Kad je aktuelni američki predsjednik Joe Biden prošao Kijevom u februaru 2023. u iznenadnoj posjeti kako bi iskazao solidarnost s Volodimirom Zelenskim, svojim ukrajinskim kolegom, čule su se zračne sirene.
“Osjetio sam nešto jače nego ikad prije.
Amerika je svjetionik svijetu”, prisjetio se kasnije Biden.
Svijet sada čeka da vidi ko će preuzeti kontrolu nad ovim samozvanim svjetionikom nakon što Amerikanci odluče na predsjedničkim izborima sljedeće sedmice (5. novembar).
“Amerikanizam, a ne globalizam”
Hoće li aktuelna demokratska potpredsjednica Kamala Harris nastaviti Bidenovim stopama sa svojim uvjerenjem da je u "ovim nemirnim vremenima jasno da se Amerika ne može povući"?
Ili će to biti republikanac Donald Trump sa svojom nadom da će “amerikanizam, a ne globalizam” prednjačiti?
Živimo u svijetu u kojem je vrijednost američkog globalnog utjecaja pod znakom pitanja.
Regionalne sile idu svojim putem, autokratski režimi sklapaju vlastite saveze, a razorni ratovi u Gazi, Ukrajini i drugdje pokreću neugodna pitanja o vrijednosti uloge Washingtona, prenosi CNN.
Međutim, Sjedinjene Američke Države su važne zbog svoje ekonomske i vojne snage i svoje glavne uloge u mnogim savezima.
"Ne mogu umanjiti ova upozorenja.
Donald Trump je evropska noćna mora, a odjeci njegove prijetnje da će se povući iz NATO-a u svačijim ušima", kaže Rose Gottemoeller, bivša zamjenica generalnog sekretara NATO-a.
Potrošnja Washingtona za odbranu iznosi dvije trećine vojnih budžeta 31 druge članice NATO-a.
Neodmjerene izjave
Osim NATO-a, SAD troši više na svoju vojsku nego sljedećih deset zemalja zajedno, uključujući Kinu i Rusiju.
Trump se hvali da igra oštro kako bi prisilio druge zemlje NATO-a da ispune ciljeve potrošnje, što je 2% njihovog BDP-a. Samo su 23 zemlje članice postigle taj cilj ove godine.
Ali njegove neodmjerene izjave i dalje izazivaju šok.
Ako Harris pobijedi, Gottemoeller vjeruje da će "NATO bez sumnje biti u dobrim rukama Washingtona."
Međutim, i tu postoji upozorenje.
"Bit će spremna nastaviti raditi s NATO-om i Evropskom unijom kako bi postigla pobjedu u Ukrajini, ali neće odustati od pritiska na Evropu", kaže Gottemoeller.
Međutim, Kamalin tim u Bijeloj kući morat će upravljati sa Senatom ili Domom, koji bi uskoro mogli biti u rukama republikanaca, i bit će manje skloni podržavati ratove u inozemstvu u odnosu na svoje demokratske kolege.
Sve je veći osjećaj da će, bez obzira ko postane predsjednik, porasti pritisak na Kijev da pronađe načine za izlazak iz ovog rata jer američki zakonodavci postaju sve neskloniji usvajanju ogromnih paketa pomoći.
Evropa mora iskoračiti
Što god se dogodilo, Gottemoeller kaže:
"Ne vjerujem da se NATO mora raspasti. Evropa će morati iskoračiti kako bi vodila".
Mirotvorac?
Sljedeći američki predsjednik morat će raditi u svijetu koji se suočava s najvećim rizikom od sukoba velikih sila od Hladnog rata.
“SAD ostaje najkonzekventniji međunarodni akter u pitanjima mira i sigurnosti”, rekla je Comfort Ero, predsjednik i izvršni direktor Međunarodne krizne grupe.
Dodaje potom upozorenje, "ali njegova moć da pomogne u rješavanju sukoba je smanjena."
Ratove je sve teže završiti.
"Smrtonosni sukobi postaju sve nerješiviji, s ubrzanim takmičenjem velikih sila i porastom srednjih sila", tako Ero opisuje krajolik.
Ratovi poput onog u Ukrajini uvlače višestruke sile, a požari poput Sudana suprotstavljaju regionalne "igrače" sa suprotstavljenim interesima, a neki više ulažu u rat nego u mir.
Dvostruki standardi
Amerika gubi moralnu visinu, kaže Ero.
“Globalni akteri primjećuju da primjenjuje jedan standard na akcije Rusije u Ukrajini, a drugi na izraelske u Gazi. Rat u Sudanu imao je strašne zločine, ali se tretira kao problem drugog reda", dodaje ona.
Pobjeda Harrisa, kaže ona, "predstavlja kontinuitet sa sadašnjom administracijom:
"Ako to bude Trump, on bi mogao Izraelu dati još slobodnije ruke u Gazi i drugdje, a nagovijestio je da bi mogao pokušati sklopiti dogovor o Ukrajini s Moskvom bez obzira na Kijev."
Kad je riječ o Bliskom istoku, demokratska je kandidatkinja više puta ponovila Bidenovu čvrstu podršku izraelskom "pravu da se brani".
Međutim, ona je također naglasila da "ubijanje nevinih Palestinaca mora prestati."
Trump je također izjavio da je vrijeme da se "vratimo miru i prestanemo ubijati ljude", ali je navodno rekao izraelskom čelniku Benjaminu Netanyahuu da "učini što mora".
Republikanski kandidat se ponosi time što je mirotvorac.
"Imat ću mir na Bliskom istoku, i to uskoro", obećao je u intervjuu saudijskoj televiziji Al Arabiya TV u nedjelju navečer.
Bilateralni sporazumi
Obećao je da će proširiti Abrahamov sporazum 2020.
Ovi bilateralni sporazumi normalizirali su odnose između Izraela i nekoliko arapskih država, ali se smatra da su stavili Palestince po strani i na kraju pridonijeli trenutnoj nezapamćenoj krizi.
Što se tiče Ukrajine, Trump nikad ne skriva svoje divljenje moćnicima poput ruskog Vladimira Putina.
Jasno je dao do znanja da želi okončati rat u Ukrajini, a s njim i ogromnu vojnu i finansijsku podršku SAD.
“Izaći ću. Moramo izaći”, govorio je na nedavnom skupu, misleći na ukrajinski rat.
Nasuprot tome, Harris je rekla:
“Bila sam ponosna što sam stajala uz Ukrajinu. I dalje ću biti uz Ukrajinu. I radit ću na tome da Ukrajina pobijedi u ovom ratu.”
No Ero brine da bi, bez obzira tko bude izabran, stvari u svijetu mogle postati još gore...
