Markovu polju primaju samo pokojnike koji će tamo biti i pokopani, i to isključivo dan prije i tek nakon 16 sati. Mrtvačnica na Miroševcu dosegnula je svoj maksimum i prima samo one koji će na tom groblju biti i pokopani. Kao rezervna varijanta, postoje rashladne komore na krematoriju i Mirogoju, ali na Mirogoju u nedjelju više nije bilo mjesta.
Loša organizacija
Na to nas je upozorio jedan od vlasnika pogrebnog poduzeća, a potvrdio i Zoran Žic, potpredsjednik Upravnog odbora zagrebačke Udruge pogrebnika, koji kaže da je "situacija jako loša i zabrinjavajuća, ali da to ne bi smio biti tako velik problem, koji jedna metropola ne bi mogla riješiti ima li dobre volje". Žic napominje da je korona pokazala sve slabosti činjenice da Gradska groblja nisu ozbiljno investirala posljednjih 20 godina.
U normalnim vremenima u Zagrebu je prosječan broj pogreba oko 30 dnevno, a sada se dnevna brojka umrlih, od covida i drugih bolesti, može popeti i na 60. Na Markovu polju ima osam, za nuždu i devet mjesta u dva kontejnera, koliko znaju dnevno imati pogreba, a da bi sve normalno funkcioniralo, morali bi ih imati barem dvostruko više.
"Računate li kako rastu brojevi umrlih, a groblja ne rade tokom vikenda, od petka do ponedjeljka može se stvoriti brojka koja premašuje kapacitete mrtvačnice i koja će uskoro naš posao učiniti nemogućim", tumači sagovornik i žali se na lošu organizaciju Gradskih groblja, koja se nisu prilagodila uvjetima epidemije.
Povećanje smrtnosti
"U užasnom smo stresu, a naš je posao takav da su greške nepopravljive. Pod velikim smo pritiskom i bolnica, koje nam ne ostavljaju puno vremena za zbrinjavanje pokojnih te očekuju od nas da dođemo gotovo odmah. Na Mirogoj ne možemo doći prije osam ujutro jer ne radi i nije promijenio radno vrijeme unatoč otežanim uvjetima", ističe.
U Hrvatskoj je 2020., prema podacima DZS-a, umrlo 56.677 ljudi, što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata i porast od 8,3 posto u odnosu na 2019. Decembar je upamćen kao crni, s dosad najvećim brojem umrlih u jednom mjesecu, čak 7395, i s povećanjem od 77,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Sličnu krizu pogrebne firme doživjele su i lani. Tada su, kažu, Gradska groblja riješila problem unajmljivanjem mobilne rashladne komore od jedne firme, ali ona se, navodno, povukla zbog neplaćanja. Vršitelj dužnosti direktora Gradskih groblja Roko Gruja to demantira.
"Prošle godine u prosincu unajmili smo komoru sa šest mjesta na pet mjeseci. Nismo ostali dužni, kasnili smo s plaćanjem, ali dug smo podmirili. Radilo se o samo šest dodatnih mjesta i to je pomoglo, ali nije se pokazalo isplativim", kaže Gruja koji tvrdi da nije dobio nikakav službeni prigovor Udruge pogrebnika, niti se iko bunio da Gradska groblja ne zaprimaju pokojnike.
"Radimo u tri smjene. Prošla je godina po smrtnosti bila rekordna, a sada je smrtnost povećana za 12 posto u odnosu na lani", kaže Gruja
