Kobaltno plavi plinoviti div veći od Jupitera, odnosno egzoplanet HD 189733b, već je bio poznat po svojim ekstremnim uvjetima, poput kiše rastaljenog stakla. Nedavni podaci svemirskog teleskopa James Webb otkrili su i prisutnost sumporovodika, spoja koji je odgovoran za miris pokvarenih jaja, u atmosferi tog egzoplaneta. To je ujedno i prvo takvo otkriće na nekom egzoplanetu.
Da, smrdljivi miris sigurno bi doprinio njegovoj već zloglasnoj reputaciji. To nije planet koji mi ljudi želimo posjetiti, već vrijedan cilj za daljnje razumijevanje planetarne nauke, rekao je Guangwei Fu, astrofizičar sa Univerziteta Johns Hopkins i glavni autor studije objavljene u časopisu Nature.
HD 189733b je takozvani "vrući Jupiter", koji kruži izuzetno blizu svoje zvijezde domaćina, odnosno 170 puta bliže nego što je Jupiter Suncu. Njegova orbita oko matične zvijezde traje tek dva dana. Takva blizina rezultira temperaturama od oko 930 stepeni Celzija na tom egzoplanetu.
Prilično rijedak primjer egzoplaneta
Prilično su rijetki. Otprilike ih ima manje od jednog na svakih 100 zvjezdanih sistema, rekao je Fu o vrućim Jupiterima.
Smješten 64 svjetlosne godine od nas u zviježđu Vulpecula, HD 189733b idealan je za proučavanje zbog svoje relativne blizine. Mala udaljenost čini ga svijetlim i lakim za detaljna proučavanja. Na primjer, otkrivanje sumporovodika o kojem se ovdje izvještava bilo bi mnogo teže izvesti na drugim dalekim planetima, objasnio je Fu.
Zvijezda domaćin planeta dio je binarnog sistema te je manja i hladnija od našeg sunca, s otprilike trećinom njegova sjaja. Teleskop Webb, koji je u pogonu od 2022. godine, pruža opsežne podatke promatrajući širi raspon valnih dužina.
Naše istraživanje otkriva da je HD 189733b sličniji Jupiteru nego što se dosad znalo, ali samo topliji, rekao je Luis Welbanks, astrofizičar na Državnom univerzitetu Arizona i koautor studije.
I naš Jupiter također ima tragove sumporovodika. HD 189733b je oko 10 posto veći u promjeru i masi. Webbova opažanja potvrdila su prisutnost vode i ugljičnog dioksida, ali ne i metana na tom egzoplanetu.
S te tri molekule možemo izbrojati količinu kisika, ugljika i sumpora koju planet ima, što nam daje priliku da shvatimo kako je planet nastao i razlikuje li se od planeta u našem Sunčevom sistemu. Iako ne tražimo život na HD 189733b… razumijevanje njegove atmosfere omogućuje nam da razumijemo kako se fizika i hemija ponašaju u različitim okruženjima i da počnemo sastavljati 'recept' za formiranje planeta, objasnio je Welbanks.
